KRK – Tri desetljeća trajanja i više od 2,5 tisuće polaznika plod je aktivnosti i zalaganja organizatora i provoditelja programa Ljetne škole glagoljice Kornić koju ustrajno i uspješno u djelo pretaču članovi Katedre Čakavskog sabora Kornić. Povodom velikog i vrijednog jubileja, 30. obljetnice provedbe tog programa, jučer je u Velikoj vijećnici Grada Krka upriličena svečana sjednica kojom su, osim rezimiranja svih učinaka tog programa, ujedno predstavljeni i oni koji na njemu rade i koji se, baš poput otočnog etnologa sa zagrebačkom adresom Damira Kremenića, trude da se glagoljanje na otoku Krku održi i očuva, ali i popularizira, posebice među mladima.

Prigodno predstavljajući tijek, a posebice rast i razvoj organiziranog provođenja programa koji za cilj imaju upoznavanje mladih s glagoljicom kao i njihovo educiranje u poznavanju i korištenju tog drevnog pisma naših starih, kroz njegovo čitanje i pisanje, na priogodnoj svečanosti (pokroviteljstvo nad kojom je prihvatio predsjednik Zoran Milanović) čelnik Katedre te ujedno pokretač Ljetne škole glagoljice Kornić okupljene je upoznao s mnoštvo vrijednih i zanimljivih pokazatelja dosadašnjih dosega ondje angažiranih edukatora. O uspjehu ovog programa govori i podatak o dobnom rasponu sudionika, a koji se kreće od 6 do čak 96 godina.

Uče i stranci

– Također, zanimljiv je i podatak da smo kroz redovno provođenje ovog programa koji se s godinama, kroz provedbu sličnih škola raširio diljem otoka Krka, glagoljici poučili i brojne »vikendaše«, ali i strance, pa je tako kroz našu Ljetnu školu prošao i značajan broj stranih turista među kojima je bilo i Francuza, Belgijaca, Nizozemaca, Slovaka, Luksemburžana i mnogih drugih – nastavio je Kremenić, otkrivši nam da se posljednja u nizu epizoda internacionalizacije nastojanja otočnih glagoljaša zbila lani u Norveškoj. Ondje je, naime, u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Oslu održana prigodna izložba »Živuća glagoljica otoka Krka«, a s njom i kratki program škole glagoljice u kojem je sudjelovao i manji broj žitelja te skandinavske zemlje.

– Najbolja potvrda smislenosti onog što radimo i oko čega se trudimo vidljiva je u iznimnom interesu koji svakog ljeta iskazuju brojni domaći osnovci, a nerijetko i zrelijih ljudi spremni da dio svojih ljetnih praznika na moru provedu u učenju glagoljice i upoznavanju glagoljaške baštine otoka Krka i njemu susjednih dijelova naše zemlje – nastavio je Kremenić, ne skrivajući zadovoljstvo niti činjenicom da je tijekom protekla tri desetljeća iz redova bivših polaznika niknuo pozamašan broj danas već dobro potkovanih poznavatelja glaogoljice, dio kojih je s vremenom preuzeo i ulogu edukatora novih polaznika.

Slijed tečajeva

U sklopu Ljetne škole glagoljice, višednevnog događanja tijekom kojega se polaznici svakodnevno okupljaju u prostorijama društvenog doma i etnološkog muzeja u Korniću, uči i »teše« uglata, obla i kurzivna glagoljica dok se u sklopu onih najnaprednijih tečajeva učenici i učenice okupiraju prepisivanjem starih glagoljaških tekstova. Škola glagoljice podrazumijeva slijed zasebnih ljetnih tečajeva prilagođenih »glagoljaškoj potkovanosti« samih polaznika. Oni koji kreću od nule rade po početničkom programu dok oni koji se iz ljeta u ljeto iznova odlučuju dopuniti svoje znanje i pisačke vještine, a kakvih je najviše, sukladno osmišljenom programu postupno upotpunjuju poznavanje različitih oblika tog pisma. Saznajemo i da su oni najnapredniji polaznici nerijetko angažirani oko prepisivanja i iščitavanja starih zapisa te autentičnih, u spomenicima uklesanih, natpisa.

– Oko kornićarske Ljetne škole glagoljice izrasao je cijeli niz pratećih kulturnih programa i zbivanja, uz ostalo i škola mozaika. Za razliku od nekih Katedri Čakavskog sabora, ova naša u Korniću aktivan je i sveprisutan čimbenik ukupne kulturne scene našeg područja pa se tako redovito angažiramo na organiziranju ili ugošćavanju brojnih s baštinom povezanih zbivanja kojih se ponekad zareda i do pedesetak godišnje – zaključio je Kremenić.

Predavanje dr. Sanje Zupčić

Okupljanje u Velikoj vijećnici jučer je uveličala i svojim predavanjem obogatila i prof. dr. Sanja Zupčić s riječkog Filozofskog fakulteta, koja je progovorila o znamenitim krčkim istraživačima glagoljaštva – Ivanu Milčetiću, Vjekoslavu Štefaniću, Branku Fučiću i Dragutinu Antunu Parčiću. Svečani se program nastavlja i idućih dana. U Zavičajnoj etnografskoj zbirci u Korniću javnosti se tako predstavlja izložba »Živa glagoljica otoka Krka«, a od danas se ondje provodi i novo izdanje Ljetne škole glagoljice Kornić koja će 19. kolovoza biti zaključena svečanom podjelom diploma polaznicima i prigodnom izložbom.