KRK – Da i otok Krk ima svog aduta, odnosno kandidata u Nacionalnom natjecanju za Hrvatsko stablo godine, predstavila nam je Gordana Zec iz mjesta Brzac na području Grada Krka, formalna predlagateljica uvrštenja najvećeg, najljepšeg, a vjerojatno i najstarijeg bodulskog »zelenog ljepotana« u tu nesvakidašnju akciju.

Nacionalno natjecanje za Hrvatsko stablo godine prvi je prvi put održano 2017. godine kada je Environmental Partnership Association, nositelj imena Tree of The Year, prihvatio kandidaturu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije za nacionalnog koordinatora te zanimljive i hvalevrijedne inicijative, a čime je omogućeno i hrvatsko sudjelovanje na međunarodnom natjecanju koje za glavni cilj ima ukazivanje na važnost starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini.

Bolje štićenje

Krčki predstavnik u akciji unutar koje se, sve do 27. rujna, prikupljaju glasovi temeljem kojeg će se odrediti pobjednik nacionalnog natječaja i predstavnik naše zemlje na istovrsnom međunarodnom natjecanju, doznali smo od predlagateljice, čast uvrštenja »zaslužio« je ne samo svojom starošću i ljepotom, već i činjenicom da je već dugo jedna od savim posebnih atrakcija zapadnog dijela otoka Krka.

– Iako sam svjesna da je njegova relativna nepoznatost do sad možda bila i najveći adut u nastojanjima njegove zaštite i očuvanja, osjećala sam da bi prepoznavanje i valoriziranje njegova značaja, a do kojeg bi moglo doći posredstvom ove akcije, moglo pridonijeti njegovom boljem i učinkovitijem očuvanju, odnosno štićenju u budućnosti – rekla je Gordana Zec, objašnjavajući nam motive svog poteza. Krčki hrast, u ovoj akciji prigodno nazvan »Prijatelj«, po procjenama znalaca star je oko četiri stotine godina.

– Dub. U okolnim selima poznat i kao Stari dub. Jer svi znaju o kojem dubu je riječ. Kažu da ima 400 godina. I nisu ziher koje je vrste. Udaljen od sela, na osami od kad su ljudi otišli s polja i prodali svoje krave pa se sad treba potruditi da ga vidiš – riječi su kojima je svog »Prijatelja« u toj akciji opisala njegova »prijateljica«.

– On uvijek prima posjete i to u velikom broju. Kad god dođem, imam mu svašta za ispričati, a on samo šumi. Jedan pogled je dovoljan da te obuzme veselje. Uvijek drukčiji, uvijek zgodan i uvijek tamo. Oduvijek. Nije li to definicija prijatelja – napominje Gordana Zec, pozivajući otočane, jednako kao i sve one koji su tijekom neke od svojih šetnji Šotoventom imali priliku upoznati tog golemog zelenog starca da mu u akciji koja je upravo u tijeku svojim glasom pomognu u osvajanju naslova Hrvatskog satabla godine.

Glasoviti stari hrast u predjelu Dolinji drmun Puški u uvali Čavlena u više navrata je javnosti predstavila i Javna ustanova Priroda, čiji djelatnici skrbe o zaštiti i očuvanju prirodnih vrijenosti na našem području. »Prirodnjak« Marko Randić tako je, obrađujući upravo to stablo, naznačio da osim ljepote, veličine i starosti, zaslužuje posebnu pažnju i zbog svoje botaničko-dendrološke posebnosti.

Križanac više vrsta

– U postojećoj literaturi napisano je da se radi o kitnjaku – vrsti kontinentalnog hrasta. Mi se ne bismo mogli u potpunosti složiti s takvim botaničkim uvrštavanjem i to zato što smo pronašli da morfološka svojstva lišća i grančica najvećeg krčkog hrasta ne odgovaraju poznatim i opisanim botaničkim normativima za hrast kitnjak. Grančice najvećeg krčkog hrasta, naime, donekle su dlakave, što kod kitnjaka nije karakteristika vrste pa bi to upućivalo na submediteranski hrast medunac – ističe u svojoj »obradi« tog stabla Randić, pretpostavljajući da bi »Prijatelj« mogao biti križanac između dvaju ili više vrsta hrastova. Odnosno, da osim kitnjakovih, stari hrast ima i udio gena medunca, a možda kroz pojavu višekratne hibridizacije i dio gena lužnjaka, pa i cera. Zbog svega toga, zaključuje spomenuti stručnjak, botaničari i dendrolozi će oko ovog raritetnog primjerka hrasta vjerojatno imati još mnogo posla u odgonetavanju bar dijela tajni zbog kojih bi se najznamenitije stablo otoka Krka ujedno moglo okrakaterizirati i – najzagonetnijim.

Natjecanjem i promocijom priča o pojedinim stablima značajnim za život lokalne zajednice želi se podići svijest javnosti o značenju i važnosti očuvanja bioraznolikosti za život čovjeka i opstanak čovječanstva. Tim se natječajem također nastoji i potaknuti lokalne zajednice da se aktivnije uključe u zaštitu prirodne baštine na svome području.

Rezultati 15. listopada

Glasanje za Hrvatsko stablo godine moguće je posredstvom internetske poveznice www.zastita-prirode-dnz.hr/glasaj-za-hrvatsko-stablo-2021-godine/, i to do konca rujna. A koji će od 13 u tu akciju uvrštenih zelenih kandidata ponijeti naslov ovogodišnjeg hrvatskog naj-stabla, javnost će doznati 15. listopada..