Toplinski valovi koji su i ovog ljeta, kako u nas tako i diljem Europe, slijedili jedan drugoga, uz izražene suše zbog kojih smo svjedočili presušenju čak i nekih od najvećih rijeka u našem najbližem susjedstvu, štetama na usjevima i restrikcijama na planu »trošenja« vode, sve važnijim i nužnijima čine i promišljanja o vodoopskrbi.

Da se na planu očuvanja i racionalnog, ili bolje rečeno učinkovitog korištenja vodnih resursa na otoku Krku već dulje vrijeme ozbiljno promišlja i da se uz nužna razmišljanja i strateška planiranja istovremeno čine i »konkretni« napori već vidljivi na terenu, potvrđuju rezultati niza vodogospodarstvenih projekata, dobrim djelom sufinanciranih raspoloživim nam EU potporama. Kako oni već realizirani, tako i oni koji su u tijeku ili koji tek trebaju uslijediti u skorijoj budućnosti, takvi projekti pokazuju da se tematici otočne vodoopskrbe ne pristupa olako, niti stihijski. O trenutnom stanju stvari po pitanju otočne vodoopskrbe, izazovima i prijetnjama koje su već tu, ali i mogućnostima i planovima odgovaranja na takve probleme, u proteklim smo sušnim i vrućim danima razgovarali s Nevenom Hržićem, direktorom otočne komunalne grupacije Ponikve u koju se ubraja i njena tvrtka kćer Ponikve voda, zadužena upravo za gospodarenje vodnim resursima te građenje i održavanje sustava koji tekućinu koja život znači dovode do njenih krajnjih korisnika, odnosno potrošača.

Ima li opasnosti od manjka vode, odnosno restrikcija i redukcija kakve su na otoku Krku posljednji put bilježene još 1986. godine, prije no što je izgrađena i u funkciju stavljena brana na najvažnijem otočnom vodnom resursu, akumulaciji Ponikve, pokušali smo doznati od onoga koji danas o toj tematici vjerojatno najviše zna i koji je, silom odgovorne funkcije koja mu je povjerena, zadužen za razvoj vodoopskrbnog sustava našeg najnapučenijeg, najrazvijenijeg, a u sezoni i najposjećenijeg te time i vodno najopterećenijeg jadranskog otoka.

Stanje bolje nego 2012.

– Ne bih rekao da nam u ovim okolnostima prijete preveliki problemi, barem ne u okolnostima izostanka nekih većih kvarova, odnosno incidenata na sustavima kojima otok, odnosno njegove žitelje i posjetitelje, vodom opskrbljujemo iz otočnih izvora, ali i onih »prekomorskih« – riječkih, s čijim smo vodovodom odavno spojeni i koji, posebice ljeti, čini važnu nadopunu naših domaćih kapaciteta, kaže Hržić.

– Naravno da stanje nije idealno, niti u okolnostima suša i vrućina kakve sad već gotovo redovito ljeti vladaju, ono takvo može biti, ali smo danas ipak u situaciji da razmjerno spokojno možemo razmišljati o budućnosti, barem onoj najbližoj. Stanje na Ponikvama danas je daleko bolje no što je bilo 2012., ekstremno sušne godine u kojoj smo na toj akumulaciji bilježili rekordno nizak vodostaj, nastavlja naš sugovornik, dodavši da relativnu sigurnost otočnim komunalcima, kad je opskrba vodom u pitanju, daju i »veze« koje se danas koriste s vodovodom našeg županijskog središta.

– U eventualnom nastavku ekstremno sušnih dana, u zenitu turističke sezone kad do maksimuma raste i dnevna potrošnja raspoložive nam vode, naravno da su i ovog ljeta moguća bila stanovita ograničenja. Tu ponajprije mislim na mogućnost upućivanja apela, pa čak i proglašenja zabrana korištenja vode za zalijevanje vrtova i nasada, za pranje automobila i punjenje bazena do kojih, na sreću, u konačnici nije došlo, bar ne u obliku službenih zabrana takvog korištenja vode. Takva bi ograničenja, da je do njih došlo, vrijedila za gotovo cijeli otok, izuzev područja Baške, Vrbnika i Stare Baške koja se oslanjaju na vlastite izvore, za sad još uvijek stabilne. Iako vjerujemo da do nekih većih problema ni u ostatku godine ipak neće doći, ostavljamo mogućnost da se u nastavku ekstremnih vremenskih (ne)prilika na dijelu Krka ipak pokaže potreba za štedljivijim načinom korištenja tog važnog resursa na planu gospodarenja kojim već neko vrijeme razvijamo i pripremamo velike projekte, one koji bi otočnu vodoopskrbu trebali učiniti sigurnijom, još postojanijom, ali i otpornijom na okolnosti koje se, jasno nam je to sad svima, sve češće javljaju.

Četiri faze

Što se tih budućih planova tvrtke Ponikve voda tiče, u segmentu koji se dotiče voda, odnosno vodnih resursa, zasigurno je najveći i strateški najvažniji onaj koji se odnosi na projekt nadvišenja brane na vodnoj akumulaciji Ponikve.

– Nakon što smo u proteklim desetljećima zajednički radili na izgradnji vodovodnih sustava svih otočnih naselja, sad i na više od pola milijarde kuna »teškoj« izgradnji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka, na planu vodoopskrbe našeg otoka preostao nam je još jedan kapitalni projekt kojim će dugoročno biti osigurane dovoljne količine vode za piće. Riječ je o 150 milijuna kuna vrijednom projektu, predstavio nam je direktor otočne komunalne kompanije Neven Hržić.

Svjestan njegove strateške važnosti, spomenuti je proteklih mjeseci intenzivirao radove na projektu koji se sastoji od četiri »faze«. Prva koja podrazumijeva sanaciju erozije u ponornoj zoni već je uspješno odrađena. Druga etapa obuhvaća izgradnju novih evakuacijskih građevina za koje je, otkriva Hržić, već ishođena građevinska dozvola. Treća pak faza podrazumijeva povećanje »injekcijske zavjese«, a za izvedbu koje je već zgotovljen glavni projekt i predan zahtjev za ishođenje akta o gradnji. I na koncu, ona završna, četvrta faza koja uz samo petmetarsko nadvišenje postojeće brane obuhvaća i izgradnju pristupnih cesta po obodu akumulacije, ali i izgradnju podzemnog vodozahvata, sad je također u fazi spremnosti i dokumentacijske »popraćenosti« s nadležnima upućenim zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole. Istom se projektnom etapom planira i nadvišenje vodozahvata Vela fontana, gradnja bazena sirove vode, cjevovoda za priključak vodozahvata, kao i proširenje filtarskog postrojenja u sklopu crpne stanice Ponikve, jednako kao i uređenje akumulacijskog prostora. Projektom se predviđa i postavljanje ograde, nastavlja Hržić od kojeg smo doznali i da su već krenuli postupci procjenjivanja vrijednosti okolnoga zemljišta, a koje tvrtka mora otkupiti od njegovih današnjih vlasnika. Od direktora Hržića doznali smo i da je strateški bitan projekt nadvišenja brane na vodnoj akumulaciji Ponikve uvršten u nacionalni, višegodišnji Program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine, što će omogućiti korištenje za takve investicije raspoloživih EU sredstava u proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. godine.

Rast kapaciteta, ali i kvalitete

– Očekujem da će se za ovu investiciju čak 85 posto potrebnih sredstava osigurati iz »izvanotočnih izvora«, ponajprije iz EU fondova i državnog proračuna, zaključio je čelnik otočne komunalne tvrtke od kojeg smo doznali i da se početak fazne izgradnje na akumulaciji Ponikve planira tijekom 2026. godine, a dovršetak ulaganja do 2030. godine. Po okončanju tog ulaganja otok Krk će imati dovoljne količine kvalitetne vode za piće te će se znatno smanjiti ovisnost naše vodoopskrbe o vodi s kopna, a koja je do sad u značajnom udjelu korištena u ljetnim mjesecima.

Hržić nam je otkrio da će se podizanjem brane kapacitete akumulacije Ponikve s današnjim 2 milijuna kubičnih metara vode povećati na čak 7 milijuna.

– To neće biti jedina korist jer će tim zahvatom biti omogućeno otvaranje više dodatnih podzemnih bunara iz kojih ondje zapravo i crpimo vodu, a koji će povećanjem na površini akumulirane vode dobiti značajno snažniju i ujednačeniju vodnu dopunu. Rastom vodostaja smanjit će se i temperature vode u akumulaciji i time povećati njena kvaliteta, posebice u smislu smanjenju onečišćenja »sirovine« raspadanjem organskih materijala koji se u preplitkoj i pretoploj vodi ne mogu izbjeći. Jačanjem filtarskih postrojenja, uz crpljenje kvalitetnije vode, pridonijet ćemo kvalitativnom unapređenju naše vode te bitno rasteretiti same filtre koji su ondje danas, u okolnostima u kojima rade, iznimno opterećeni. Niz je još tehnoloških novina i iskoraka koji će proizvodnju kvalitetne pitke vode na našem otoku učiniti boljom, kvalitetnijom i sigurnijom, nastavlja čelnik Ponikava od kojeg smo doznali i da se trenutne razine vode na Ponikvama »prate« s onima iz 2020. godine.

Riječka voda

– Znamo što se te godine događalo i da nam tada posjećenost nije bila ni izbliza jednaka današnjoj, kaže Hržić, otkrivajući da je potrošnja vode u ovom trenutku, iz njene jedine zalihe, za oko četvrtinu veća od one iz pretprošle godine. Trenutnu smanjenu izdašnost vode iz Ponikve nadoknađujemo pojačanim »pumpanjem« vode iz Rijeke odakle su nam raspoložive količine ograničene na najviše 115 litara u sekundi. Ove je godine od ViK-a Rijeka, u trenucima kad smo imali najveću potrebu za »uvozom« dodatnih količina vode, preuzimamo i do stotinu litara u sekundi, s time da su nakon 20. kolovoza količine za otočne potrebe korištene riječke vode značajno smanjene, otkriva nam naš sugovornik, ističući da se na Krku u srpnju dnevno u prosjeku trošilo oko 23.000 kubičnih metara vode. Maksimum do kojeg se u danima prve polovine kolovoza na tom otoku stiglo po pitanju dnevne potrošnje vode dosegnuo je čak 26.000 »kubika«.

Hržić napominje i da su u otočnom komunalcu svjesni da osim sve učestalijih i moglo bi se reći sad već uobičajenijih suša, budućnost otočne vodoopskrbe determinira i nastavak rasta i razvijanja otočnog gospodarstva, posebice turizma koji u vršnim danima umnogostručuje broj na otoku Krku prisutnih »žednih usta«.

Plan sigurnosti vode

– Do pred pojavu pandemije koronavirusa, potrošnja vode na Krku je u poduljem periodu rasla između 2 do 3 posto godišnje. Upravo u tom smislu, odnosno kroz sagledavanje budućeg razvojnog puta, ključno je i spomenuto povišenje brane, odnosno povećanje akumulacije koja je naš glavni izvor vode, zaključio je čelnik tvrtke Ponikve voda. Hržić nam je predstavio i da se početkom ove godine u toj otočnoj kompaniji započelo s uvođenjem Plana sigurnosti vode za ljudsku potrošnju (WSP – Water Safety Plan). WSP podrazumijeva sveobuhvatnu procjenu rizika i pristup upravljanju rizicima koji uključuje sve korake u vodoopskrbi – od sliva do potrošača, objašnjava naš sugovornik, napominjući da takav proaktivan sustav upravljanja omogućava identifikaciju rizika koji se mogu pojaviti u lancu opskrbe vodom. Rezultat provedbe mjera WSP-a bit će daljnje poboljšanje infrastrukture vodoopskrbnih objekata i osiguravanje zdravstveno ispravne i sigurne vode, uz ispunjenje svih zakonskih normi i propisanih obveza, zaključio je Hržić.

Gubici srezani na gotovo trećinu

Posebno važnim postignućem otočnih komunalaca, kad je gospodarenje vodnim resursima u pitanju, direktor tvrtke Ponikve voda okarakterizirao je i ono povezano sa smanjenjem gubitaka vode u vodoopskrbi.

– Još 2004. godine iz sustava se »gubilo« više od 29 posto vode, dok je taj postotak sad sveden na svega 13,51 posto, otkriva naš sugovornik ističući da tvrtka Ponikve voda danas drži lidersku poziciju u smislu racionalnog korištenja vodnih resursa, s najmanjim gubicima vode u cijeloj zemlji. Tom je postignuću znatno pridonijela provedena rekonstrukcija 43 kilometra vodoopskrbne mreže u sklopu već spomenutog EU Projekta prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka. Izgradnjom novih 89 kilometara fekalne kanalizacije, a pogotovo nakon već ugovorene izgradnje, odnosno nadogradnje uređaja za pročišćavanje na šest lokacija, ostvarit će se i znatno manji utjecaji onečišćenih voda na površinske i podzemne vode, a posebice na more koje je njihov krajnji recipijent. Nakon dovršetka ulaganja u izgradnju i nadogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, osigurat će se ispunjenje svih EU direktivama propisanih parametara, završio je čelnik otočne komunalne tvrtke.

Znatno povećanje kapaciteta

Kad ulaganje u nadvišenje brane na Ponikvama bude gotovo, povećanje te akumulacije i instalacija dodatnih filtarskih kapaciteta, njena vodoopskrbna izdašnost s današnjih 200-tinjak litara u sekundi (koliko sadašnje filtarsko postrojenje ondje može obraditi), narast će na čak 500 litara u sekundi.