Malo koja europska država može se pohvaliti takvim bogatstvom kakvo su 1.244 hrvatska otoka, smještena na malom zemljopisnom području. Za otoke će mnogi reći kako znače i do 30 posto skuplji život od onog na kopnu, međutim, trendovi pokazuju da otoci gube manje stanovnika od ostatka Hrvatske, a u svojim razvojnim opredjeljenjima žele postati, a neki već i kreću u tom smjeru, pametne sredine kvalitetnog života temeljene na održivosti.

O tome koji su na tom putu izazovi i što otočani u tom smislu žele i očekuju, raspravljat će se na konferenciji Novog lista »Razvoj pametnih i održivih otoka« koja će se održati 26. svibnja u Opatiji. U opatijskom hotelu Milenij o ovoj temi govorit će Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka, Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja, Nikola Grgurić, gradonačelnik Raba, David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, Ivan Malik, voditelj odjela za obalni linijski prijevoz Tankerske plovidbe, Zoran Pejović, glavni izvršni direktor za transformaciju poslovanja Jadranka Turizma, Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo i promet pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Vesna Bartolović Stančić, voditeljica Područnog ureda Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za Primorje i Gorski kotar te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet. Ulaz na konferenciju, kojom će moderirati Petar Štefanić, je isključivo uz pozivnicu.

Manji demografski pad

Kad se govori o otocima, nezaobilazna tema je demografija. Međutim, posljednji popis stanovništva ukazao je na to da su i otoci u odnosu na desetljeće prije izgubili dio stanovništva, ali je pad u prosjeku manji nego u kopnenom dijelu Hrvatske. Konkretno, na 53 naseljena hrvatska otoka je 2021. živjelo 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,7 posto manje u odnosu na 2011. godinu. Na državnoj razini je, pak, zabilježen pad broja stanovnika od gotovo 10 posto.

Među samim otocima, od posljednjeg popisa stanovništva je u apsolutnim brojkama najveći pad stanovnika imao otok Rab, a najveći rast Krk. Rab je u deset godina ostao bez 1.060 stanovnika, slijedi Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500). Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533 stanovnika), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

Inače, Hrvatska je jedina europska zemlja uz Finsku koja je prepoznala važnost otočnog područja i ima zakonski okvir kojim se regulira briga o tom području. Država je usvojila i Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje 2021. – 2027. s obzirom na to da su otoci suočeni s brojnim problemima i izazovima pa je njihova budućnost izuzetno važna.

Kao prioriteti Nacionalnog plana za otoke ističu se pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem, borba protiv klimatskih promjena, održivi razvoj otočnog gospodarstva, pametna mobilnost i povezanost, poboljšanje kvalitete života razvojem infrastrukture te podrška stanogradnji. Hrvatskoj su na raspolaganju značajna sredstva u okviru programskog paketa za razdoblje 2021. – 2027. u kojem će prvi put posebna alokacija biti namijenjena za razvoj otoka. Samo u Primorsko-goranskoj županiji, na otocima je u pripremi ili je pripremljeno više od 310 projekata za višegodišnju financijsku perspektivu od 2021. do 2027. godine, a čija ukupna vrijednost prelazi pet milijardi kuna.

Kompostana na Treskavcu

Prema Nacionalnom planu razvoja otoka 2021. – 2027., uz ostalo, mogućnosti za otočni razvoj proizlaze i iz velikog broja međunarodnih inicijativa vezanih uz koncept pametnih otoka. Razvoj pametnih i održivih otoka navodi se kao jedno od prioritetnih područja ulaganja. U EU deklaraciji o pametnim otocima između ostalog se navodi potencijal otoka kao pilot-lokacija za implementaciju pametnih rješenja i projekata kružnog gospodarstva, a upravo ovakvi održivi projekti otvaraju mogućnost međunarodne suradnje i učenja na primjerima dobre prakse iz zemlje i inozemstva. Također vezano uz koncept pametnih otoka razvila se EU inicijativa energetske tranzicije otoka prema čistoj energiji ulaganjem u obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena. Otoci imaju velik prirodni potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora zahvaljujući specifičnoj izloženosti jakom vjetru, djelovanju valova i sunčevom zračenju. I u Deklaraciji o pametnim otocima stoga se ističe nužnost poticanja otočnih zajednica na prelazak na čistu energiju.

Posebno se, kao primjer dobre prakse, ističe otok Krk koji od lipnja 2005. ima ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom, popularno nazvan Eko otok Krk, a u kojemu su ključne sortirnica otpada i kompostana na Treskavcu. Boduli su po pitanju zbrinjavanja otpada, ali i brojnih drugih smart rješenja, poput sustava električnih bicikli i ostalih, doista pioniri ne samo na otocima, već i u Hrvatskoj te primjer kako se treba postaviti čitav sustav. Otočani su si u proteklom razdoblju postavili i ambiciozan cilj – postati prvi europski »zero waste« otok. Naime, 2021. otok Krk je stekao status kandidata »zero waste« certifikata te je komunalno poduzeće Ponikve eko otok Krk, u ime Grada Krka te općina Omišalj, Vrbnik, Baška, Dobrinj, Punat i Malinska – Dubašnica, usvojilo međunarodnu Zero Waste strategiju. Cilj im je dosegnuti čak 70 posto udjela odvojeno prikupljenog otpada do 2025. te k tome još i provođenje aktivnosti smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada. Kreiran je »zero waste« plan gospodarenja otpadom, s definiranim mjerama i aktivnostima, ali, uz ostalo, i novi cjenik odvoza otpada čiji je cilj dodatno potaknuti otočane na njegovo odvajanje.

Trajekti na vodik

To je samo jedan od primjera kako otoci postaju »poligon« za implementaciju novih čistih tehnoloških rješenja. Inače, još 2016. grad Krk je postao dijelom inicijative Pametni otoci koja je inspirirana projektom Europske komisije Pametni gradovi i zajednice. Europska inicijativa, naime, ide u smjeru energetske tranzicije otoka kroz ulaganja u obnovljive izvore energije. Odrednice koncepta pametnih otoka su implementirane i u Zakon o otocima, a u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine razvoj pametnih i održivih otoka navodi se kao jedno od prioritetnih područja ulaganja.

A što se tiče obnovljivih izvora energije, velike planove imaju na Cresu gdje se okreću solarnoj energiji. Želja je dekarbonizacija otoka do 2040. pa se u skladu s time krenulo u projekt solarne elektrane Orlec Trinket, koja je doduše već trebala biti u funkciji, a zanimljiva je i inicijativa Energetske zadruge Apsyrtides, u kojoj članovi sudjeluju vlastitim novcem, a uz ostale, uključeni su Grad Cres i Grad Mali Lošinj. Energetska zadruga Apsyrtides osnovana je na području cresko-lošinjskog arhipelaga u travnju 2021. s ciljem gradnje fotonaponske energane čija bi previđena snaga trebala biti 500 kW, s mogućom godišnjom proizvodnjom od 667 Mwh. Projekt je zanimljiv jer je riječ o najvećem projektu skupnog ulaganja lokalne zajednice u energetsku tranziciju na području Hrvatske.

Po pitanju korištenja novih tehnologija, otoci u svojim razvojnim planovima ozbiljno računaju i na nove tehnologije koje se razvijaju vezano za pogonjenje brodova pa se tako kao buduće pogonsko gorivo za, primjerice trajekte, spominje vodik. A sama prometna povezanost otoka je jedan od preduvjeta njihova funkcioniranja i života na otocima.

Prometna povezanost

O važnosti prometne dostupnosti otoka dovoljno govori činjenica da su daleko najviše stope rasta broja stanovnika zabilježene na otocima koji su mostom povezani direktno na kopno. Pojašnjavajući problematiku prometne povezanosti otoka, izrađivači Nacionalnog plana razvoja otoka do 2027. navode kako otoke karakteriziraju visoki troškovi života i ulaganja uvjetovani troškovima prijevoza, pogotovo na malim i udaljenim otocima. Kako bi se djelomično ublažili viši troškovi života otočana, uvjetovani prometnom izoliranošću otoka te potaknula mobilnost, otočnom stanovništvu se omogućava korištenje povlaštene cijene prijevoza u javnom pomorskom i cestovnom prijevozu na otocima, a određenim kategorijama otočnog stanovništva omogućen je i besplatan prijevoz. Pomorski prijevoz ima najznačajniju ulogu u otočnoj prometnoj strukturi i u najvećoj mjeri odnosi se na povezivanje otoka s kopnom.

Među konkretnim ciljevima koji su zacrtani Nacionalnim planom razvoja otoka do 2027., uz ostalo je definirano kako se kod poboljšanja otočne povezanosti želi prosječan broj dnevnih polazaka brodskih linija na tisuću stanovnika otoka s 3,02 polaska u 2019., povećati na 3,32 polaska u 2027. godini. Osim toga, duljina novoizgrađenih cesta na otocima bi s 24,56 kilometara u 2020. trebala biti povećana na 118,36 kilometara u 2027., a duljina rekonstruiranih cesta na otocima s oko 140 km na preko 400 kilometara. Zanimljivo je i kako se želi skratiti trajanje putovanja brodskim linijama, pa se tako u Planu navodi kako bi prosječno trajanje po nautičkoj milji s 4,78 minuta trebalo pasti na 4,06 minuta.

Novi krčki most

Prometnice na otocima, uz pomorsku su povezanost, od vitalne važnosti. Posebno je to vidljivo tijekom ljetnih mjeseci kada na otoke pristignu gosti, a koji u pravilu dolaze vlastitim automobilima što znači prometne gužve i čepove na cestama, ali i u trajektnim pristaništima. Zanimljiv je podatak kako veći otoci poput Krka, Brača, Cresa i Raba imaju ispodprosječnu gustoću cestovne mreže. Na ublažavanju gužvi na Krku, primjerice, pomak se napravilo i samim ukidanjem naplate za prelazak Krčkog mosta, a otočani dugoročno rješenje vide u gradnji novog mosta i nastavno na to gradnju autoceste do grada Krka. Na cresko-lošinjskom području cilj je kvalitetnom prometnicom spojiti trajektno pristanište Porozina s ostatkom otočja.

Krku više od trećine županijskih noćenja

Koliki značaj imaju kvarnerski otoci, dovoljno govore podaci o turističkom prometu koji se ostvaruje u ovim destinacijama. Naime, podaci Turističke zajednice Kvarnera o dolascima i noćenjima gostiju u prošloj godini, potvrdili su otok Krk kao subregiju koja ostvaruje najveći udio u kvarnerskom turističkom kolaču. Lani je na Krku ostvareno 35 posto turističkih noćenja županije. Na drugom su mjestu cresko-lošinjski otoci s udjelom od 19 posto, dok je otok Rab na četvrtom mjestu s 12 posto županijskih noćenja. Pri tome, prema kategoriji smještaja, 40 posto noćenja na Krku otpada na kapacitete s tri zvjezdice, 27 posto na one s četiri, a devet posto na one s pet zvjezdica. Na Rabu se, pak, 50 posto noćenja ostvaruje u kapacitetima s tri zvjezdice, a 32 posto u onima s četiri zvjezdice, dok se na cresko-lošinjskim otocima jedan posto noćenja odnosi na kapacitete s pet zvjezdica, 36 posto na one s četiri, a 40 posto na one s tri zvjezdice.

Velik prostor za napredak u zračnoj povezanosti

Putnički zračni promet na hrvatskim otocima je organiziran u zračnim lukama na Krku i Braču te zračnom pristaništu na otoku Lošinju. Osim zračne luke na Krku, koja služi za potrebe grada Rijeke i na kojoj se održavaju cjelogodišnje domaće i međunarodne linije, prema Nacionalnom planu razvoja otoka aerodromi na Braču i Lošinju koriste se uglavnom od ožujka do listopada te je njihova namjena prvenstveno turistička. A helidromi na otocima primarno služe u svrhu hitne medicinske skrbi kako bi se osigurao prijevoz hitnih pacijenata helikopterima do bolničkih centara na kopnu. Dakle, velik prostor za napredak vidljiv je i po pitanju zračne povezanosti otoka.

logo konferencija otoci