RIJEKA – Kada čujete riječ strvina, asocijacije koje će vam pasti na pamet vrlo vjerojatno neće biti ugodne. Tijelo uginule životinje u raspadanju evolucijski nam je odbojno kao izvor zaraze i bolesti. No, majka priroda se i za to pobrinula pa zato postoje strvinari koji, hraneći se isključivo uginulim životinjama, pomažu u sprečavanju širenja raznih bolesti. Važna je njihova uloga u prirodnoj zajednici. Od ptica strvinara, u Hrvatskoj je jedini preostali predstavnik bjeloglavi sup, o kojem posebno brinu u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu.

I, kao i svake godine, prve subote u mjesecu rujnu, što će reći danas, obilježavaju Međunarodni dan strvinara, a njihov program protegne se i na nedjelju. Stoga, ako ste u blizini, navratite u Centar u Belom jer je od 10 do 18 sati, danas i sutra ulaz besplatan te su pripremljene različite zabavne aktivnosti za djecu, kako bi se upoznala s ovim vladarima visina, kako se bjeloglavi supovi još nazivaju.

Najveća ptičja vrsta

Kao mali uvod u upoznavanje s bjeloglavim supovima, recimo da su oni najveća ptičja vrsta u Hrvatskoj, s rasponom krila od 240 do 280 centimetara, visinom do 110 centimetara i masom odrasle jedinke koja varira od 7 do 12 kilograma. Supovi su dugovječni, pa je tako zabilježeno da u zatočeništvu mogu živjeti do 40 godina. Iznimno su društveni i gnijezde se u kolonijama. Spolno zreli postaju u pravilu s pet godina i doživotno ostaju vezani uz svog partnera. Ženka godišnje snese samo jedno jaje, na kojem par ustrajno leži oko 55 dana do izlijeganja ptića. Bjeloglavi sup u Hrvatskoj je zakonom zaštićena vrsta, a kako bi se populacija sačuvala i oporavila, Udruga Biom u partnerstvu s Javnom ustanovom Priroda, HEP – Operatorom distribucijskog sustava, Poljoprivrednom zadrugom »Otok Krk«, organizacijom Vulture Conservation Foundation te pridruženim partnerom Upravom za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja provodi projekt LIFE SUPport. Njime žele ublažiti i otkloniti glavne prijetnje s kojima se suočava populacija od oko 120 parova bjeloglavih supova u Hrvatskoj. Kako na kvarnerskim otocima značajno opada brojnost ovaca na pašnjacima jer se sve manje ljudi odlučuje baviti ovčarstvom, posljedično je i sve manje dostupnih strvina za supove. Važan razlog odustajanja stočara od bavljenja stočarstvom je šteta koju njihovim stadima nanosi alohtona divljač.

Manjak hrane

To je ujedno i motiv za postavljanje otrovnih mamaca od kojih često stradavaju i supovi. Zbog manjka hrane u prirodi, bjeloglavi supovi ovisni su o ljudima i hrani koja se namjenski i redovno odlaže na hranilišta uređena baš za supove. Projektnim se aktivnostima planira poticati očuvanje tradicionalnog stočarstva kako bi se osigurala dostatna količina hrane za postojeću populaciju. Također, Poljoprivredna zadruga »Otok Krk«, partner u projektu LIFE SUPport, izgradit će novo dopunsko hranilište na Krku, kako bi se zadovoljile potrebe populacije supova. Projekt je pokrenut ove godine u Hrvatskoj uz potporu programa LIFE Europske unije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ureda za udruge Vlade RH s ciljem očuvanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije bjeloglavog supa, koja se održala na području kvarnerskih otoka, te s ciljem nastavka stvaranja još boljih preduvjeta za širenje populacije na kopneni dio Hrvatske, gdje se nekada ova vrsta gnijezdila. Zahvaljujući naporima mnogih dionika u zaštiti ove vrste, prošle godine je zabilježeno prvo uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na području Parka prirode Učka nakon više od stotinu godina, zaključuju u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu.

Oprezno u blizini gnijezda

Mlade ptiće u gnijezdu katkad uznemiri buka turističkih plovila kojima ljudi dolaze promatrati supove kao turističku atrakciju, pa ptići u panici odlete iz gnijezda prije vremena te nespremni za let završe u moru. Od utapanja im život spašavaju djelatnici Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu, kojim upravlja Javna ustanova Priroda Primorsko-goranske županije, a lokalno stanovništvo svojim dojavama i sudjelovanjem u akcijama spašavanja ključno je za pravovremenu intervenciju. Nakon oporavka, a neposredno prije samog povratka u prirodu, pojedini supovi se opremaju malenim satelitskim odašiljačima, što omogućava prikupljanje izuzetno korisnih podataka o kretanju ovih ptica. Oporavilište Beli godišnje u prosjeku zaprimi i do desetak, većinom mladih supova, a uložene aktivnosti i napor u povratak takvih ptica u prirodu važna je i potrebita mjera u očuvanju ove strogo zaštićene vrste, napominju iz Centra.

Jedinstvena u svijetu

Kvarnerska populacija bjeloglavih supova jedinstvena je u svijetu. Jer, na kvarnerskim otocima supovi se gnijezde na liticama odmah iznad mora, dok se u drugim zemljama, poput Španjolske, Francuske, Italije, Grčke, Srbije, gnijezde pretežno u planinskim područjima.