Foto Walter Salković
Ako na ovom malom pokusnom polju pokažu da se uzgoj šparoga isplati onda to mogu s punom odgovornošću preporučiti proizvođačima
povezane vijesti
- Njujorški fotograf posjetio očev rodni Cres i donirao negative muzeju: ‘Ovdje su moji korijeni’
- Milanovićev posjet na Krku izbjegli HDZ-ovi načelnici. Poseban interes za “Zero waste” i plavu magistralu
- Creski vijećnici usvojili rebalans, UK “štrajkao šutnjom”. Traže se detalji o ispravnosti trajekata
Na lokalitetu Gracišće, u sklopu kolekcijskog maslinika Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, podignut je pilot nasad divljih šparoga. Uzgoj oštrolisne, divlje šparoge, zajednički je projekt Veleučilišta u Rijeci, Primorsko-goranske županije i županijskog Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj, a ovom prilikom na Cresu je posađeno 120 sadnica.
Je li to uopće rentabilno?
– Ovaj pilot nasad podigli smo kako bismo dobili prve relevantne podatke za naše područje o načinu sadnje i urodu, o količini navodnjavanja i gnojidbe. Ovo radimo da vidimo je li to uopće rentabilno, pa ako na ovom malom pokusnom polju pokažemo da se uzgoj šparoga isplati onda to možemo s punom odgovornošću preporučiti proizvođačima.
Na temelju tuđih istraživanja, iz drugih područja i zemalja, možemo samo pretpostaviti da se to doista isplati, objasnila je voditeljica projekta dr. sc. Martina Peršić, nositeljica kolegija voćarstvo i vinogradarstvo na studijima Održivi agroturizam i Mediteranska poljoprivreda Veleučilišta u Rijeci.
Mogu se posaditi u vrtu
Dr. Peršić objašnjava da se šparoge mogu posaditi u vrtu, uz neki drugi trajni nasad, u konsocijaciji s drugim višegodišnjim kulturama kao što su masline, trešnje i breskve. Bitno je da šparoga i kultura uz koju ju je sadi imaju slične zahtjeve za vodom i temperaturom, da jedna drugoj ne smetaju.
Uvođenjem dodatnih kultura u postojeće višegodišnje nasade ostvaruju se višestruki pozitivni učinci jer se povećava biodiverzitet i time doprinosi očuvanju ekosustava, a s ekonomskog aspekta moguće je povećanje prihoda na istoj uzgojnoj površini. Uzgoj divlje šparoge postaje tako nova, atraktivna i zanimljiva poljoprivredna tržišna niša.
Zašto baš na Cresu?
Prvi nasad šparoga u Primorsko-goranskoj županiji podignut je upravo na Cresu zbog toga što se tu već nalazi kolekcijski nasad maslina Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj, u ograđenom i kontroliranom području, pa će se uzgoj šparoga moći stručno nadzirati.
U Hrvatskoj sličan nasad još ima Ivan Škugor u blizini Šibenika, a prvi se time počeo baviti Labinjanin Šime Martinović. Šparoge postaju sve važnija kultura i u Primorsko-goranskoj županiji pa je riječko Veleučilište osmislilo program cjeloživotnog obrazovanja Uzgoj divljih šparoga koji obuhvaća 20 sati nastave, raspoređenih na teorijski i praktični dio.
Cilj programa je osposobiti polaznike za samostalno sakupljanje sjemena divljih šparoga, uzgoj presadnica te podizanje i održavanje nasada divljih šparoga.
