Hrvatska je uz Finsku jedina europska zemlja koja ima poseban zakon o otocima, a što već samo po sebi dovoljno govori o njihovoj važnosti, rečeno je, uz ostalo, na jučerašnjoj konferenciji Razvoj pametnih i održivih otoka, koju je u Opatiji organizirao Novi list. O perspektivama razvoja otoka raspravljalo se u dva panela.

Prvi je Povezanost, gospodarstvo i politika razvoja, o čemu su govorili Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, Ivan Malik, voditelj odjela za obalni linijski prijevoz Tankerske plovidbe, Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo i promet pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Uvod u raspravu je dao Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a prisutne je pozdravila i direktorica Novog lista Ankica Kruljac.

Novi iskorak

– Hrvatska je jako bogata zbog svoje obale i 1244 otoka. To je velik potencijal za gospodarstvo cijele države, u koji treba konstantno ulagati. S otoka su u prošlosti bile velike migracije jer je život na njima bio skup, a otoci nepovezani s kopnom. Danas se puno ulaže u infrastrukturu na otocima, povezani su sve bolje, a ulaže se i u autohtone proizvode i poljoprivredu. Na raspolaganju je sve više financijskih sredstava iz EU-a, čime se poboljšava perspektiva za život na našim otocima, kazala je Kruljac.

Foto Vedran Karuza

Ministar Erlić kazao je, pak, kako PGŽ ima površinom najveće otočno područje i najveći broj stanovnika na otocima i dobro poznate prilike na otocima. One su uvijek izazovne, ali se situacija stalno popravlja uz vidljiv napredak. Otoke ministarstvo stavlja u poseban fokus, uz pomoć fondova EU-a, što će omogućiti dodatni razvoj.

– Imamo upravu za otoke, što znači da kontinuirano, svakodnevno radimo s otočanima. Zadnjih godina puno projekata i ulaganja u otoke, od subvencija cijene vode, besplatnog prijevoza, pomoći gospodarstvenicima, do brenda otočni proizvod koji na najbolji način promovira sve što otoci proizvode. U ovoj godini povećan je proračun za otoke, posebno za infrastrukturne projekte. Prosjek ulaganja u otoke je dvije milijarde kuna godišnje, pri čemu se najveći dio odnosi na prometnu povezanost koja je ključna za sve otoke. Ulagalo se u svim županijama uz Jadran, posebno u lučku infrastrukturu. Na otocima prihodi poduzetništva rastu, događa se oporavak, a vjerujem da će ova godina biti posebno dobra jer ulazak u Šengen i eurozonu otvara novu presprektivu, kazao je resorni ministar i dodao kako otoci iznadprosječno pridonose hrvatskom turizmu jer se četvrtina turističkog prometa ostvaruje na otocima, iako na njima živi svega nešto više od sto tisuća ljudi.

Foto Vedran Karuza

– U novoj financijskoj perspektivi smo kroz pregovore s Europskom komisijom dogovorili poseban fond od 150 milijuna eura za otoke, povrh ostalih fondova. Programi iz tih fondova razvijat će se na način da se razgovara s otočanima i utvrdi što im točno treba i što žele. Taj je mehanizam u začetku, tek ga najavljujemo, ali uvjereni smo da će funkcionirati i stvoriti dodatni iskorak u razvoju otoka. Veliki projekti važni su za otoke, ali za svakodnevni život otočana bitni su i manji projekti, kao i projekti zaštite otočnih ekosustava koji su najvredniji resurs, istaknuo je u uvodu Šime Erlić.

Brodske veze

Dominik Paparić je u uvodu u prvu panel-raspravu istaknuo da je na kraju prošle godine odobren integrirani teritorijalni program za otoke za razdoblje od 2023. do 2027. godine.

Foto Vedran Karuza

– Što se tiče razvoja pametnih otoka, na raspolaganju imamo 150 milijuna eura, povrh sredstava iz ostalih fondova, koji su također otocima na raspolaganju. Svaka županija ima obavezu izrade teritorijalne strategije. Glavni akteri su županije i otočna partnerstva, jer tko bolje od njih poznaje potrebe. U otočna partnerstva uključuju se svi subjekti kojima je stalo do razvoja otoka. Vjerujem da ćemo uskoro imati strategije i da ćemo krenuti s programom, rekao je Paparić.

David Sopta je, odgovarajući na pitanje o tome je li se stanje po pitanju prometne povezanosti otoka i broja putnika promijenilo nabolje u odnosu na razdoblje prije četiri godine, odgovorio da se situacija popravlja.

– Kao državni brodar, lani smo proslavili 75. obljetnicu, a sve te godine mi definitivno živimo s otocima. Ova godina vratit će brojke iz 2019. godine. U strukturi putnika, svake godine vidimo pomak nabolje, vidimo da je zaživjela i gospodarska aktivnost jer prevozimo i kamione s materijalima i robama. Ove godine se broj putnika približava 2019. godini, nakon pandemije i pada koji smo doživjeli 2020. godine. Sve to smo prevladali i ove smo godine veliki optimisti. Uvodimo i novu, komercijalnu brzobrodsku liniju koja će povezati Zadar i Rijeku, preko otoka Paga, Raba i Lošinja, u ljetnim mjesecima. Mislim da će biti dobro prihvaćena od onih koji žele putovati s jednog otoka na drugi ili od otoka do Zadra ili Rijeke i obrnuto.

Foto Vedran Karuza

Ivan Malik je istaknuo kako je razlika između komercijalnih i državnih linija velika, pri čemu komercijalne linije funkcioniraju isključivo ljeti, kada na otoke stiže velik broj turista.

– Nas veseli da cijelu godinu držimo dvije linije na dubrovačkom području, između grada i otoka, sve do Lastova. Naše posade su na terenu s otočanima, postale su već dio otočne zajednice pa znamo koliko puno otočanima te linije znače. Komercijalne linije imaju veliku ulogu u dovođenju turista na otoke, ali i one su integralni dio života otočana. Turističku sezonu bi, ako želimo razvijati otoke, trebali produljiti zapravo na cijelu godinu, rekao je Malik.

Foto Vedran Karuza

Bespravna gradnja

Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo i promet pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) je kazala da treba govoriti o učestalosti brodskih linija, ali i broju autobusnih linija na otocima, kao i njihovoj usklađenosti sa željezničkim vezama. A tu je i zračni promet, i svaki otok bi trebao imati zračnu luku.

– Sada se najviše razvija aerodrom na Braču koji želi produljenje piste i putničkog teminala kao bi mogao primati avione tipa Boeinga i Airbusa. Uvijek pričamo samo o turistima koji dolaze na otoke, međutim iako ovisimo o turizmu, trebamo pričati o razvoju gospodarstva. Imate 2.600 tvrtki registriranih na otocima kojima je najveći problem prometna povezanost i veličina teritorija za prodavati svoje proizvode. Tu je i nedostatak radne snage, sad već i u prometu, nedostaje vozača u putničkom i teretnom prometu. Taj problem, vjerujem, postoji i u dijelu posade, s obzirom na to da na međunarodnim linijama ima već dosta stranaca. Bolje uvjete kod zapošljavanja ćete dobiti na kopnu te je stoga na otoke doista teže dovesti ljude, kazala je Čagalj. Ukazala je i da broj stanovnika na otocima raste, i to najviše na otocima povezanim mostovima. No, ukazala je i na opasnost pretjerane gradnje.

Foto Vedran Karuza

– Svima bih rekla da odu na Čiovo, i vide bi li željeli stanovati na Čiovu prije nego krenu graditi most. Nedostatak planske dokumentacije i bespravna gradnja mogu nažalost “pojesti” te naše otoke. Stoga bih poručila, najprije napravite dobru plansku dokumentaciju, kazala je Čagalj.

Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet, pojasnila je kako u Hrvatskoj postoji 50 državnih linija, od čega je njih šest profitabilno. Riječ je o 56 milijuna eura, koliko se ove godine ulaže u obalni linijski promet.

– Naše Ministarstvo je tu i razumije problematiku. Naravno da kod pitanja povezanosti otoka uvijek može bolje, no cijeli taj posao organizacije je velik, a ne vidi se. I otočani često ljestvicu postavljaju vrlo visoko, kazala je Vidović.

Foto Vedran Karuza

Demografska slika

Na pitanje moderatora može li se život na hrvatskim otocima i njihova povezanost usporediti s otocima u Grčkoj ili Italiji, odgovorio je Sopta, kazavši da je teško raditi takve usporedbe, zbog specifičnosti svakog otočnog sustava.

– Tako je i hrvatski otočni sustav specifičan. Imamo male otoke, neusporedive s talijanskim otocima, gdje imate otoke s milijunskim stanovništvom, dok u Grčkoj imate otoka koji su i po stotinu nautičkih milja udaljeni od kopna. Mi imamo pedesetak naseljenih otoka, a na nekima od njih živi petero ljudi, a moramo i tamo ploviti. Imamo mali broj otoka povezanih s kopnom, a ostali su povezani brodovima. Kod nas je specifično i to što su otoci relativno blizu kopnu, što znači da i otočani vrlo često putuju u administrativna središta na kopnu, gdje obavljaju velik dio svakodnevnih poslova, a zbog toga moramo imati frekventne linije kako bi to otočanima omogućili, rekao je Sopta.

Rasprava je na kratko skrenula na temu izgradnje novih mostova prema hrvatskim otocima, no vrlo je brzo i završila, uz zaključak da je riječ o vrlo zahtjevnim projektima, financijski, prostorno i građevinski. Na spomen građevinara, Paparić je iznio prilično zanimljiv podatak o broju građevinskih tvrtki i njihovih zaposlenika na otocima.

– Svake godine podnosimo izvješće o učincima Zakona o otocima. U njemu se spominje i građevinski sektor koji je na otocima najveći poslodavac, s 1.200 tvrtki i šest tisuća zaposlenih. U turizmu ih je upola manje, rekao je Paparić, dodavši po pitanju povezanosti otoka da nije uvijek bilo dovoljno novca da se udovolji svim zahtjevima.

Foto Vedran Karuza

– Ove godine omogućili smo i jedinicama lokalne samouprave koje imaju na svom teritoriju specifično smještene otoke da prijave projekte za njihovo povezivanje, rekao je Paparić kojemu je postavljeno i pitanje o tome mogu li se na otoke vratiti oni koji su s njih iselili ili privući novi stanovnici s kopna.

– Prema popisu stanovništva otočno stanovništvo pada, ali pada tri puta manje nego na kopnu. Pritom broj djece u školama ne opada, nego raste, što je vrlo ohrabrujuće. Razvojna politika je takva da upravo nedostatke otoka pretvorimo u prednosti. Recimo, to se vidjelo u pandemiji, kada smo na otocima imali manje oboljelih. Želimo ulagati u zelenu i digitalnu infrastrukturu, kako otočanima ništa ne bi nedostajalo. Otoci na raspolaganju, osim 150 milijuna eura koje sam spomenuo, imaju i sve druge programe i fondove. Od otočana možemo svi i naučiti nešto, posebno o zelenom razvoju i samoodrživosti, rekao je Paparić.

Izazov sezone

I Čagalj se osvrnula na mogućnosti povezivanje otoka mostovima.

– Svaki otok se može povezati, pitanje je samo koliko ta čvrsta veza košta. Graditi most nije ništa komplicirano, međutim, važnija je strategija Hrvatske želimo li sve otoke povezati mostovima. Život na otocima jest teži i treba ga subvencionirati da stanovnici imaju jednak komoditet kakav nosi život na kopnu. Iako on nikad ne može biti isti. Pitanje je ujedno žele li ljudi na otoku život kao u velikim gradovima. Možda ne žele cijeli taj “cirkus” prebaciti na otoke, ukazala je potpredsjednica za graditeljstvo i promet pri HGK-u.

Foto Vedran Karuza

Odgovarajući na pitanje o spremnosti Jadrolinije za nadolazeću sezonu od koje se očekuju rekordni rezultati, David Sopta je kazao da je nacionalna bijela flota u potpunosti spremna.

– Svake smo godine spremni. Flota je održavana, a ulažemo i u podizanje kvalitete i komfora na brodovima. Kad smo kod sezone, glavni izazov otoka je sezonalnost, odnosno ogromne razlike u broju putnika zimi i ljeti. Ljeti je velik pritisak na komunalnu i prometnu infrastrukturu, u koju spadamo i mi. U ta četiri mjeseca cijela naša ekipa mora biti točna, precizna i sve mora štimati poput sata, kako bi zadovoljili sve potrebe putnika, rekao je Sopta.

– I za nas je sezona najveći izazov jer imamo i komercijalne i državne linije, nadovezao se Malik.

– Čak i na državnim, cjelogodišnjim linijama, 90 posto putnika prevezemo u ljetnim mjesecima. No, važno nam je i ovih deset posto kojima svakodnevno osiguravamo povezanost s kopnom. Otočanima smo omogućili i mobilnu aplikaciju, na koju smo posebno ponosni, preko koje mogu instalirati svoju otočnu kartu, kupiti putnu kartu, a mogu i u realnom vremenu pratiti naše brodove i saznati hoće li isploviti ili ne, a to otočanima puno znači, rekao je Malik, a Sopta je istaknuo kako i Jadrolinija već nekoliko godina putnicima nudi mobilnu aplikaciju i mogućnost internetske kupovine karata.

– Kao vodeći trajektni brodar ponudili smo i mogućnost online rezervacije za točno određeni polazak, čime smo povećali kvalitetu usluge, ali i smanjili gužve i čekanja u trajektnim lukama, rekao je Sopta.

Važnost mosta

Paparić je na kraju istaknuo da je potrebno ulagati daljnje napore u razvoj otoka, i to na razini više ministarstava.

Foto Vedran Karuza

– Naše ministarstvo i dalje će brinuti o otocima, o proizvođačima otočnih proizvoda i razvoju otočnih proizvoda.

U zaključnom dijelu je Čagalj istaknula kako je, da bi se otok gospodarski održao, nužna prometna povezanost. Pohvalila je i primjer dobre organizacije luke Split koja je jako dobro organizirano čvorište s obzirom da su blizu i željeznica i autobus, a ukazala je i na inicijativu stanovnika Silbe da im se vrati brzobrodska linija za Rijeku.

Paula Vidović je pak zaključno ukazala da broj stanovnika na otocima raste.

– Rekla bih da svi skupa radimo dobar posao. I malo je poznat podatak da se najviše ljudi iseljava iz Slavonije, dok na otocima njihov broj raste. Život na otoku je težak, ali iz razgovora s kolegama, odnosno ljudima koji žive na otoku, vidim da nitko od njih ne bi došao živjeti na kopno. Primjerice, u Sutivan na Braču dolaze i mlađi ljudi jer im je na otoku naprosto lijepo, ukazala je ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet, na što je Mirjana Čagalj iz HGK pojasnila kako je na otocima koji su premošteni broj stanovnika povećan za 4.000 stanovnika.

U raspravi drugog panela o mogućnostima i izazovima razvoja održivog i pametnog turizma na otocima sudjelovali su Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka, Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, Nikola Grgurić, gradonačelnik Raba, Zoran Pejović, glavni izvršni direktor za transformaciju poslovanja Jadranka Turizma, te Vesna Bartolović Stančić, voditeljica Područnog ureda Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za Primorje i Gorski kotar.

Foto Vedran Karuza

Tako je u drugom panelu istaknut indikativan podatak kako se čak 25 posto turizma u Hrvatskoj događa na otocima.

Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka, je u uvodu istaknuo kako otok Krk za razliku od većine drugih otoka nema problema s padom broja stanovnika, već posve suprotno, ima stalni rast broja stanovnika, za što je među ostalim zaslužna i povezanost s kopnom mostom.

– Krk ima jednu od najmanjih stopa iseljavanja u Hrvatskoj, svega jedan na tisuću stanovnika, ali se ljudi puno više doseljavaju pa je u zadnjih deset godina broj stanovnika povećan za deset posto. I inače, na svakom popisu, od 1971. naovamo, imamo rast od deset posto pa smo od tada do zadnjeg popisa došli do 20 tisuća stanovnika. Takav rast se događa zahvaljujući snažnom gospodarstvu, zbog ulaganja u infrastrukturu, ali i zato što imamo trajekt koji vozi 24 sata dnevno, a to je Krčki most koji je uvelike zaslužan za rast broja stanovnika, kazao je Vasilić.

Foto Vedran Karuza

Vršno opterećenje

Nadovezao se Dalibor Cvitković, ističući da je općeniti problem nedostatak dovoljnog broja ljudi u svim javnim službama.

Foto Vedran Karuza

– Helikopter hitne službe letio je 170 puta lani, a preko 50 posto od toga je na lošinjskom području. Problem je i u zakonodavstvu, jer helikopter ne može sletjeti ako nema vatrogasaca na tlu, a njih na manjim otocima nema. Broj stanovnika u Malom Lošinju se sa sedam tisuća zimi penje na četrdeset tisuća ljeti, pa nedostaju javne službe, od medicinske do recimo inspektorata i policije. Trebalo bi omogućiti zapošljavanje većeg broja ljudi u tim službama, kazao je Cvitković.

Gradonačelnik Raba Nikola Grgurić je, pak, istaknuo kako su na otocima turističke priče podjednake, samo su negdje brojke manje, negdje veće.

– Mi zajedno s Općinom Lopar imamo više od 2 milijuna noćenja, dok je kod nas na području grada Raba to oko 1,3 milijuna. Stvarno ovisimo o turizmu, i to izrazito. To je tako, od toga ne bježimo. Rekao bih da jak turizam ne znači nužno velike brojke, već to apsolutno znači kvalitetu koja je imperativ. Projekt koji provodimo od 2020., a riječ je o Integralnom upravljanju kvalitetom u cijeloj destinaciji, smo uveli upravo da bi dobili povratne informacije od samih gostiju, kazao je Grgurić te dodao kako ocjena gostiju govori gdje je “točka pucanja” destinacije. I točno se vidi nakon 25. srpnja, u vrijeme najjače špice, kada kvaliteta po ocjenama gostiju ipak malo pada.

Foto Vedran Karuza

Vasilić je, pak, spomenuo i Zakon o otocima, kazavši kako Hrvatska “boluje od normativnog optimizma”.

– Problemi se ne rješavaju donošenjem zakona. Na Krku se broj stanovnika ljeti povećava za sedam puta, a cijeli javni sektor ostaje na zimskim brojkama. Primjerice, Primorsko-goranska županija ima tisuću uniformiranih policajaca, od čega je na Krku njih trideset, a u Rijeci četiristo, iako ljeti otok ima više stanovnika nego Rijeka. Imamo 150 tisuća ljudi u sezoni pa apeliram na hrvatsku Vladu da se poduzme nešto i po tom pitanju zapošljavanja većeg broja ljudi u javnim službama, rekao je Vasilić.

Zoran Pejović iz Jadranka Turizma kazao je da je, kada se govori o turizmu na otocima, vrlo važno znati vršno opterećenje otoka i kako bi bilo dobro napraviti svojevrstan barometar turističke nosivosti otoka pa bi gost, ako vidi da je neki otok u špici sezone “u crvenom”, mogao odlučiti otići na neki drugi, gdje opterećenje još nije tako veliko. Kazao je i da je iz sedmogodišnjeg iskustva rada na otocima vidljivo da je svaki otok na svoj način svoj “kontinent” kako kulturološki, tako i fizički.

Foto Vedran Karuza

Gužva u kolovozu

Vesna Bartolović Stančić je kazala kako je s prisutnim čelnicima lokalnih otočnih samouprava dugogodišnja suradnja u nizu infrastrukturnih projekata kao što su odvodnja, vodovod, modernizacija javne rasvjete, gradnja pristaništa, škola i dječjih vrtića.

– Svaki projekt otočana smo rado podržali. Nije tu zastupljen samo javni sektor, i poduzetnici s otoka, od mikro do velikih subjekata, su nas već davno prepoznali kao dobru opciju modela financiranja. Poduzetnici rado koriste naše savjetodavne usluge, od ideje do kreditiranja. Umrežili smo se i s otočnim potpornim institucijama, kao što su LAG Kvarnerski otoci koji ima odličnu ekipu ljudi, udruženjima obrtnika na otocima, odjelima za gospodarstvo, kao i HGK-om koji se uključuje u inicijative, kazala je Bartolović Stančić te dodala kako HBOR financira mnoge djelatnosti na otocima, turizam, ugostiteljstvo, OPG-ove. Poljoprivreda je, kaže, zastupljena, ali ne kao u nekim drugim županijama, ali su tu ribarstvo, akvakultura koja čini 10 posto uzgoja bijele ribe u državi, pčelari, ovčari koji imaju vrhunske proizvode.

Foto Vedran Karuza

– Svi su oni koristili naša sredstva u određenima fazama svog razvoja, dodala je Bartolović Stančić.

Okupljeni su se dotaknuli i pitanja produljenja sezone pa je tako Pejović kazao kako je COVID promijenio razmišljanje putnika globalno, ali i kako bi trebalo utjecati na to da se promijene uzance kao što je ona da većina ljudi godišnji kolektivno dobije u kolovozu.

– Možemo raditi što hoćemo, međutim, ako 60 posto ljudi u Europi ide na odmor u kolovozu, i nemamo previše prostora. Cijela Skandinavija ide na godišnji od 15. srpnja do 15. kolovoza. Ako se sezona produlji i nekoliko tjedana, niz je pozitivnih reperkusija, lakše je zaposliti ljude, lakše potpisati ugovore s dobavljačima, ljudi će nam doći živjeti ovamo. U konačnici, i nama je lakše tako raditi, kazao je Pejović. Osvrnuo se i na, kako je rekao, “oporbu turizmu na otocima”, onih koji tu ne žive.

Potpora ljudi

– Kada smo razvijali hotelske projekte u Starigradu na Hvaru i Dugom otoku, 90 posto podrške bilo je od lokalnog stanovništva, uspostavljena je suradnja na obostrano zadovoljstvo, s obzirom i na našu naslonjenost na lokalnu kulturu i namirnice. No, paralelno se stvarala oporba od ljudi koji dolaze godišnje na tjedan ili dva na otok. Oni imaju viziju kako bi taj otok trebao izgledati, tu nekakvu viziju polunerazvijenog otočnog života. Održivi i pametni turizam, za koga ga održavamo, za nove generacije, ljude koji gledaju s distance i komentiraju izvan konteksta kako bi održivi turizam na otoku trebao izgledati, rekao je Pejović.

Na problem radne snage na otocima i pitanje rade li i na Rabu u turizmu već radnici iz Nepala ili Filipina, osvrnuo se i Nikola Grgurić koji je slikovito kazao kako je nekad konobar bio gospodin koji je usluživao gospodu. I sam je, otkrio je, od svoje pete godine u turizmu.

– Sezonska radna snaga je uvijek dolazila iz određenog bazena. Prije 40 ili 50 godina su to primarno bile Bosna i Hercegovina te Srbija. Nakon Domovinskog rata Slavonija, pa i naša okolica, tako da je jedno vrijeme bilo puno djelatnika iz Ličko-senjske županije. A sada imamo sustave koji su privatizirani, to su tvrtke koje svojim djelovanjem na tržištu rada dovode radnu snagu čak i iz Indije i Nepala. Mi na Rabu nemamo još toliko ljudi izvan Hrvatske, ali taj trend je počeo. I to ne samo u najvećem sustavu Imperial Rivieri, već zadnje dvije, tri godine i kod privatnih ugostiteljskih objekata. Na području grada imamo 702 obrtnika, od toga 261 ugostitelja, i to je kapacitet koji treba zadovoljiti. Napomenuo bih da smo prije 10, 15 godina, kada smo se počeli vraćati u turističku formu, imali veliki jaz u plaćama kuhara i konobara. I konobarima se govorilo “ako nećeš ti, hoće netko drugi”. Danas više nije tako. Isto tako imate primjer da se u obitelji govori djeci, “ako ne budeš učio, bit ćeš konobar ili kuhar”, slikovito je ukazao rapski gradonačelnik.

Specifični problemi

Pri kraju rasprave postavljeno je pitanje koji su najveći problemi otoka, a prvi je odgovorio Vasilić.

– To su broj jedan dostupnost i povezanost, broj dva je zdravstvo, a broj tri zelena tranzicija i pametni razvoj. Voda, energija i optika su najvažniji. Mi smo smanjili gubitke vode, sagradili kanalizacijski sustav za cijeli otok, štedimo električnu energiju jer je cijela javna rasvjeta u led tehnologiji, a nabavili smo električna vozila za naše službe. U idućih godinu dana bit će gotov projekt da europskim novcem izgradimo podatkovnu mrežu do svih područja gdje to ne žele komercijalni teleoperateri, rekao je Vasilić.

Foto Vedran Karuza

Cvitković je rekao da su najveći problemi zdravstvena zaštita, promet i stambena gradnja.

– A tu je i alohtona divljač. Mi se na Lošinju i Cresu pitamo hoće li uskoro biti više nas ili divljih svinja. Imamo i problem divlje gradnje i divljih kampiranja, čime pilimo granu na kojoj sjedimo, jer su priroda i okoliš najveći resurs i luksuz zbog kojega gosti dolaze. Po pitanju zelenog razvoja imamo odvajanje otpada već godinama, a uskoro otvaramo i sortirnicu. Kao Turistička zajednica podijelili smo oko dvije i pol tisuće spremnika za odvajanje otpada u apartmanima. Podijelili smo i staklene bokale kako bismo poticali konzumaciju vode s otoka Cresa. Nama je gubitak vode bio 36 posto, ali s novim vodovodom taj će gubitak pasti ispod 20 posto. Svijetli primjer je otok Unije koji bi trebao postati samoodrživi otok, sa strujom iz solarnih panela i desalinizatorom vode. Na Cresu se gradi jedna solarna elektrana i to kroz energetsku zajednicu šezdesetak pojedinaca i tvrtki. Potencijal sunčeve energije nije ni približno dovoljno iskorišten na otocima, a jedna od većih prepreka za njihovo postavljanje na kuće su uvjeti konzervatora, rekao je Cvitković, dodajući kako bi se otočne iskaznice trebale koristiti i za druga prava osim prometa, odnosno brodskih karata, primjerice za kupovinu u trgovinama, u kojima su cijene znatno više nego na kopnu, rekao je Cvitković.

Zelena tranzicija

Nadovezao se i rapski gradonačelnik, konstatirajući kako svi imaju manje-više iste probleme. Kazao je kako su solarni paneli defnitivno dobra opcija, međutim, pitanje je kamo ih staviti s obzirom na konzervatorsku i zaštitu prirode.

– Definitivno nije nigdje moguće i u tom smislu stvarno je potrebno sjesti zajedno. Ako je to strateška odluka i naša budućnost, a to definitivno jest, onda se postavlja pitanje na koji način mi tim solarnim panelima uništavamo staništa, prirodu. U prostornom planu Županije i Grada Raba imamo zabilježenu zonu gdje bi trebala doći solarna energana, ali tamo se ona ne može postaviti, kazao je Grgurić.

– A što se tiče komunalnog otpada, samo da steknete dojam, mi smo 2015. riješili 90 posto obaveza i potreba vezano za gospodarenje otpadom. Mi smo otok koji ni jedan kilogram smeća, odnosno miješanog komunalnog otpada, ne baca na svojem teritoriju. Dnevno oko 25.000 eura plaćamo prijevoz nerazvrstanog miješanog komunalnog otpada na Marišćinu nekih 140 kilometara dalje. Je li to naša budućnost, je li to ta zaštita prirode, ja ne znam. Što se tiče prioriteta, povezanost je broj jedan, potom zdravstvena zaštita, a tu je i sigurnost, kazao je Grgurić, pojasnivši kako misli na sigurnost da će i u slučaju lošeg vremena, primjerice jake bure, kada helihopteri ne lete, a cesta je zatvorena, otočani moći dobiti adekvatnu zdravstvenu skrb i biti zbrinuti. A tu su važni brzi brodovi kojima se pacijenta može brzo dovesti do bolnice.

Vesna Bartolović Stančić na kraju je podsjetila kako HBOR ima ključnu ulogu u NPOO-u za zelenu i digitalu tranziciju, posebno kod otoka koji su ciljna skupina i izvan ovog programa. U takvim financiranjima HBOR sudjeluje kroz dva modela. Prvi je Izravni kredit, instrumet koji ima 0,4 ili 0,8 godišnje fiksnu kamatu. Instrument Izravno kreditiranje nema troškove dodatnog administriranja, a krediti se daju na rok od 15 godina. Tu je i drugi instrument, subvencije kamatne stope od 50 do 75 posto, s time da poduzetnik na otoku može dobiti od 65 do 75 posto. Za to se može prijaviti i privatni i javni sektor. Tu je i posebna inicijativa za solarne elektrane za javni sektor Sunce na javnim krovovima. Istaknula je i kako HBOR organizira i individualna savjetovanja s poduzetnicima na otocima te najavila kako se idući tjedan na otocima upravo organiziraju tri savjetovanja.