Darijo Vasilić / Snimio M. TRINAJSTIĆ
Grad Krk, unatoč tome što je oznaka marikulture na lokalitetu Valbiska uvrštena u županijski Prostorni plan, tu oznaku nije uvrstio u Prostorni plan
povezane vijesti
PINEZIĆI – Baš kao što je najavljeno na održanom skupu u mjesnom domu u Pinezićima na kojem su otočani s područja Šotoventa iskazali svoju bojazan od nepovoljnih učinaka sad već cijelog niza ondje planiranih, a dijelom već i realiziranih projekata marikulture, stanovnici naselja Pinezić, Skrbčić, Linardić, Poljica, Žgaljić, Nenadić, Bajčić, Kapovci, Brusić, Milohnić i Brzac pokrenuli su jučer potpisivanje peticije kojom će svoje stavove, ali i zahtjeve u konačnici uputiti Gradskom vijeću Grada Krka.
Ograničavanje razvoja
Mještani koji su pokrenuli akciju zabrinuti su i ne slažu se s odlukom Vlade donesene 16. siječnja ove godine, da se u akvatoriju između otoka Krka, Cresa i Plavnika pokrenu aktivnosti postavljanja novih i povećavanja kapaciteta postojećih polja za uzgoj bijele ribe. Ukazuju da je tom odlukom resorno ministarstvo preuzelo postupak odobrenja koncesije za uzgajalište Plavnik do maksimalne površine od 60 hektara i maksimalnog kapaciteta od 970 tona ribe te 50 tona školjkaša, čime će se, upozoravaju, u potpunosti zauzeti sjeverozapadna obala otoka Plavnika. Naglašavaju i da će se time zapriječiti slobodna plovidba obalom otoka Plavnika, kao i mogućnost profesionalnog i sportskog ribolova, rekreativnog ronjenja, korištenja atraktivnih plaža za kupanje te drugih turističkih aktivnosti. Istovremeno, na samo nekoliko milja udaljenosti uspostavlja se novo uzgajalište Merag čime će se također zapriječiti slobodna plovidba uz obalu tog dijela otoka Cresa te onemogućiti sve navedene turističke i rekreativne djelatnosti.
– Uspostavljanjem trećeg uzgajališta u »trokutu« od nekoliko nautičkih milja značajno se ograničava gospodarski razvoj navedenih naselja. Ovo područje razvija se na osnovi sačuvanih prirodnih resursa, a obala je na prvome mjestu, konstatiraju u obrazloženju svoje peticije zabrinuti Šotoventini.
Kako nam je pojasnio Nedo Pinezić, jedan od predstavnika građanske inicijative koja je pokrenula ovu akciju, peticijom se traži brisanje iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije lokacije za uzgajalište (akvakulturu) Valbiska te brisanje mogućnosti gradnje s tom djelatnošću povezanih građevina izvan građevinskog područja u funkciji primarne djelatnosti ukupne površine 400 četvornih metara, a što je predviđeno aktualnim županijskim planom. Isto se traži i za privezišta za brodove, skladišta za sortiranje i pakiranje ribe, otpremnog centra za školjkaše, centra za pročišćavanje školjaka, administrativnog prostora, prostora za zaposlenike i svega ostaloga, što je također predviđeno Prostornim planom županije.
Više štete nego koristi
»Zahvaljujući sačuvanoj obali i ukupnom okolišu, na ovom djelu otoka Krka je uspostavljen cjelogodišnji turizam u najkvalitetnijim oblicima, oživjela je i mala poljoprivreda, »mala« nautika, ugostiteljski objekti koji posluju tijekom cijele godine, poduzetničke popratne aktivnosti su u usponu, a demografska slika se popravlja. Sloboda plovidbe, osobito malih nautičara, mogućnost ribarstva i sportskog ribolova, ponuda izleta morem, ronilački turizam, korištenje prirodnih plaža u netaknutim uvalama, sve to kao komparativna prednost našeg Šotoventa bilo bi ugroženo uspostavljanjem akvakulture Valbiska. Stoga se protivimo navedenom zahvatu ili sličnim zahvatima u prostoru za koje držimo da će donijeti više štete nego koristi lokalnoj zajednici, ali i širem okruženju«, navodi se u apelu mještana koji pozivaju krčke gradske vijećanike da »žurno razmotre« njihove zahtjeve te donesu odluke sukladne ovoj inicijativi, a zatim ih, uz obrazloženje, proslijede nadležnim tijelima PGŽ-a. |
– Peticijom nadalje stanovnici Šotoventa traže i provedbu postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za sve buduće zahvate na morskom području Prostornog plana Grada Krka, ali i analizu stanja morskog dna ispod uzgojnog polja Plavnik, uz obvezu javnog objavljivanja rezultata analize. Šotoventini i svi koji im se svojim potpisima priključe tražit će i da se uvede obveza ponavljanja takve analize svake dvije godine te da se uvede trajni monitoring za sve postojeće i buduće zahvate pri kojima se u morski okoliš unose hranjive ili onečišćujuće tvari, kazao je Pinezić.
Osim toga, inicijatori i potpisnici peticije pozivaju i cresko Gradsko vijeće da razmotri ograničenje kapaciteta uzgajališta (akvakulture) Merag na otoku Cresu, na proizvodnju od najviše 200 tona godišnje.
Ugroza turizma
– Grad Krk, unatoč tome što je oznaka marikulture na lokalitetu Valbiska uvrštena u županijski Prostorni plan, tu oznaku nije uvrstio u Prostorni plan uređenja Grada Krka, a otvoreno ću reći da unatoč činjenici da je županijski plan onaj višeg reda te bi ga se trebalo preslikavati i u one niže, to niti ne namjeravamo učiniti, rekao nam je nakon što smo ga upitali o »događanju naroda« na području Šotoventa krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.
– Otkad je županijski plan donesen, a ima tome već više od deset godina, mi nismo donosili novi PPU Grada Krka, već smo za korekcije za koje smo ocjenjivali da su nužne vršili tzv. ciljane izmjene postojećeg Plana. To nam je omogućilo da tu oznaku iz županijskog plana, a koja je uzgred rečeno, iako nazvana Valbiska, postavljena ispred uvale Torkul, ne uvrstimo u naš gradski plan, kazao je nadalje Vasilić, ne skrivajući da i sâm smatra da ribogojilištu nije mjesto uz obalu Šotoventa.
Šotoventini protiv daljnjeg širenja uzgoja ribe u marikulturnim kavezima / Foto M. TRINAJSTIĆ
– Grad definitivno nema namjeru markaciju iz županijskog plana uvrstiti u svoj plan, a osobno mogu reći i da držim da je ta lokacija u odnosu na druge dvije, one pored Plavnika i Merga na Cresu, znatno »problematičnija« zbog svoje blizine obali ovog dijela našeg otoka. Naime, radi se o obali koju koriste stanovnici većeg broja naselja s područja Šotoventa. Marikultura na tom lokalitetu imala bi negativan utjecaj na kvalitetu života domicilnog stanovništva, ali i na turizam, istaknuo je Vasilić.
Tvrdi da, čak i ako budu »prisiljeni« preuzeti tu oznaku u svoj plan, spremni su kroz restriktivne odredbe svoga plana ovo učiniti neprovedivim. Baš kao što su, pojašnjava, svojevremeno učinili s predviđenom nautičkom lukom s vanjske strane lukobrana krčke luke koja je bila predviđena u planu PGŽ-a.
– Preuzeli smo tu odluku, ali smo odredili pri tome da se u toj, Krčanima neželjenoj luci, urediti može najviše deset nautičkih vezova. A time je taj plan postao besmislen. Bude li trebalo, možemo se i takvim manevrima oduprijeti ovakvim planovima, zaključio je Vasilić, ne skrivajući svoju suglasnost da su svi planovi koji idu za postavljanjem marikulture u akvatoriju Grada Krka, od samog grada pa do uvale Čavlena – neprimjereni. Ustvrdio je da se o djelatnosti ribogojilišta razgovarati može samo na otvorenom moru, daleko od kupališta, naselja i svega onog na što bi uzgoj ribe mogo imati negativne učinke, kao i to da interesa investitora do sada nije bilo.
– S obzirom na to da to polje nije ni u Prostornome planu Grada Krka, čak i u slučaju interesa ulagača mislim da se takav projekt nebi mogao ostvariti u roku kraćem od deset godina, ustvrdio je Vasilić koji kaže da je »poruka javnosti shvaćena« te da će krčka Gradska uprava i službeno inicirati postupak brisanja oznake marikulture s tog dijela krčke obale, uz službeno očitovanje prema županiji da Grad nije spreman preuzeti tu markaciju u svoj prostornoplanski dokument.
