Energetika

Kako do vlastite fotonaponske elektrane: Hrvatska od sunca može do 30% energije

Walter Salković

Foto V. KARUZA

Foto V. KARUZA

Hrvatska ima mogućnost staviti 4 GW solara na krovove, što znači da bi se tako proizvodilo oko 30 posto potrebne električne energije, a trenutno se proizvodi samo 1 posto – rekao je prof. dr. Neven Duić



CRES – Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu organizirao je u creskoj Palači Moise konferenciju »Put prema energetskim zajednicama temeljenim na obnovljivim izvorima energije« na kojoj su iznesena najnovija iskustva profesionalaca i projektanata s terena te su svi zainteresirani mogli dobiti praktične upute kako na najjednostavniji način doći do vlastite fotonaponske elektrane. Konferencija je održana u sklopu EUKI projekta »Sunsharing – Podrška energetskim zajednicama temeljenim na energiji Sunca u Jugoistočnoj Europi« u kojem je zagrebački FSB vodeći partner, uz projektne partnere iz Hrvatske, Grčke, Sjeverne Makedonije i Bugarske. Projekt je počeo u prosincu prošle godine i trajat će do kraja 2024. godine, a glavni mu je cilj omogućiti potrošačima da podrže energetsku tranziciju kroz osnivanje energetskih zajednica i njihovo grupno financiranje. Cilj projekta postići će se organiziranjem radionica za prijenos znanja te foruma koji će povezivati potrošače i donositelje odluka.


Važnost solarizacije


Upravo jedan takav skup održan je u Cresu i na njemu su sudjelovali predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, raznih agencija, istraživači te predstavnici civilnog sektora kako bi podijelili primjere dobre prakse u korištenju energije Sunca pomoću fotonaponskih elektrana, osnivanju energetskih zajednica te provođenju crowdfunding inicijativa. Uvodno predavanje o važnosti solarizacije Hrvatske održao je voditelj projektnog tima prof. dr. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, jedan od najznačajnijih hrvatskih stručnjaka za energetsku politiku, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena.


– Hrvatska je krenula u proces solarizacije i na tom putu ima problema koje treba postupno rješavati. U Cresu smo se okupili da vidimo kako bi se procedure mogle ubrzati te da probamo riješiti problem onih koji ne mogu na svoj krov staviti solarne panele. Hrvatska ima mogućnost staviti oko 4 GW solara na krovove, što znači da bi se oko 30 posto potrebne električne energije proizvodilo na taj način, a trenutno se proizvodi samo 1 posto – rekao je prof. dr. Duić.


Foto: A. MALOVOZ




Sam projekt SunSharing sudionicima predstavio je član projektnog tima Antun Pfeifer, a uslijedio je panel »Go Solar or Go Home: Ukidanje barijera za uspješnu provedbu projekata fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj« na kojem su sudjelovali prof. dr. Duić, Matija Sučić iz splitske tvrtke MS2 Energo, Adrijano Rogić iz riječkog Elektroprimorja, prof. dr. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta u Rijeci te Vjeran Piršić iz udruge EKO Kvarner. Na panelu se razvila žustra, ali korisna rasprava o tome kako ublažiti sada nepotrebno komplicirane procedure.


Energetske zajednice


Dr. Marko Mimica s FSB-a iznio je najbolja iskustva u osnivanju energetskih zajednica temeljenih na obnovljivim izvorima u EU-u, Vjeran Piršić predstavio je priručnik o najkraćem putu do vlastite fotonaponske elektrane, a Damir Medved iz Udruge bez granica je dao konkretne upute kako osnovati energetsku zajednicu. Prvog dana konferencije još je dr. Ugo Toić iz Otočne razvojne agencije održao predavanje »Put prema realizaciji energetskih zajednica temeljenih na fotonaponskim elektranama na Kvarneru«, dok je naziv posljednjeg izlaganja Svibora Jančića iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) bio »Kako do vlastite sunčane elektrane?«.


Drugi dan konferencije započeo je dr. Lin Herenčić sa zagrebačkog FER-a predavanjem »Pametne mreže i novi koncepti trgovanja električnom energijom između članova energetske zajednice – IMPACT projekt«, a nastavljen je predavanjima i okruglim stolom o energetskim zajednicama u kojem su sudjelovali prof. dr. Goran Krajačić (FSB), Josip Beber (ZEZ), Damir Medved (EZ Drenova), dr. Herenčić i Miroslav Hržić iz Grada Preloga.