NOVALJA – Zadarski arheolozi iz tvrtke Arheolog nedavno su na lokalitetu u Novalji otkrili fantastične nalaze, među njima i dva ranokršćanska sarkofaga. Na lokalitetu ranokršćanske bazilike u uvali Jaz provodili su arheološka istraživanja posljednje tri godine. Ovogodišnja kampanja bila je usmjerena na istraživanje narteksa, predvorja uz pročelje crkve, odnosno prostora koji je bio namijenjen nekrštenima i pokajnicima, mogao se koristiti i za pokapanje, a nerijetko i smještaj kamenih sarkofaga.

Dvije Primenije i Vitalina

Neporemećeni arheološki slojevi na tom mjestu omogućili su izvrsno očuvanje prostorija i njihova unutrašnjeg uređenja s ožbukanim klupicama, podnicama, stepeništem s ulazom i dva manja bazena. Međutim, pravo otkriće bila su dva in situ pronađena kamena sarkofaga, ukopana ispod razine poda. Pronađen je jedan veći, jednostavno oblikovani sarkofag i jedan manji, ukrašen reljefnom arhitektonskom kompozicijom s vanjske strane na kojoj su se sačuvali i tragovi originalne crvene boje. Detalje nam je kazao arheolog Pio Domines Peter naglasivši kako zahvaljujući nadgrobnim natpisima znaju i imena pokojnika koji su bili pokopani u sarkofazima.

Foto arheolog

– To su bile tri žene Primenija, njena imenjakinja i Vitalina. Međutim, još uvijek nam nije poznato kako su umrle ili u kakvom su međusobnom odnosu bile. Na području Novalje već je pronađeno do desetak kamenih sarkofaga ili njihovih dijelova koji pripadaju ovom razdoblju. Neki od njih su se koristili za različite sekundarne svrhe. Međutim, o njihovom izvornom arheološkom kontekstu ili mjestu pronalaska najčešće nemamo cjelovite podatke. Prema tome, ovo su prvi arheološki istraženi intaktni grobovi u ranokršćanskim sarkofazima u Novalji i tim je njihova vrijednost još veća, naglasio je Domines Peter, koji je s kolegama Damirom Martinovim, kao voditeljem istraživanja, Domagojom Maurinom, Josipom Bazom, Ivanom Žužulom, Ivanom Glamuzinom i Domagojem Knezom iz tvrtke Arheolog iz Ugljana godinama radio na lokalitetu.

Ranokršćanski kompleks

U novaljskoj uvali Jaz nalaze se ostaci monumentalne ranokršćanske bazilike iz petog ili šestog stoljeća. Istraživanja, koje provodi tvrtka Arheolog iz Ugljana, dio su projekta uređenja i prezentacije lokaliteta, ali i šire uvale, koji je pokrenuo naručitelj radova – Grad Novalja.

Foto arheolog

– Inače, riječ je kompleksnom nalazištu na kojem se uz ostatke ranokršćanske građevine nalazi i manja srednjovjekovna crkva, ali i mjesno groblje koje se koristilo u razdoblju 19. i dijela 20. stoljeća. Upravo je to korištenje prostora kao groblja utjecalo na očuvanje starijih arheoloških struktura i slojeva, pa primjerice, od velikog polikromnog mozaika koji je, po svemu sudeći, nekoć prekrivao unutrašnjost crkve danas nalazimo tek male segmente spojenih mozaičnih kockica. Još od kraja 19. stoljeća nalazište u uvali Jaz privlači pozornost domaćih stručnjaka za ranokršćansku arheologiju, a njime su se osobito bavili i novaljski istraživači J. Kunkera i A. Šonje. Unatoč tome, jedina iskopavanja provedena 70-ih godina prošlog stoljeća bila su vrlo skromnog obima i tek su dijelom objavljena. Iz tog razloga u literaturi prevladavaju brojna suprotstavljena mišljenja, temeljena uglavnom na vidljivim ostacima, što je dodatno ukazivalo na potrebu da se arheološkim iskopavanjima utvrdi stvarno stanje, pojasnio nam je Domines Peter. Istraživanjima kroz protekle tri godine došli su do zaključka da je čitav kompleks bio puno većih dimenzija i složenijeg izgleda nego se ranije pretpostavljalo.

Nakon svakog arheološkog otkrića slijedi proces obrade prikupljenih podataka.

Foto arheolog

– Kako se u ovom slučaju ipak radi o iznimno važnom nalazu, analiza će ipak malo duže trajati kako bi se pokušalo što više približiti odgovorima na postavljena istraživačka pitanja. To se u prvom redu odnosi na same grobove, odnosno pokojnice o kojima želimo saznati što više podataka, poput kako su živjele ili od čega su umrle, kao i za sarkofage u kojima su pokopane, primjerice, kada i gdje su oni izrađeni ili postoje li takvi slični primjeri, a zatim i za druge brojne nalaze koje su kontinuirana istraživanja iznijela na svjetlo dana, pojasnio je naš sugovornik, kojeg smo upitali, s obzirom na intenzitet njihova istraživanja i bogatstvo samog lokaliteta, kakav je točno značaj antičke Novalje i nalaza dosada pronađenih iz antičkog i rankoršćanskog vremena. Kasna antika, dakle razdoblje do 3. do 7. stoljeća vrijeme je naglog prosperiteta Novalje koja postaje važno prometno, trgovačko i religijsko središte.

Budućnost nalaza

– Smatra se da je taj razvoj potpomognut prometnim položajem i zaštićenom lukom koja se nalazila na važnoj pomorskoj i hodočasničkoj ruti. Dakle, tu se se brodovi mogli zaustaviti kako bi se opskrbili, obavili popravke, pričekati povoljnije vremenske uvjete, a posada je pritom mogla i obaviti bogoslužje. Bazilika u uvali Jaz samo je jedna o tri monumentalne bazilike koje su sagrađene u tom razdoblju, što, uz pokapanje u kamenim sarkofazima i pribavljanje dragocjenih relikvijara, jasno posvjedočuje ekonomsku snagu te zajednice ranih kršćana. Stoga ne čudi da je sve to neke istraživače navelo da u Novalji pretpostave i središte biskupije u to doba, rezimirao je Domines Peter.

Pitali smo ga zato koja je i kakva budućnost nalaza koje su dosada otkrili.

– Kad se arheološka istraživanja privedu kraju sljedeći korak biti će konzervacija zidova i uređenje lokaliteta te njegova preobrazba u ugodno, poučno i privlačno mjesto za posjetitelje koje svakako može biti dodatan prilog razvoju kulturnog turizma za koji novaljski kraj itekako ima potencijala. Što se tiče samih sarkofaga, oni su zasad premješteni na sigurnije mjesto s obzirom da ih također čeka proces konzervatorskog tretmana. U nekoj budućoj perspektivi smatram da će ti novootkriveni nalazi s lokaliteta Jaz svakako biti jedni od središnjih eksponata u budućem stalnom postavu novaljskog gradskog muzeja, zaključio je Domines Peter.

Razorni požar

– Uz samu baziliku bile su dograđene različite pomoćne prostorije na sjevernoj, zapadnoj i južnoj strani. Već je ranije istaknuto mišljenje da je bazilika služila u grobljanske svrhe, a najnovija otkrića sarkofaga, ali i drugih grobova dodatno su potvrdila tu pretpostavku. Također, arheološki slojevi jasno ukazuju da je čitav kompleksa stradao u razornom požaru. Kad se on točno dogodio ili koji je njegov uzrok zasad ne znamo, rezimirao je Domines Peter.