KRK – Baš kao što je to činjeno na početku svih prethodnih godina, i na startu ove, 2021. godine, predstavnici Odsjeka za društvene djelatnosti Grada Krka su gradonačelnika Darija Vasilića izvijestili o netom kompletiranim statistički obrađenim podacima vezanim za demografska kretanja na području Grada. Predstavljeno izvješće o broju djece rođene tijekom prošle godine prezentirano na sastanku gradonačelnikova kolegija, pokazalo je da se na području grada Krka nastavlja stanje demografske stabilnosti, odnosno da se, za razliku od dobrog dijela otočnih sredina, posebno onih manjih i od kopna udaljenijih, u najmnogoljudnijoj lokalnoj zajednici našeg najnapučenijeg i najrazvijenijeg otoka broj novorođenih mališana drži pozitivnih brojeva, ovog puta čak i većih od prosjeka bilježenog prošlih godina. A da je 2020. godina, za razliku od svega ostaloga što se događalo, barem po pitanju nataliteta bila dobra, plodonosna i iznadprosječna godina, kazuje podatak da je tijekom proteklih 12 pandemijskih mjeseci brojčano stanje krčke mladosti ojačano s čak 75-ero novih mališana, odnosno sa (kad još malo narastu) skoro četiri »puna« razredna odjeljenja budućih školaraca. Novu generaciju malih Krčanki i Krčana čini tako lani ondje rođenih 35 djevojčica te 40-ero dječaka. Usporedbom tih podataka s onima iz 2019., vidljivo je da je lani rođeno čak 21 dijete više!

Iznad prosjeka

Kao i obično, najviše je djece u protekloj godini na svijet došlo u samom gradu Krku, gdje je rođeno 37 mališana. Slijedi Kornić sa svojih 11 novih stanovnika, a potom i Vrh s devetero mališana. U naseljima Nenadići i Skrbčići lani je rođeno po četvero, u Pinezićima troje, a u naseljima Poljica i Linardići po dvoje malih otočanki i otočana. Naposljetku, u naseljima Bajčići, Brzac i Milohnići lani je rođeno po jedno dijete. Razmatrajući i predstavljajući tu statistiku i iz perspektive brojnosti članova obitelji koje su u 2020. godini dobile prinovu, predstavnici za praćenje te vrste podataka, ali i provođenje projekata i programa povezanih s mlađim naraštajima žitelja tog otočnog grada, predstavili su i da je 27-ero od lani rođene djece postalo prvo dijete svojih roditelja, dok ih je 36-ero drugorođenih. Čak devetero mališana treće je dijete u svojim obiteljima, dvoje su četvrtorođeni, a jedno je dijete postalo čak petim nasljednikom svoje obiteljske loze. A da je lanjski broj novorođenih iznadprosječan, potvrđuje podatak da se unutar posljednjeg desetljeća na području Grada Krka prosječno godišnje rađalo 66-ero mališana. Točnije (i po godinama) rečeno, 2011. je na svijet ondje stiglo 68 mališana, 2012. njih 66, a 2013. desetero manje, odnosno 56. Potom je pozitivni skok zabilježen 2014. godine kad je Krk dobio generaciju od 72 mališana, a 2015. je isti broj dosegnuo 67. Potom je 2016. završena s točno »prosječnih« 66 novorođenaca, jednako kao i 2017. U 2018. godini je na svijet stigla generacija sa 71 »klincem i klincezom«, da bi u 2019. taj broj pao na debelo ispodprosječnih 54-ero mališana.

Pomoglo i doseljavanje

Sve te lijepe, mahom pozitivne i po pitanju budućnosti tog otočnog grada optimizmom nabijeni brojevi, zajedno s migracijskim trendovima, odnosno zamjetnim pokazateljima kontinuiranog »mehaničkog« priljeva stanovništva koje se na otok Krk već godinama doseljava iz drugih djelova naše zemlje, rezultiraju potrebama stalnih ulaganja u povećavanje kapaciteta krčkih predškolskih ustanova. Podsjetimo, upravo je protekle jeseni zbog manjka prihvatnih mogućnosti u pred samo desetak godina izgrađenom suvremenom krčkom vrtiću (koji je prema tadašnjim demografskim projekcijama u trenutku otvaranja trebao zadovoljiti potrebe grada Krka za najmanje narednih četvrt stoljeća) lokalna uprava, zajedno s vodstvom Dječjeg vrtića »Katarina Frankopan«, morala žurno iznaći rješenje za prihvat u rujnu čak 69-ero neupisanih vrtićaraca. Problem je, podsjetimo, riješen vraćanjem u izvornu uporabu kompleksa staroga vrtića koji je potom interventnim ulaganjima obnovljen te potom vraćen svojoj »staroj« namjeni – organiziranju brige o odgoju Krčanki i Krčana predškolskog uzrasta.