Na inicijativu vijeća mjesnih odbora Skrbčići-Pinezići i Milohnići, lokalnih zajednica s područja Šotoventa na području Grada Krka, u društvenom domu u Pinezićima održan je javni skup na kojem se veći broj mještana okupio kako bi iskazao svoje nezadovoljstvo i i zabrinutost zamahom marikulture na moru pred njihovim domovima, u akvatroriju između otoka Krka, Cresa i Plavnika.

Nove koncesije

Nakon što je nedavno, odlukom Vlade tvrtki Labrax Adria sa sjedištem u Žgaljićima na području Grada Krka dana suglasnost za koncesiju na rok od 28 godina za izgradnju i gospodarsko korištenje ribogojilišta pored Plavnika, radi obavljanja djelatnosti uzgoja bijele ribe na pomorskim dobru površine 109,3 tisuća četvornih metara, i to s ciljem povećanja broja ondje već godinama postavljenih kaveza za uzgoj ribe (a time proizvodnih kapaciteta s dosadašnjih 200 na maksimalno 700 tona godišnje te povećanje površine s do sad korištenih 65,3 na spomenonutih 109,3 tiusća kvadrata), u javnost je “procurila” i spoznaja da tim zahvatom neće biti zadovoljeni marikulturni apatetiti vlasnika spomenute tvrtke.

Kako doznajemo, druga tvrtka – Ora Mar, također u suvlasništu Gorana Balenovića, direktora prethodno spomenute kompanije, u međuvremenu je pokrenula drugi takav sličan projekt te je, blagoslovanjena i od nadležnih državnih tijela, ali i lokalne uprave Grada Cresa, u ovom trenutku pred početkom realizacije drugog takvog marikulturnog kompleksa – u samom susjedstvu Merga na području Grada Cresa, naselja na istočnoj, krčkom Šotoventu okrenutoj obali tog kvarnerskog otoka.

I da tu ne bude kraj priče i brige Šotoventina, valja napomenuti da prostorni plan PGŽ uz spomenute dvije marikulturi namijenjene i sad zapravo već “konzumirane lokacije” za istu nakanu predviđa i označava i akvatrorij u blizini Valbiske, u zoni između te uvale i trajektnog pristaništa te uvale Torkul.

Iskazali negodovanje

Da je tolika količina i opseg uzgoja bijele ribe, uglavnom orade i brancina već postao teret i smetenja normalnom životu žitelja tog dijela otoka Krka, posebice onih koji žive od mora i ribolova, potvrdio je spomenuti skup na kojem je više desetaka otočana iskazalo svoje negodovanje sad već po općem sudu prevelikog pritiska industrije uzgoja ribe.

Ukazano je i na opasnosti po morski okoliš kojeg bi takva praksa mogla predstavljati. Na poziv predstavnika spomenutih dvaju mjesnih odbora, skupu kojim je moderirao otočni turistički znalac i žitelj tog dijela otoka Krka, Nedo Pinezić, nazočio je te svojim iznimno sadržajnim izlaganjem pridonio i vrsni stručnjak, dr.sc. Damir Zec, umirovljeni profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

On se, također kao žitelj tog dijela Bodulije, svojim znanjem i iskustvom stavio na raspolaganje svojim sumještanima kako bi ih, kako je sam rekao, upoznao s trenutnim stanjem stvari ali i mogućnostima koje svima stoje na raspolagnju u nastojanjima obuzdavanja po općem sudu prevelike i preintenzivne gospodarske djelatnosti.

A ona, ocjenjuju staovnici Šotoventa, sad već počinje ugrožavati njihovu budućnost.

Nakon što je dr. Zec istaknuo da se sve što se događalo i događa na području kanala između spomenuta dva otoka odvija sukladno zakonima i važećoj prostorno planskoj dokupemntaciji, a u kreiranju koje je, ustvrio je spomenuti, javnost nedvojbeno propustila pravovremeno reagirati kad ju se “za mišljenje” pitalo u javnim raspravama održanim tijekom izrade prostornih planova PGŽ, Grada Cresa i Grada Krka, isti je stručnjak ustvrdio i da za iskaz neslaganja s još uvijek ne iskorištenim poljem na području Valbiske možda ipak nije kasno, obzirom da za njegovo korištenje još nije iskazan interes potencijalnih koncesionira, niti su odrađeni koraci koji su već učinjeni za eksploatiranje druga dva uzgojna područja, onog na Plavniku kao i kod Merga.

Najavili peticiju

Dinamična i sadržajna rasprava koju je moderator Nedo Pinezić vješto zadržao u vodama konstruktivnosti i konkretnosti naposljektu je rezultirala zaključkom da će, s ciljem ukazivanja na problmetiku postojećih, pokrenutih i potencijalnih ribogojilišta na tako malom prostoru u kanalu između otoka Krka i Cresa, a čija gustoća otežava život lokalnome stanovništvu, posebice profesionalnim i sportskim ribarima ali i nautičarima pa čak i turistima, već ovih dana biti pokrenuto prikupljanje potpisa u peticiji.

Ona će za cilj imati upoznati lokalnu upravu s tim problemom i stavom javnosti da je trenutno stanje, a još više i perspektiva po pitanju daljnjeg zamaha marikulture na tom području – neodrživa.

Osim da će već ovog tjedna krenuti prikupljanje potpisa u peticiji protivljenja nastavka širenja uzgoja ribe na tom području, a koja bi za koji tjedan trebala biti uručena predsjedniku Gradskog vijeća Grada Krka, okupljeni su zaključili i da će taj potez biti prvi korak na putu pokretanja inicijative za ukidanjem odnosno brisanjem trećeg planiranog ribogojilišnog polja, onog pred Valbiskom iz Županijskog prostornog plana, a time posljedično i Prostronog plana uređenja Grada Krka.

Zaključeno je i da će se pokrenute inicijative usmjeriti i da se izdane suglasnosti za otvaranje marikulturnog kompleksa pored Merga zadrže u već “blagoslovljenim” parametrima, bez mogućnosti njihova daljnjeg povećanja do razmjera koje će se odskora zbiti na Plavniku.

Također, inicijativom odnosno peticijom koja će ići Gradu Krku, a posredno i nadležnim županijskim i državnim tijelima i institucijama, zatražiti će se i da se na području postojećeg pogona marikulture pored Plavnika u najskorijem roku od nadležnih inspekcijskih institucija odrade ispitivanja stanja morskog dna ispod kaveza, a sve da bi se ispitalo postojanje i rezmjeri eventulanih negativnih učinaka te djelatnosti na okoliš odnosno morski eko sustav.

Prosvjedni skup na Valbiski

Okupljeni među kojima je bilo i nekih koji su po vlastitim iskustvima ocjenili da su već vidljivi negativni učinci te djelatnosti na zdravlje i život podmorja usuglasili su se i oko stava da će s ciljem upoznavanja nedležnih tijela na ozbiljnost situacije u skoroj budućnosti organizirati i upriličiti prosvjedni skup kojim bi se na neko vrijeme blokirao promet na trajektnom pristaništu Valbiska!

Uvjereni da se more pred Šotoventom još uvijek može sačuvati od prekomjernog negativnog utjecaja marikulture, otočani koji su se odzavali ovom skupu pozvali su i na preispitivanje takve politike upravljanja prostorom, odnosno morem.

Podrška s Cresa

Spomenuti treba i da je okupljanju u Pinezićim nazočio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Cresa, Robert Kučić koji je ustvrdio da Cresani zapravo nisu znali za stajališta svojih susjeda, kad su nedavno sami na predstavničkom tijelu dali zeleno svjetlo novom projektu te vrste, pored Merga.

– Apsolutno vas razumijem i podržavam, iako moram reći da bi bilo bolje da smo znali ranije što mislite i kako doživljavate ove projekte, rekao je Kučić priznavši da Cresani istočnu, Krku okrenutu obalu svog otoka zapravo “baš i ne doživljavaju”.

Po pitanju o kojem se ovdje raspravlja znatno smo osjetljiviji i osvješteniji kad je u pitanju njen zapadni, prema Istri okrenuti dio.

U svakom slučaju, za zaustavljanje projekta na polju Merag zapravo je prekasno, a zajedno s vama možemo se angažirati da se ono što će se ondje realizirati zadrži u okvirima u kojima bi taj gospodarski projekt uskoro trebao biti pokrenut, zaključio je čelnik creskog Gradskog vijeća.

Nestao kvarnerski škamp

Jedan od ribara koji je u Pinezićima govorio ustvrdio je da je u širem području akvatorija na kojem se marikultura danas provodi kvarnerski škamp u potpunost i nestao.

– Vrše su prazne, jednostavno ga ondje više nema, a volimo se hvaliti njegovom kvalitetom kao i tima da smo ga tobože zaštitili, ustvrdio je Neven Žužić.

Više se otočnih ribara i sportskih ribolovaca u istoj prilici požalilo i na praksu pomorske policije koja, istakli su, novačano sankcionira ribolov u zoni tri stotine metara od plutača kojima se označavaju koncesionirana morska polja.

Dr. Zec je ustvrdio da, prema njegovim saznanjima, podloge za takvo policijsko postupanje u važećim zakonima – nebi trebalo biti.

Muk koncesionara

O svemu što se na moru između Krka i Cresa događa i planira, posebice u svjetlu Vladine odluke o davanju dozvole za povećavanje površine uzgojnih polja i broja kaveza na području Plavnika pokušali smo razogvarati i s predstavnicima tvrtke Labrax Adria i Ora Mar, među kojima i s direktorom Goranom Balenovićem.

Iako su prvotna odbijanja bilo kakve komunikacije na posljetku ublažena pozivom da im elektronskom poštom dostavimo svoja pitanja, nikakav nam odgovor od spomenutog za komunikaciju s medijima ali i javnošću očito potpuno nezaintersiranog otočnog poduzetnika do danas nije pristigao, čak ni nakon višetjednog čekanja, niti opetovanog traženja. Možda peticije i prosvjedi to ipak promjene!