Ličko-senjska županija u suradnji s Gradom Novaljom pokreće projekt navodnjavanja Novaljskog polja. U tu svrhu potrebno je utvrditi stvarne vlasnike, odnosno korisnike čestica koje su u obuhvatu projekta. U tijeku je ispunjavanje anketnog upitnika za čiju je dostavu, odnosno odgovor, rok 15. prosinca.

Iako naizgled »običan«, »neprimjetan« upitnik koji je Grad Novalja na svojim stranicama objavio tijekom studenog, odnosno točno mjesec dana prije roka za povrat odgovora, riječ je o jednom od iznimno važnih, usudili bismo se reći čak i krucijalnih preokreta koji bi se mogao dogoditi u novijoj povijesti Novalje. Kako je poznato, sa svojih oko 170 hektara, polje koje se nalazi u pozadini Novalje, prostor koji povezuje njezin stari i novi dio, tijekom povijesti je bio ne samo hraniteljem, nego i dijelom autohtonosti i posebnosti tog dijela otoka Paga.

Kad, naime, govorimo o tom otoku, govorimo o prostoru koji unutar konteksta jadranskih otoka spada u najkamenitije, najogoljenije i samim time najteže za bilo kakvu značajniju poljoprivrednu aktivnost. Da, kad bismo govorili u relacijama »običnih« ljudi, no ne i onih koji od davnina nastanjuju Pag! Jer oni su kroz ovčarstvo i jedinstven sir, od tog krša, od tog »ničeg«, napravili proizvode globalne vrijednosti.

Preselimo li se na sjever otoka, na područje koje pripada gradu Novalji, sasvim je druga priča. Novalja je, naime, posebno za paške prilike, nešto poput pustinjskih oaza – prostor jako bogat biljnim svijetom, stoljetnim maslinicima na području Luna te jednim od značajnijih, i na otocima rijetkih fenomena – velikim krškim poljem.

Na žalost – što je u jednoj mjeri danak visokorazvijenom turizmu – polje je danas obrađeno u manjoj mjeri. Zadnji put je bilo maksimalno iskorišteno u ratnim vremenima, kad se turizam sveo na iznimno niske brojke. Danas o tom polju pišemo i u kontekstu značajne, šampionske nagrade Boškincu za dosege u vinarstvu i vinogradarstvu, očuvanja pojedinih nacionalno vrijednih posebnosti, što je svakako autohtona sorta vinove loze gegić. Jasno je vidljivo od kolikog je značaja ovaj »obični« anketni upitnik.

Proizvodnja poljoprivrednih kultura s ekološkim i autohtonim pečatom u ovim se vremenima nameće kao obaveza. Današnji turisti, zasićeni globalizacijom, preferiraju sve što je lokalno i proizvedeno u skladu s prirodnim ritmom, bez forsiranja rasta bilo kakvim »kemikalijama« ili GMO preparatima. Dođe li do navodnjavanja Novaljskog polja, za što se Grad Novalja, svjestan rijetkog, a nedovoljno iskorištenog dara prirode, itekako zalaže – doći će do izdizanja dodatne posebitosti jedne od najnaprednijih sredina na Jadranu. To Novalja svakako jest.

Ne manje važno, ugostiteljski i trgovački dio Novalje dobit će savršen proizvod, a oni koji budu uzgajali sezonsko povrće i mogućnost direktnog plasmana po najboljim mogućim cijenama. Uostalom, dovoljno se povesti za iskustvima poljoprivrednika iz obližnjih područja, primjerice iz Ravnih kotara, koji tradicionalno i s velikim uspjehom upravo u Novalji pronalaze idealnu sredinu za siguran plasman svojih rajčica, paprika, voća i svega ostalog što uspijeva na njihovim poljima.

Stoga, tko još nije ispunio anketni upitnik, neka to učini čim prije – vremena ima još ovaj tjedan. Koristi i zadovoljstva nakon što se provede navodnjavanje imat će – zauvijek.

Između Stare Novalje i Caske

Kad govorimo o navodnjavanju, riječ je o poznatom projektu što obuhvaća prostor veličine 167 hektara, između Stare Novalje i Caske, od čega je 136 hektara pogodno za navodnjavanje. Novaljsko polje ima vlastitu vodu koja se na dubini od 12-15 metara akumulira iz sliva. S obzirom na veliku propusnost tla i male količine vode, navodnjavanje bi se uspostavilo sistemom »kap po kap«.