Suveniri označeni zaštićenom oznakom Dar iz Krka svojevrsni su materijalni odraz kontinuiteta umjetničkog, kulturnog, kulturno-povijesnog ili kulturalnog nasljeđa područja Grada Krka. Izvorni krčki suveniri odabiru se na natječaju koji se provodi jednom godišnje, uz visoko postavljene kriterije među kojima se posebice izdvajaju originalnost, autentičnost, cjelovitost, estetika, kvaliteta izrade kao i korištenje ekoloških, za krčko podneblje karakterističnih materijala i tehnika. Ako zadovolje ove, ali i brojne ostale natječajem zadane propozicije, a o čemu odlučuje natječajno povjerenstvo, suvenir postaje ponosnim nositeljem certifikata Dar iz Krka.

Tim je najkraćim crtama taj program predstavila Ivana Kovačić, direktorica Turističke zajednica grada Krka, ustanove koja već godinama upravo na taj način nastoji, a moglo bi se reći i uspijeva, krčke suvenire učiniti kvalitetnijim, originalnijim, izvornijim i autentičnijim u odnosu na vremena kad je suvenirskom ponudom Grada Krka dominirala konvencionalna, donedavno sveprisutna paleta bezličnih suvenirskih »drangulija« nerijetko uvezenih iz dalekoistočnih zemalja. Provedba programa koji su krčki turistički djelatnici osmislili i počeli provoditi još 2012. godine od tada je rezultirala s čak dvanaest javnih natječaja posredstvom kojih su brojni umjetnici, kreativci, obrtnici i proizvođači različitih predmeta suvenirskog karaktera dobili priliku predstaviti i ponuditi vlastite kreacije, gradom i otokom Krkom inspirirane dekorativne ili pak uporabne predmete. Upravo je ovih dana u tijeku i 13. izdanje takvog natječaja.

Lovrečeva kao inspiracija

Kao i u brojnim prijašnjim izdanjima programa koji je nedvojbeno kvalitativno podigao sveukupnu razinu kvalitete i prepoznatljivosti krčkih suvenira, i ovaj netom otvoreni natječaj veže se i usmjerava na neku od prigodnih tema. Ovog puta na onu povezanu s predstojećom 500. obljetnicom održavanja Lovrečeve iliti Krčkog sajma, najdugovječnije i najpopularnije krčke priredbe, sada ujedno i najposjećenije turističke priredbe grada i otoka Krka.

– Digitalnim katalogom suvenira označenih markicom Dar iz Krka (kojeg se može razgledati putem poveznice: https://www.tz-krk.hr/hr/dar) trenutno je obuhvaćeno 70 autora, proizvođača i nakladnika te ukupno čak 159 suvenira, i to u rasponu od umjetnina, različitih dekorativno-uporabnih predmeta i odjeće, preko domaćih gastronomskih proizvoda i kozmetike, pa sve do korisnih i atraktivnih publikacija namijenjenih svima onima koji od materijalne uspomene na destinaciju žele više od onog što im tržište najčešće pruža. Od 2021. godine u digitalnom katalogu suvenira označenih markicom Dar iz Krka mogu se pronaći kataloške jedinice raspoređene po abecedi, s time da se klikom na svakog pojedinog autora, proizvođača ili izdavača otvara prozorčić s njegovim kontakt podacima, nazivom suvenira i fotogalerijom. Katalog suvenira povezan je i s gradskim info-totemom. Također, svi korisnici gradskih javnih površina koji na svojim prodajnim jedinicama, odnosno štandovima nude suvenire označene markicom Dar iz Krka – bez obzira na to jesu li oni sami njihovi autori ili proizvođači, ili pak objedinjeno prodaju suvenire drugih autora – imaju prednost kod apliciranja na godišnje natječaje Grada Krka za davanje u zakup javnih površina za postavu privremenih objekata. Uglavnom se radi o atraktivnim lokacijama razmještenim duž gradske rive. Radi se o najkonkretnijem benefitu koji proizlazi iz posjedovanja našeg certifikata, objasnila je Kovačić.

Odraz nasljeđa

Izvorni krčki suveniri odabiru se na natječaju koji TZ Grada Krka provodi jednom godišnje, a nakon što svim svojim kvalitetama steknu pravo nošenja te prepoznatljive oznake, suveniri se mogu kupiti u izravnom kontaktu s njihovim autorima, proizvođačima ili izdavačima, čiji su kontakti dijelom kataloških jedinica. Od krčkih turističkih djelatnika doznali smo i da se suveniri odabrani na prethodnim natječajima – imaju li naravno kontinuiranu produkciju i prisutnost na tržištu – ne moraju iznova predlagati već zadržavaju stečeno pravo korištenja jednom dobivene markice.

Na natječaje, kakav je i sada u tijeku, prijavljivati se mogu sve pravne i fizičke osobe registrirane, odnosno s prebivalištem na području Republike Hrvatske. Svaki suvenir, odnosno suvenirski prijedlog trebao bi predstavljati odraz kontinuiteta umjetničkog, kulturnog, kulturno-povijesnog ili kulturalnog nasljeđa grada i otoka Krka, odnosno prezentirati njegovu materijalnu, nematerijalnu ili prirodnu baštinu. Uvijek iznova, u takvim se postupcima traže (i redom pronalaze) nove krčke memorabilije u obličju umjetnina i umjetničkih predmeta, umjetničko-obrtničkih i gastroproizvoda, odjevnih i uporabnih predmeta te grafičkih materijala i multimedije, fotografija i videomaterijala.

– Svaki autor u natječajnom postupku može ponuditi, odnosno formalno prijaviti najviše tri svoja rješenja suvenira koje je potom potrebno dostaviti u naravi, a ako je potrebno i u primjerenoj ambalaži, objašnjavaju provoditelji programa, koji je Krk u smislu kvalitete, originalnosti, ali i šarolikosti njegovih suvenira, učinio prepoznatljivijim i umnogome »posebnim« gradom.

Od 1524. godine

– Vodeći se svim spomenutim postulatima, posebice nastojanjima vrednovanja i predstavljanja povijesnog i kulturnog nasljeđa te svim ostalim elementima od kojih je satkan kulturalni identitet grada, naglasak se – pod krilaticom »Ususret 500. Lovrečevi – samo kreativno« – ovog puta stavlja upravo na prihvaćanje stvaralačkih izazova inspiriranih krčkom višestoljetnom tradicijom sajmovanja, zasnovanom na razmjeni iskustava i dobara te susretu ljudi i prožimanju kultura, nastavlja Kovačić.

Krčki sajam ili Lovrečevu, čiji program već godinama traje od 8. do 10. kolovoza, s pravom možemo smatrati najstarijom gradskom manifestacijom. Tome u prilog ide i podatak da je taj veliki sajam, najvjerojatnije srednjovjekovnog porijekla, 1524. godine ponovo odobren te u gradu Krku organiziran u povodu blagdana sv. Lovre, 10. kolovoza i još dva naredna dana. Odobrili su ga providur Grimani i kamerleng (komornik) Morosin. Otok Krk u to je doba, odlaskom posljednjeg Frankopana 1480. godine, bio pod vlašću Mletaka, a njime je upravljao providur – vrhovni upravitelj. Zahvaljujući gradskom sajmu, u Krk je dolazilo mnoštvo puka s čitavog otoka, ali i iz drugih krajeva, a trgovalo se prehrambenim namirnicama, stokom, vunom, suknima, sredstvima za rad, bakrenim posuđem, bačvama, predmetima ručne izrade, ali i onim skupocjenima od zlata i srebra, i to uz poseban režim koji je omogućavao povoljnije trgovanje. Štandovi prodavača bili su postavljeni uzduž poljane sv. Lovre, čime je taj dio grada poprimao živopisan izgled. Ta se poljana prostirala uz Velika gradska vrata, nad gradskom lukom, i upravo zbog održavanja sajma, imala je značajnu ulogu u životu grada. Kao zanimljivost, spomenimo i da je 1534. providur Sagredo naložio da se u vrijeme trajanja sajma održi i viteška igra, a nagrada za pobjednika bio je komad svilene tkanine vrijedan pet dukata.

Trodnevni se sajam tijekom godina sve više razvijao prerastavši u jedno od glavnih društvenih događanja. Na blagdan sv. Lovre bile su koncentrirane i druge manifestacije, a jedna posebno značajna, vezana uz drevnu crkvu sv. Lovre podignutu izvan gradskih zidina, bila je i svečana jutarnja procesija u kojoj su se slavile relikvije raznih svetaca i kojom je bio okupljen ne samo veliki broj vjernika, već i cjelokupno svećenstvo otoka. Procesija se kretala po gradu, a ukinuta je u 19. stoljeću, kada je i porušena, pretpostavljeno ranokršćanska crkva sv. Lovre. Na jednom od najslikovitijih poprišta suvremenog izdanja Lovrečeve – Trgu Kamplin, i danas se mogu vidjeti stupovi negdašnje sv. Lovru posvećene crkve.

Do 15. ožujka

– S obzirom na sve istaknuto, inspiracija za nove suvenire može se pronaći u konkretnoj sajmenoj prošlosti (u smislu revitalizacije, odnosno umjetničke reinterpretacije proizvoda kojima se nekada trgovalo) ili pak u različitim segmentima suvremene inačice najvećeg otočnog sajmenog događanja, od raznovrsne ponude lokalnih proizvođača i kreativaca, preko umjetnosti i obrta, pa sve do eksperimentalne arheologije s uporištem u srednjovjekovnom i renesansnom Krku, ističe direktorica krčkog TZ-a predstavljajući postulate natječaja koji je otvoren do 15. ožujka.

Sve odabrane suvenire tradicionalno se svake godine iznova predstavlja i na retrospektivnoj izložbi koja se najesen priređuje u krčkoj Galeriji Decumanus, a kojom se prigodno sažimaju i javnosti predstavljaju sva postignuća prethodne turističke godine. Također, intencija je da se u skorijoj budućnosti, nakon što se dovrše planovi Gradske uprave da se u Ribarskoj ulici krčke starogradske jezgre uredi novi interpretacijski centar, u jednom njegovu dijelu oformi i prostor u kojem bi na jednome mjestu trebali biti izloženi i na prodaju ponuđeni svi suveniri »markirani« zaštićenom oznakom branda Dar iz Krka.

Suvenirska slika Grada Krka

Program Dar iz Krka pridonio je razvijanju svijesti o značaju i potencijalu prezentiranja grada Krka kao kvalitetne turističke destinacije. Kao i sama paleta novih krčkih suvenira, jednako je bitna i vrijedna spoznaja Krčana da sami imaju mogućnost stvaranja vlastitog, odnosno imidža svoga grada. Na taj su način predstavnici TZ-a Grada Krka pokazali da se u pogledu kreiranja brenda neke destinacije ne može, niti smije sve prepuštati zakonitostima ponude i potražnje. Drugim riječima, gosti će kupovati ono što im ponudimo. Ukoliko im nudimo isključivo jeftine, nekvalitetne i neinventivne suvenire, oni će upravo takve memorabilije odnositi svojim kućama kao uspomenu na grad ili zemlju koju su posjetili. Rezultati sinergije nastojanja unapređivanja kvalitete suvenirske ponude iz godine u godinu sve su vidljiviji i u sve većem broju suvenirnica koje se mogu pohvaliti bogatom ponudom izvornih, domaćih, originalnih i kvalitetnih suvenirskih proizvoda, i dekorativnih i uporabnih. Bitnu motivacijsku značajku programa Dar iz Krka, u smislu poticanja lokalnih proizvođača na uključivanje, čini i praksa njihova »favoriziranja« kod dodjele sezonskih prodajnih štandova, čije djelovanje također upotpunjuje i obogaćuje suvenirsku sliku grada Krka.