MALI LOŠINJ – Niz pitanja, ponajprije iz područja zaštite okoliša, postavljeno je na predstavljanju studije utjecaja na okoliš terena za golf s pratećim objektima, koje tvrtka Jadranka namjerava izgraditi na predjelu Matalda na južnom dijelu otoka Cresa, na Punti Križa.

Projektom je predviđena gradnja dva terena za golf s po osamnaest rupa, prema visokim standardima ovog sporta, a uz terene gradile bi se vile i hoteli s 558 ležajeva. Cijela površina predviđenoga zahvata je 324,9 hektara područja uz istočnu obalu otoka, približno istočno od Osora, a sjeverno od sela Punta Križa. Ovo područje bilo je prvenstveno korišteno za ispašu ovaca, ali je uslijed sve manjeg korištenja za tu namjenu teren uglavnom obrastao.

Puno pitanja

Zajedno s pitanjima posjetitelja, predstavljanje održano u glavnoj dvorani Lošinjskog muzeja, potrajalo je oko dva i pol sata, od čega su prvih 45 minuta studiju predstavljali Nenad Mikulić, Vesna Marčec Popović i Anita Erdelez uime izrađivača, zagrebačkih tvrtki Fidon i Ekoinvest.

Tema kojoj je bilo posvećeno najviše vremena, a tako je bilo i prilikom ranijih predstavljanja ove ideje, bila je vodoopskrba igrališta i pratećih objekata. Predviđeno je da se voda iz otočnog vodovoda, dakle iz Vranskog jezera, koristi za potrebe pratećih objekata, odnosno ljudsku potrošnju, dok bi se voda potrebna za održavanje samih igrališta dobivala desalinizacijom morske vode, odnosno iz akumulacijskog jezera koje bi bilo napravljeno za tu potrebu.

Počevši niz pitanja građana, Vesna Juranić-Koharović zanimala se za utjecaj pesticida i herbicida na krško područje, što je Mikulić usporedio s obujmom korištenja u poljoprivredi, ali i da je ulagaču bitno uklapanje igrališta u okoliš, kako bi stekao bolju kategoriju prema kriterijima Europske golfske asocijacije. Erdelez je istaknula da sve vode ovog područja otječu prema moru, a nikako prema Vranskom jezeru. Pozvala je na izostanak »totalnog nepovjerenja« prema sustavu nadzora. Nenad Mikulić je uvodno izlaganje zaključio ocjenom da je zahvat prihvatljiv za okoliš, a Vesna Marčec Popović da bi gubici u staništima bili niži od jedan posto.

Tereni i prateći objekti planirani su na predjelu Matalda

 »Užasno neodrživo«

Prvenstveno iz domene procedure, s nizom se primjedbi za riječ javio Arsen Mujagić, kazavši da igralište i prateći objekti nisu u prostornom planu Grada Malog Lošinja, a donesene izmjene prostornog plana Primorsko-goranske županije, kojima je golf predviđen, ocijenio je spornima. Primjedbu je imao i na termin održavanja javne rasprave i samog izlaganja, ističući da se to obavlja u doba najveće poslovne angažiranosti mještana u turističkom gospodarstvu, što im onemogućava pomnije proučavanje dokumenata.

Upitnom odluku o gradnji »nečega užasno neodrživog, uz aktualne klimatske promjene na Mediteranu«, smatra Kristina Volarić, pohvalivši ipak studiju bioraznolikosti koja je ovim povodom izrađena. Irena Dlaka smatra upitnom opstanak travnjaka na buri izloženoj Mataldi, a naročito u vrijeme izrazitih suša. Dubravko Devčić spornom smatra čistoću akumulacijskog jezera, a postavio je i pitanje preuzimanja odgovornosti i troškova u slučaju katastrofalnog raspleta.

Navode iz studije smatra zastarjelima, odnosno zasnovanim na podacima otprije 10, 15, 20, pa i više godina, kada je oborina bilo više. »Potegnuo« je i pitanje smještaja šestotinjak zaposlenika, koliko ih investitor planira, kao i način sprečavanja ulaska alohtone divljači u igrališta.

Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš izazvala interes mještana, iako smatraju da je u lošem terminu / Foto B. PURIĆ

 Smještaj radnika

S pitanjem o elektroopskrbi uključio se Damir Magazin, izjasnivši se da pozdravlja investiciju, ali i da je desalinizacija predviđena pogrešno, navodeći da će dnevni trošak električne energije za rad desalinizatora i pumpi biti 40 tisuća kuna. Pridružio se stavu ranijih sudionika u raspravi da za navodnjavanje igrališta nipošto ne bi trebalo koristiti vodu iz Vranskog jezera, kako ono ne bi bilo isuviše crpljeno, a s obzirom na to da, barem zasada, nema alternativnog izvora vode za cresko-lošinjsko otočje.

Replicirao je Damir Tkalčić uime tvrtke Tempus projekt koja je radila projekt igrališta, kazavši da desalinizator ne smije biti na obali mora, pa je zato ondje predviđena samo pumpa. Mikelj Kačinari nadovezao se na temu o smještaju radnika, upitavši investitore misle li svakodnevno prevoziti 500 ljudi autobusima na posao. Mario Okmažić demonstrativno je napustio dvoranu nakon što je predstavljačima studije rekao da u dva i pol sata nisu dali nijedan konkretan odgovor na postavljena pitanja.

Tanja Jović, voditeljica Odsjeka za urbanizam i komunalno gospodarstvo u gradskoj upravi, kazala je da je Grad reagirao na pitanje smještaja radnika i da od investitora očekuje dopunu. Istaknula je da je produženo vrijeme praćenja utjecaja pesticida, a pretpostavlja da divljač neće ulaziti na čistine igrališta već će odlaziti na druga područja, a tamo će »lovačko društvo obaviti svoj posao«.