U vinogradu na lokalitetu Hlam posebnom vinogradarskom pažnjom Ivice Dobrinčića rođeno je vino Kapitul / Foto VINARIJA ŠIPUN
Radi se o vinu iz vinograda na 225 m nadmorske visine, gdje je na svakom trsu uzgojeno tek četiristotinjak grama grožđa, što je stvorilo izniman urod od kojeg je, kombiniranjem introduciranih, svjetski poznatih sorti, nastao Kapitul, od 70 % cabernet sauvignona, 25 % merlota i 5 % petit verdota
povezane vijesti
VRBNIK – U cijeloj seriji iznimnih rezultata koje su na ovogodišnjem Decanteru, jednom od globalno najcjenjenijih i najprestižnijih ocjenjivanja vina, zaslužili sjevernojadranski vinari, posebno mjesto zasigurno pripada iskusnom vrbničkom vinaru Ivici Dobrinčiću. Osnivač i vlasnik male, ali i u svijetu vina i vinara već dobro poznate vinske kuće Šipun, na spomenutom je svjetskom ogledu vina ovog puta osvojio srebro i to sa svojim, umnogome posebnim vinom Kapitul, s kojim se ove godine prvi put odlučio okušati na tom najprestižnijem svjetskom natjecanju vina.
Šestogodišnji postupak
– Radi se o vinu s položaja Hlam, iz mog vinograda koji sam na vrhunskom lokalitetu, na 225 metara nadmorske visine, uzgojio na zemljištu koje sam još 2009. godine pretvorio u vinograd melioriacijom krša. Veliko ulaganje i zahtjevan posao kojeg sam se tom prigodom prihvatio od početka tog mog projekta bili su, da tako kažem, namijenjeni nečem posebnom i drukčijem od onoga što činim u svojim ostalim vinogradima. Na svakom trsu koji sam ondje odnjegovao uzgojeno je samo četiristotinjak grama grožđa, osjetno manje no što se u nas obično nastoji dobiti. Minimalno opterećenje plodom na gusto sađenom trsju, na čemu sam inzistirao, stvorilo je iznimno kvalitetan urod od kojeg sam, kombiniranjem ondje zasađenih introduciranih, svjetski poznatih sorti, dobio vino kojim se ponosim i koje je potvrdu svoje kvalitete sad napokon dobilo i na Decanteru, objašnjava nam Dobrinčić. Kapitul, koji je ime dobio po pojmu iz našeg poznatog Vrbničkog statuta, proizveden je bordoškom kupažom od 70-postotnog udjela grožđa sorte cabernet sauvignon, 25-postotnog udjela merlota i pet posto petit verdota, dodao je Dobrinčić, s ponosom nam predstavljajući svoje vino koje je na Decanteru 2022. zaslužilo respekta vrijedna 93 boda, rezultat koji bi mu na svim ostalim vinskim ogledima (na kojima se zlato običava dodjeljivati vinima s više od 85 bodova) donio najsjajniju medalju, Dobrinčić nam je objasnio i da se radi o vrhunskom vinu čiji proizvodni postupak traje čak šest godina.
Hrvatskim vinarima čak 314 medalja
Decanter World Wine Awards najveće je svjetsko ocjenjivanje vina koje je u Londonu ove godine upriličeno 19. put. Hrvatski su vinari ondje ovog puta osvojili tri platine, 16 zlatnih, 111 srebrnih te 184 brončane medalje, i to između više od 18 tisuća različitih vinskih »etiketa« iz 54 zemlje svijeta. Tijekom dva tjedna više od 200 međunarodnih stručnjaka za vino kušalo je, uspoređivalo i ocjenjivalo vina nagrađajući vinare medaljama koje u vinskom svijetu imaju posebnu vrijednost i težinu! Tako su (i) ove godine, osim Dobrinčića, medalje zaslužili i brojni drugi otočni i sjevernojadranski vinari, ali je Kapitul dobio najviše bodova. |
Posebne bačve
– Nekoliko mjeseci nakon prerade, vino ide u barique bačve zapremnine 225 litara u kojima potom stoji dvije godine. To je vino visokog ekstrakta i »jakog tijela« koje traži posebnu njegu, među ostalim i ležanje u bačvama proizvedenim od kombinacije drva francuskog i slavonskog hrasta. Nakon dvije godine vino se seli u inoks bačve u kojima stoji godinu do godinu i pol, a potom se puni u boce u kojima odležava još dodatne dvije godine, kaže nam Dobrinčić, uz objašnjenje da je njegov srebrom ovjenčani Kapitul iz berbe 2017. za koju je, očito opravdano, procijenio da je bila posebno kvalitetna. – Inače, sad je na tržištu već pri završetku prodaje to moje vino iz 2015. godine. Naime, kad je Kapitul u pitanju, radi se o razmjerno malim količinama godišnje proizvodnje, edicijama od tek 1,2 do 1,5 tisuća boca koje se inače prodaju po cijeni od 300-tinjak kuna i pakirane u drvenim kutijama, otkriva Dobrinčić koji je, podsjetimo, prije nego li po proizvodnji vina od globalno poznatih svjetskih sorti, u javnosti najpoznatiji i najprepoznatiji po uzgoju i promociji domaćih, točnije rečeno autohtonih sorti ovog dijela našeg priobalja.
Osim vinarstvom i vinogradarstvom, Dobrinčić se intenzivno bavi i rasadničarstvom – proizvodnjom loznih cjepova, među ostalim i onih nekih donedavno gotovo zaboravljenih i »izgubljenih« autohtonih sorti poput danas, upravo njegovom zaslugom iznova raširenog sansigota te trojišćine koju je pred koju godinu doslovno spasio od nestanka i zaborava, stvorivši pritom od nje jedan od najcjenjenijih rosea sjevernog Jadrana. – Vina autohtonih sorti i nadalje će biti u središtu moga interesa i rada, zaključio je Dobrinčić, napomenuvši da je velikim i vrijednim priznanjem sad na tom svjetskom vinskom natjecanju ovjenčani Kapitul na neki način ipak iskorak iz njegovih uobičajenih vinarskih interesa i osobnih preferencija kojega se, kao vinogradarski i vinski stručnjak koji teži izvrsnosti i originalnosti, nije trebao libiti.