Godina koju ispraćamo, gledano s otočne strane Krčkog mosta, bila je zanimljiva i dinamična. Pregled mnoštva događanja koja su na Boduliji obilježila 2024. godinu nekako prigodno (s obzirom na to da je ovih dana u tijeku tradicionalan izbor osobe godine otoka Krka) otvaramo podsjećanjem na aktualnog nositelja titule »najotočana« – Marijana Orlića Senkića, iskusnog sopca i kantura, ustrajnog prenositelja znanja i vještina izvođenja tradicijske glazbe otoka Krka, glasom i sopelama, ali i jedinog danas preostalog graditelja tog tradicijskog instrumenta našeg kraja.

I kao što je Senkić tijekom puno godina mnogo činio na čuvanju i promoviranju glazbene baštine svog otoka, slično je u čuvanju i promoviranju gastronomske baštine Krka činio Vjekoslav Žužić iz mjesta Vrh pored Krka, proizvodnjom svojih, EU oznakom izvornosti zaštićenih, Krčkih pršuta. Njegovi su pršuti u ovoj godini nastavili nizati vrijedna priznanja, pa je u travnju na 10. Danima hrvatskog pršuta njegov Krčki pršut, ovjenčan naslovom najboljeg pršuta u Hrvatskoj. U drugom dijelu godine isti je adut tradicijske gastronomije otoka Krka ovjenčan i zlatnom medaljom, koju je Žužić zaslužio na tradicionalnom Internacionalnom sajmu pršuta ISAP, kojeg ugošćuje Tinjan, istarska prijestolnica tog ukusnog i mirisnog specijaliteta.

Dok su se krčki ljubitelji baštine i gastronomije koncentrirali na lijepa i vrijedna ostvarenja svojih suotočana, pažnju šire, nacionalne javnosti početkom svibnja zaintrigirala je nimalo lijepa epizoda iz Zračne luke Rijeka, čije vodstvo već godinama glavinja i to prometno čvorište u medijima najčešće prisutnim čini po začudnim, a nerijetko i problematičnim, da baš ne kažemo ružnim »pričama« – umjesto po porastu broja putnika i letova, kakvima se hvale vodstva baš svih domaćih zračnih luka.

Loša priča Zračne luke

Upravo takvoj »priči« svjedočili smo početkom svibnja kad je uprava te zračne luke preko noći odlučila dramatično podići parkirne odnosno cijene ulaska autobusa i sličnih vozila, kojima se pristigli putnici transferiraju do svojih krajnjih odredišta. Zbog toga je nakratko ondje bila uvedena praksa da avioputnici do svojih buseva i kombija cestom koturaju svoju prtljagu. Rat između prijevoznika i turističkih posrednika s jedne, i uprave Zračne luke Rijeka s druge strane, na sreću je brzo prekinut kad je novouvedeni cjenik takvih usluga preko noći stavljen u mirovanje, i to najviše zbog negativnog publiciteta. Hoće li tada na silu postignuto primirje prerasti u trajni mir ostaje za vidjeti, ali da Zračna luka pored Omišlja već dugo ne plovi u dobrom smjeru pokazali su i kasniji rezultati koji to prometno čvorište i dalje drže daleko od pozicije za koju bi se očekivalo da će je držati aerodrom lociran u srcu jedne od najposjećenijih i najturističkijih regija naše zemlje.

Manjak medicinara

Tek što se stišala frka oko aerodroma, »pukla« je nova, i to oko poplave koja je koncem svibnja posebice zahvatila dijelove Grada Krka, i nekih drugih »točaka« na otoku Krku. Nikad viđeno poplavljivanje polja Kimpi, uz potop brojnih podrumskih i suterenskih prostorija privatnih i javnih zgrada na području grada, jednu od najgorih epizoda imalo je u krčkom Domu zdravlja gdje je najteže stradalo prizemlje s ginekološkim i stomatološkim ordinacijama.

Iako su prolaskom oborina i isparavanjem oborinskih voda infrastrukturni problemi tog zdravstvenog kompleksa polako pali u zaborav, zaboraviti pa ni ignorirati u ljetnim se mjesecima nisu mogli oni drugi, kroničniji i teže rješiviji problemi zdravstva otoka Krka, a moglo bi se reći i cijelog našeg turizmu okrenutog priobalja. Zbog manjka medicinskog kadra, ali i sporog reagiranja nadležnih županijskih zdravstvenih tijela na izazove koje sa sobom donosi svaka nova turistička sezona, a s njom i golemi priliv sezonskih pacijenata, i u ovo je ljeto krčki zdravstveni sustav ušao s vidljivim manjkom turističkih medicinara. Izostanak pronalaženja i upošljavanja liječnika i medicinskih sestara odnosno tehničara koji bi sezonski ondje »pokrili« zdravstvene potrebe golemog broja turista rezultirao je »prelijevanjem« turističkih pacijenata u ionako maleni broj stalnih otočnih ordinacija obiteljske medicine. Zbog toga su otočni liječnici i kod njih uposleni zdravstveni radnici naposljetku, i to moramo reći sasvim opravdano, »pukli« od preopterećenja. Prosvjed koji su održali ovog ljeta u središtu Krka ukazao je na manjkavosti domaćeg zdravstvenog sustava, koje – sudeći prema karakteru i moglo bi se reći, etičkim karakteristikama onih koji ga vode (ili su ga barem donedavno vodili) – vidimo to svi, teško da će se moći kvalitetno i brzo ispraviti. Nažalost.

Lučka infrastruktura

A sama sezona, gledana iz kuta turističkih djelatnika, iznajmljivača i svih koji na otocima od turizma žive, prošla je poprilično dobro. Iako službene statistike pokazuju lagano zaostajanje broja posjetitelja i ostvarenih noćenja za lanjskim ostvarenjima, rezultatima ljeta barem na otoku Krku nitko, čini se, nije bio nezadovoljan. Gužve su, osim u apartmanima, kampovima i hotelima, tijekom ljetne špice, ponovo ćemo reći nažalost, sveprisutne bile i na krčkim prometnicama, posebice na glavnoj žili kucavici, državnoj cesti koja vodi prema mostu. Njome se u dane vikenda, a nerijetko i izvan njih, prečesto nije moglo »ni naprijed, niti natrag«. Sezona koja je »ispunila očekivanja«, tako bi se mogla okarakterizirati i u Baški gdje je početkom ljeta i prije najveće navale gostiju dovršeno ulaganje u mjesnu luku. Radovi na jačanju i povećanju njezine pristanišne infrastrukture bit će nastavljeni i tijekom narednih dviju godina, kroz oživotvorenje završne faze tog višegodišnjeg projekta. No već i za ovo ljeto dovršeni radovi, kroz više u luci izgrađenih gatova i produženih lukobrana, pokazali su vrijednost i značaj tog ulaganja u lučku infrastrukturu, višemilijunskih investiranja, koja će to krčko lokalno i turističko središte, čini se, u skoroj budućnosti učiniti i središtem nautičkog turizma.

Ljeto, točnije kolovoz, obilježilo je i 500. izdanje Krčkog sajma, velike fešte grada Krka i njegovih stanovnika, koja je već zbog tako velikog jubileja kao i obilja programa koji su se održali, nedavno proglašena »događajem godine u hrvatskom turizmu«. Marina Punat također je na Danima hrvatskog turizma prepoznata kao najbolja marina u Hrvatskoj, te je dobila priznanje Marina godine.

Uklanjanje bespravnog

Konac kolovoza će žitelji Dobrinjštine pamtiti po početku radova na dogradnji dobrinjske područne škole, obrazovnog kompleksa, koji će udruživanjem sredstava iz općinskog i županijskog proračuna već dogodine dobiti novo krilo s četiri učionice i nizom kabinetskih i servisnih prostorija. I dok se na Dobrinjštini gradilo, na širem području Grada Krka u smiraju ljeta rušilo se i uklanjalo nezakonito podignute kućice i druge slične izbe kojima su na području Picika, pored trajektnog pristaništa Valbiska, poljoprivredne i šumske površine proteklih desetljeća protupravno načičkali brojni graditelji i »sezonski stanovnici« tog ilegalnog naselja. Akcija uklanjanja bespravne gradnje s Picika rezultat je višegodišnjih nastojanja krčke Gradske uprave da toj pojavnosti stane na kraj, što su u »događanja na terenu« pretočili službenici Državnog inspektorata. Kako nam je tada predstavljeno, ondje će se slične mjere nastaviti i u budućnosti, sve dok se s tog područja ne ukloni i posljednji nezakonito postavljeni kućerak, kontejner, nadstrešnica ili kakva druga, šumi nepripadajuća konstrukcija.

Zero waste certifikat

Početak jeseni, kao i svih prethodnih godina, na Krku su obilježile berbe, najprije grožđa, a malo potom i maslina. Dok vinogradari zbog razmjerno lošeg uroda ove godine nisu imali razloga za zadovoljstvo, znatno zadovoljnije proteklih su tjedana bile njihove kolege maslinari koji su, nakon lanjskog podbačaja, ove godine napokon svjedočili prilično dobrom urodu maslina. Razlog za zadovoljstvo u jesenskim su danima imali i komunalci kao i općinari, predstavnici komunalnog društva Ponikve eko otok Krk i svih krčkih jedinica lokalne samouprave kojima je iz ruku predstavnika organizacije Zelena akcija uručen Zero waste certifikat. Tim činom je otok Krk postao prvi hrvatski i tek drugi otok u svijetu ovjenčan prestižnom formalnom potvrdom predanosti očuvanju okoliša i kvalitetnog gospodarenja otpadom.

Manje lijepe vijesti stigle su u završnici godine iz Punta gdje je višegodišnje političko nadigravanje obnašatelja izvršne vlasti s jedne, i većine u predstavničkom tijelu te lokalne jedinice s druge strane, rezultiralo potpunim »raspadom sistema«, a na koncu i ostavkama vijećničke većine iz redova PGS-a i SDP-a, te raspuštanjem Općinskog vijeća. Kako su novi lokalni izbori već iza ugla, prijevremenih izbora neće biti već će do svibnja to predstavničko tijelo biti tehnički nadomješteno državnim povjereništvom.

Spomen na velikane – fra Bonaventuru Dudu i akademika Branka Fučića

Ove su godine otočani postavljanjem spomen-obilježja odnosno bisti dužnu pažnju i poštovanje odali dvojici velikana iz svojih redova. Početkom kolovoza, prigodnom svečanošću u Krasu, mjestu na području Općine Dobrinj, predstavljena je bista posvećena fra Bonaventuri Dudi. Na 100. obljetnicu rođenja tog velikana, redovnika, bibličara i prevoditelja Biblije, teologa i velikog čovjeka, žitelji njegovog Krasa, odužili su mu se postavljanjem brončanog spomen-obilježja, pred župnom crkvom. Samo mjesec dana kasnije, točnije 8. rujna, na dan kada je prije 104 godine u Bogovićima rođen akademik Branko Fučić, u Portu na području Općine Malinska-Dubašnica, ispred franjevačkog Samostana sv. Marije Magdalene svečano je otkrivena bista posvećena tom drugom bodulskom velikanu, znamenitom povjesničaru umjetnosti, arheologu i konzervatoru, ali i iznimno plodonosnom istraživaču glagoljice i zidnog slikarstva.

Što će donijeti ili odnijeti porezna reforma

Završnicu godine, kao uostalom i u svim ostalim dijelovima naše zemlje u kojima ljudi žive od turizma, obilježile su rasprave o poreznoj reformi, a kod mnogih i strahovi o tome što će im donijeti, ili bolje rečeno odnijeti nova pravila vezana uz turističke paušale i novine koje bi donijeti trebao budući porez na nekretnine. Što će i kako će nove obveze donijeti otočnim iznajmljivačima ostaje za vidjeti, s obzirom na to da se dio davanja povezanih s paušalima na turističke postelje i vikendice tek treba propisati od lokalnih jedinica. No već je sad jasno da će nova godina sa sobom donijeti i niz ponešto većih financijskih davanja. Kako bilo, za pretpostaviti je da će s vremenom sve ipak sjesti na svoje, a hoće li porezne i s turizmom odnosno ugostiteljskom djelatnošću povezane novine donijeti i kakve koristi po pitanju obuzdavanja gradnje novih, iznajmljivanju namijenjenih kapaciteta, pokazat će vrijeme. Nešto se po tom pitanju nedvojbeno moralo učiniti, a je li učinjena stvar prava i pogađa li u sridu, znat ćemo s protekom vremena primjene svih tih brojnih novih poreznih pravila.