U srednjoškolskim klupama kvarnerskih otoka ove školske godine ukupno sjede 824 učenika, što je za 31 učenik više nego lani, a za razliku od općeg trenda pada broja učenika u školskim klupama, otočne srednje škole nekoliko godina unatrag bilježe ili povećanje ili pak zadržavanje jednakog broja učenika.

U posljednje četiri godine broj srednjoškolaca na kvarnerskim otocima porastao je za njih 68, što je tri razredna odjela učenika. Najveće povećanje broja učenika u odnosu na prošlu školsku godinu, i to za 28 učenika, ima Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir Krk, a ravnateljica Đurđica Cvitkušić kaže da razloga za to ima više.

– Broj učenika ponajprije ovisi o broju osmaša koji je nekada bio puno veći, a posljednjih desetak godina stagnira, odnosno nema većih promjena od godine do godine. Međutim ipak smo u posljednje četiri godine povećali broj učenika za 50, što je povećanje za cijela dva razredna odjela, a to nije zanemarivo. Broj učenika u osnovnoj školi je počeo rasti i sada se približavamo školskoj godini 2012./2013. kada smo imali 392 učenika. Ove ih je godine 378, a usporedbe radi, školske godine 2017./2018. bilo ih je 327. Godišnje od 60 do 63 posto krkčkih osmaša ostane na Krku, a ove je godine to 66 posto. To se može različito tumačiti, od toga da je život na otoku lijep pa do toga da nudimo programe kojima pokrivamo interese učenika, ali vjerujem da je i epidemija koronavirusa učinila svoje i da su roditelji i učenici odlučili ostati na otoku kako bi djeca manje putovala i bila u obitelji, objašnjava Cvitkušić.

Međunarodni programi

Ujedno dodaje da je krčka srednja škola najjača u Primorsko-goranskoj županiji po broju međunarodnih projekata u koje je uključena i to ne samo po pitanju odrađivanja prakse već i ostalih programa koji učenicima omogućuju putovanje Europom.

– Trenutačno imamo šest otvorenih programa. Zbog situacije s epidemijom ta su putovanja sada malo stala, ali prije nego što upišu školu, učenici se informiraju i ovakvi programi koji im pružaju dodatne mogućnosti sigurno imaju svoju ulogu pri donošenju odluke. Uvijek je najveći interes učenika za gimnazijske programe, a onda slijede četverogodišnji strukovni programi turističkog i ekonomskog područja. Međutim, ima interesa i za trogodišnje programe, navodi Cvitkušić.

Za razliku od krčkih srednjoškolaca koji najradije biraju gimnazijske programe, rapski su osmaši ove godine, dodaje ravnateljica Srednje škole Markantuna de Dominisa Rab Anka Bišić, pokazali neke nove trendove te je po interesu program hotelijersko-turističkog komercijalista nadmašio gimnazijski program. Ta škola ove školske godine ima 12 učenika više nego lani, a kao i Cvitkušić, i Bišić među razlozima povećanja broja učenika navodi i pandemiju zbog koje se dio učenika ipak odlučio ostati na Rabu.

– Dijelom je razlog epidemija, a dijelom i činjenica da naši učenici imaju stipendije Valamara, i to već od prvog razreda. Zahvaljujući tim stipendijama povećao se interes učenika za upis programa kuhara i konobara. Prošle godine uopće nismo upisali konobare jer interesa nije bilo. Tako da ove godine imamo učenike u prvom i trećem razredu tog usmjerenja, a u drugom nemamo. Gotovo 50 posto učenika u programima iz područja turizma i ugostiteljstva ostvarilo je pravo na stipendiju, navodi ravnateljica rapske Srednje škole, koja trenutačno ima 163 učenika, što je 19 više nego školske godine 2017./2018.

Creski izuzetak

S povećanjem broja učenika može se pohvaliti i Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj, ali ne u potpunosti jer, kako navodi ravnateljica Jelena Bralić, u Područni odjel Cres ove se godine nitko nije upisao.

– Razlog tomu jest činjenica da je generacija osmaša u Cresu ove godine bila mala. Bilo je svega 16 učenika osmih razreda i dio tih učenika upisao je strukovne programe u matičnoj školi, a dio je pak otišao u strukovne škole u Rijeci. Od početka 90-ih godina prošlog stoljeća takva nam se situacija tek drugi put dogodila, ističe Bralić.

Međutim matična škola ipak bilježi pet učenika više nego lani, a sve zajedno broji 284 učenika. Prve je razrede, kaže ravnateljica, upisao 71 učenik, a tradicionalno dobru popunjenost bilježe gimnazijski i turistički programi, no i ugostiteljski su se zadovoljavajuće popunili.

– Upisali smo 10 kuhara i 5 konobara, što je pola od planiranog. Lani smo imali identičnu situaciju na upisima, dok prije dvije godine uopće nismo imali interes za konobare. Imamo i program za pomoćne kuhare i konobare, a lani smo dobili suglasnost i za program pomoćnog vrtlara. Tradicionalno bilježimo dobar upis u pomorska zanimanja, zaključuje Bralić.