Na ovotjednom kolegiju krčki je gradonačelnik Darijo Vasilić, obrađujući teme iz oblasti Odsjeka za društvene djelatnosti Grada Krka, prihvatio prijedlog Sporazuma o zajedničkom ostvarivanju i financiranju projekta “Košljun otvorenih vrata nedjeljom”.

Kako doznajemo od prvog čovjeka izvršne vlasti Grada Krka, riječ je o inicijativi franjevačke zajednice spomenutog otočnog samostana čiji su se predstavnici založili za suradnju s lokalnim upravama i gospodarskim subjektima iz svog okruženja, s ciljem organiziranja i uvođenja modela povremenog besplatnog morskog prijevoza vjernika, hodočasnika ali i svih onih koji bi željeli posjetiti i razgledati taj otočni samostan obogaćen brojnim atraktivnim i sadržajnim muzejskim i izložbenim zbirkama.

Inicijativa košljunskih fratara

Odgovarajući pozitivno na inicijativu košljunskih fratara, Grad Krk se tako priključio inicijativi koju su već prihvatili i supotpisali predstavnici Općine Punat, Marina Punat Grupe, tvrtke Valovi zvuka – obrta za kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti te Grupe Mir i dobro, uz naravno predstavnike franjevačkoga samostana Navještenja Marijina, na Košljunu.

Kako doznajemo od krčkog gradonačelnika, cilj i svrha tog projekta ogleda se u osiguravanju besplatnog posjeta crkvi i muzejskim zbirkama svake nedjelje u godini, organiziranju susreta posjetitelja i hodočasnika bez troškova prijevoza i plaćanja ulaznica, povećanju posjećenosti nedjeljnih misnih slavlja koja se upriličuju u crkvi tog samostana ali i oživljavanju duhovnih susreta koji se održavaju u tom od ostataka svijeta morem razdvojenoga i izoliranog samostana smještenog na otočiću Košljunu, u samom središtu Puntarske drage.

Važna i vrijedna nakana ovog sporazuma i koristi kojima će on rezultirati, nastavljaju predstavnici Grada Krka na čijem se teritoriju spomenuti otočić nalazi, ogleda se i u omogućavanju svima da bez do sad nezaobilaznih troškova brodskoga prijevoza razgledaju i upoznaju bogatstvo kulturne baštine koja se ondje čuva i promiče, ali jednako tako i prirodnih bogatstava otočića Košljuna koji je već stoljećima prava oaza flore i faune.

Grad Krk sufinancira trećinu

Sredstva potrebna za realizaciju ovog projekta procijenjena su na iznos od šest tisuća eura, s time da se Grad Krk obvezao njegovu organizaciju sufinancirati u trećini tog iznosa, odnosno u vrijednosti dvije tisuće eura godišnje.

Iznimno, sufinanciranje projekta u ovoj godini, razmjerno broju mjeseci, biti će 1.400 eura, napomenuo je Vasilić objasnivši da će to izdvajanje biti dostatno za učešće Grada u podmirenju troškova prijevoza kojeg će posjetitelji Košljuna do konca 2024. godini koristiti nedjeljama i blagdanima.

Franjevački samostan pritom se obvezao svake nedjelje i blagdanima, u vremenu od 9,30 do 11,30 sati, osigurati besplatan ulaz u crkvu i sve tamošnje muzejske zbirke.

Takođere, franjevci su se obvezali u satima nedjeljnih “dana otvorenih vrata” organizirati i provoditi programe edukacije na Košljun pristiglih posjetitelja o svim vjerskim, kulturnim i prirodnim vrijednostima i znamenitostima tog otočića, odnosno samostana koji ondje već stoljećima djeluje.

Obveza prijevoznika jest pak osigurati prijevoz putnika na otočić Košljun, i to svake nedjelje u godini te zapovjedanim blagdanima i spomendanima, s polaskom iz Punta u 9 sati, te povratkom u 12 sati.

Četiri muzejske cjeline

Franjevački samostan na Košljunu krase njegove četiri muzejske cjeline – ona etnografska, arheološka, prirodoslovna i sakralna. U prezentacijskom smislu njihova postava posljednjih su godina učinjeni uistinu veliki i vrijedni iskoraci te su, zalaganjem tamošnjih redovnika ali brojnih podupiratelja njihovih nastojanja, muzejske zbirke danas učinjene znatno kvalitetnije predstavljenima, djelom korištenjem i suvremenih multimedijskih alata.

Inače, površina otočića iznosi 68,5 tisuća četvornih metara a posebnost jest i što se na njemu nalazi oko 400 biljnih vrsta. Kao jedna od brojnih zanimljivosti tog otoka odnosno samostana ističe se i ona da se u tom sakralnom kompleksu, na njegovu oltaru, nalazi vrijedan poliptih kojeg je izradio znameniti venecijanski umjetnik Girolamo da Santacroce 1535. godine.

Iznad oltarnog luka slikovni je prikaz raja, čistilišta i pakla, djelo Francesca Ughetta iz 1653. koji se, dimenzijama 5 x 10 metara, smatra najvećom pomičnom slikom u Hrvatskoj.

Košljun je i mjesto na kojem se nalaze najstarije jaslice u našoj zemlji, s vrijednim baroknim kipovima čija se starost procjenjuje u 17. stoljeće.

Samostanska je knjižnica najstarija i najveća na otoku Krku, s fondom od oko 30 tisuća bibliotetskih jedinica, među kojima je i stotinu inkunabula.

Dragocjeni Ptolomejev atlas

Dragocjenost je i prvo izdanje latinskog prijevoda Ptolomejeva atlasa iz Venecije 1511. (jedan od svega tri do danas sačuvana primjerka).

Otok je 1969. godine proglašen i posebnim rezervatom šumske vegetacije, a obilježava ga bogata šuma hrasta crnike. Tamošnja je redovnička zajednica među ostalim ponosna i na samostanske maslinike iz kojih se svake godine dobija iznimno kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Prva redovnička zajednica koja je nastanila taj otok bili su benediktinci koji su ondje već u 9. stoljeću podigli svoju glagoljašku opatiju sv. Marije. Na molbu tadašnjih vlasnika otoka, krčkih knezova Martina i Ivana Frankopana, 1447. godine papa Nikola V. dopušta da u samostan, koji je nakon smrti zadnjeg benediktinskog opata Dominika bio napušten, dođu franjevci opservanti iz Krka. Donacijom Ivana Frankopana i njegove kćeri, Marije Katarine, benediktinska crkva je povećana i obnovljena.