Rijetke fotografije Cresa snimljene 1951. godine moguće je vidjeti na novoj izložbi Creskog muzeja pod nazivom »Cres Memory Project«. Fotografije je snimila creska iseljenica Antoinette Spadoni kad je sa svojim suprugom Gildom posjetila otok, a Muzeju ih je ustupio njihov sin, njujorški fotograf Gildo Spadoni mlađi. Kustosica izložbe fotografija je Jelena Dunato, a oblikovanje pratećeg kataloga potpisuje Josip Strmečki. Izložba ostaje otvorena do lipnja sljedeće godine.

Budući da nije bilo uobičajenog svečanog otvorenja izložbe, Creski muzej je na svojoj Facebook stranici objavio kratke videoporuke u kojima je predstavljeno kako je došlo do suradnje Creskog muzeja i fotografa Spadonija, te je najavljena sama izložba.

Prvi Merikani

– Izložba je nastala kao međunarodna suradnja njujorškog fotografa Gilda Spadonija i Creskog muzeja. Pregledavajući njegove obiteljske albume, naišli smo na jedan iznimne vrijednosti. Radi se o fotografijama koje je njegova majka snimila 1951. kad je sa suprugom posjetila Cres kao prvi »Merikani« koji su došli na otok nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom svog jednomjesečnog boravka na otoku Antoinette je snimila više od 250 fotografija Cresa, Cresana, raznih događanja i jedno čitavo vjenčanje. Međutim, Antoinette na svojim fotografijama nije zabilježila o kome se radi, tako da smo dobili hrpu vrijednih, ali posve anonimnih portreta, priča kustosica izložbe i ravnateljica Creskog muzeja Jelena Dunato. Zahvaljujući ogromnoj i nesebičnoj pomoći dr. Jurja Sepčića, umirovljenog creskog liječnika i znanstvenika, ali i velikog ljubitelja i istraživača povijesti, identificirano je gotovo 80 posto osoba na fotografijama. No, time izložba nije gotova, već postaje interaktivna jer je Muzej pozvao cresku publiku, sve one koji prepoznaju nekog člana svoje obitelji ili poznanika, da to zapišu na pripremljenim papirićima uz izložene fotografije.

Creska avantura

Zanimljivu životnu priču svojih roditelja u videu je ispričao Gildo Spadoni mlađi čiji su roditelji Gildo i Antoinette bili iseljenici porijeklom s Cresa: Gildo stariji rođen je 1912. godine u Cresu, a Antoinette 1924. u New Yorku od majke Cresanke. Nakon Drugog svjetskog rata odlučili su posjetiti svoju domovinu i na Cres su doputovali 1951. godine kao prvi creski iseljenici koji su se vratili na otok. Otočanima su donijeli pomoć u hrani, odjeći i alatu, pa je njihov jednomjesečni posjet izazvao veliko zanimanje.

– Dočekao ih je cijeli grad. Dolaze Amerikanci iz New Yorka. Moja je majka šetala mjestom u svojoj najljepšoj nedjeljnoj odjeći i snimala stanovnike. Bila je to za nju prava avantura, prvi put preko oceana, snima ljude i mjesta. Pozivam vas da posjetite izložbu tih fotografija jer se radi o prekrasnoj esenciji Cresa, poručio je Gildo Spadoni uz obećanje da će prvom prilikom posjetiti Cres.

Izložba je trebala biti dio programa Dana iseljenika koji se na Cresu obilježava od 2015. godine. Budući da se Dan iseljenika neće održati u uobičajenom obliku, s velikom završnom zajedničkom večerom i druženjem, ovom će se izložbom on ipak obilježiti, objasnila je u svom videoobraćanju Sonja Pokupec Salković, predsjednica gradskog odbora za suradnju s jedinicama lokalne samouprave koji organizira Dan iseljenika.

Fotovremeplov

– Svake smo godine nastojali pripremiti raznolik i bogat program koji bi završio večerom na kojoj bi se obnavljala mnoga sjećanja. A prigoda za obnovu sjećanja je i izložba Cres – Memory Project koju je pripremio Creski muzej. Pred vama je 135 fotografija iz daleke 1951. godine. One ne pripovijedaju samo priču obitelji Spadoni, nego otkrivaju život otočnog čovjeka onog doba. Sigurna sam da ćete uživati u izložbi i da će vas ona potaknuti na prebiranje nekih vaših osobnih sjećanja, poručila je publici Pokupec Salković.

Gotovo sve snimljene fotografije, njih više od dvije stotine, uglavnom portreta, reproducirane su u katalogu koji prati izložbu, a 135 ih je izloženo u Creskom muzeju kao svojevrsni fotovremeplov u poslijeratno vrijeme. Gledajući fotografije, creski iseljenici će moći obnoviti sjećanja na ljude i događaje iz prošlosti te se prisjetiti svojih vlastitih priča, a ujedno će to biti prilika lokalnim posjetiteljima da obnove sjećanja na sve njihove drage koji su iselili u Ameriku.