Prema nekim znanstvenim teorijama, kad rast turističkog prometa dosegne rekordne vrijednosti, preostaje mu stagniranje ili pad. Do pojave virusne pandemije globalni turistički sektor je rastao deset godina zaredom, a najveći rast među europskim zemljama imale su one na području Sredozemlja. Pretpostaviti se može, ako je vjerovati teoriji, da bi turističko gospodarstvo ionako dosegnulo »plafon«, a zbog korona krize do pada je došlo ove godine.

U normalnim okolnostima, povećanje broja dolazaka i noćenja potiče i razvoj ponude, što kao krajnji učinak ima povećani pritisak na okoliš i lokalne zajednice, u pravilu koncentriran u nekoliko ljetnih mjeseci. Stoga je vrlo važno da se razvoj turizma provodi planski i uz poštovanje osnovnih načela održivosti.

Najveća turistička središta dosegnula su granice održivosti – dobri su primjeri Venecija ili Dubrovnik čiji stanovnici u vrijeme turističke špice gotovo ne mogu koristiti uobičajene usluge u svojim gradovima. Sličan problem imaju i otočani koji ne mogu, primjerice, do liječnika u Rijeku bez da čekaju i po nekoliko sati za prijevoz trajektom.

Indikatori održivosti

Predvođeni Udrugom općina talijanske regije Lazio (ANCI – Lazio), deset partnera iz sedam sredozemnih zemalja osmislilo je projekt SuSTowns ukupno vrijedan 2,8 milijuna eura. Za njegovu su provedbu, putem Programa Interreg MED, osigurali 85-postotno sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 2,44 milijuna eura. Kratica SuSTowns kreirana je iz engleskog naziva projekta »Enhancing SUStainable tourism attraction in small fascinating med TOWNS«, što znači »Povećanje privlačnosti održivog turizma u bajkovitim malim mediteranskim gradovima«.

Cilj projekta je osmisliti i testirati planske alate koji će malim mediteranskim gradovima omogućiti turistički razvoj i održavanje stabilnosti turističkih tokova uz očuvanje njihove izvornosti i ljepote kojom, svaki na svoj način, doprinose stvaranju šarma mediteranskog područja. Iz Hrvatske je partner na projektu cresko-lošinjska Otočna razvojna agencija (OTRA) koja ga provodi na dva pilot-područja – Gradu Cresu i Gradu Malom Lošinju – a koji u stvarnosti predstavljaju jedinstvenu geografsku cjelinu. OTRA iz projekta raspolaže iznosom od 226.000 eura.

Direktor OTRA-e dr. Ugo Toić, ističe da su načela održivog i odgovornog turizma dobro poznata mnogim akterima u turističkoj industriji na cresko-lošinjskom otočju na kojem djeluju Centar za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove u Belom i Institut »Plavi svijet« u Velom Lošinju koji proučava dupine. Vodeće turističke kompanije godinama primjenjuju visoke ekološke standarde pa tako Cresanka ima niz ekoloških certifikata i nagrada kao što su Ecocamping, Zeleni ključ, Plava zastava, korisnik je »zelene« električne energije, a iz svojih objekata je uklonila jednokratnu plastiku. Što se tiče lošinjske Jadranke, gotovo je nemoguće nabrojiti sve certifikate, nagrade i priznanja koje nose njezini hoteli i kampovi. Otočje je nedavno usvojilo plan energetske tranzicije, na Cresu se gradi najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, a u planu je izgradnja još njih nekoliko. Gradovi Cres i Mali Lošinj su prvi u Hrvatskoj implementirali sustav gospodarenja otpadom prema kojem ne odlažu miješani komunalni otpad na otoku, a Grad Mali Lošinj je među prvim destinacijama u Hrvatskoj koja prikuplja podatke o indikatorima održivosti, te se nalazi na Top listi 100 svjetskih zelenih destinacija.

Upravljanje kvalitetom

– Uvijek, međutim, postoji prostor za napredak, naglašava dr. Toić, te kaže da projekt SuSTowns ključ uspjeha u razvoju održivog turizma vidi u primjeni metode potpunog upravljanja kvalitetom (Total Quality Menagement, TQM) koja uključuje kriterije, alate i procese za poboljšanje konkurentnosti i kvalitete turizma. TQM se uobičajeno koristi u privatnom sektoru, a kao inovativni pristup se sve više počinje upotrebljavati za kreiranje politika u javnom sektoru. Stoga će u okviru projekta biti ispitana mogućnost uvođenja Total Quality Menagementa radi unapređenja rješavanja unutarnjih, vanjskih i globalnih izazova u destinaciji. Dr. Toić objašnjava da se TQM ne odnosi samo na kvalitetu usluge koja se pruža gostu, već svih dionika u turizmu, pa tako i lokalne zajednice, te se kvaliteta života stalnih stanovnika ne bi smjela umanjiti zbog toga što se gostima želi pružiti vrhunsko iskustvo. Stoga se uspješni i održivi turistički proizvodi temelje na autentičnim lokalnim aktivnostima i djelatnostima, kao što su branje maslina i žetva lavande, obrada vune ili tradicionalne igre i sportovi.
Projekt SuSTowns osmišljen je uzimajući u obzir pretpostavku da će se mali gradovi prije ili kasnije suočiti sa smanjenjem turističkih tokova te je potrebno na vrijeme planirati mjere kojima će se prevenirati ili ublažiti pad. U međuvremenu se dogodila kriza s bolešću COVID-19 te se u novonastaloj situaciji javila još veća potreba za izradom kvalitetnog akcijskog plana razvoja održivog turizma.

U sklopu ovog projekta posebno će se naglasiti unapređenje međusobne komunikacije svih dionika u turizmu i njihovo uključivanje u proces planiranja razvoja, kao i u kasnije provođenje zacrtanih planova. Participacija dionika u zajedničkom planiranju omogućit će se kroz njihovo sudjelovanje u radu lokalnih akcijskih grupa koje će se sastati tri puta prije donošenja konačne inačice akcijskog plana kao rezultata projekta.

– Do kraja godine će se za svaki od uključenih gradova, Cres i Mali Lošinj, razviti po jedan novi turistički paket. Ponudom inovativnih turističkih proizvoda pokušat će se prebroditi ovogodišnja kriza koja sigurno sa sobom donosi nove prilike i prednosti pred konkurencijom. Treba ih samo na vrijeme prepoznati, zaključuje dr. Toić.