CRES  Reagirajući na navode iz članka u kojem smo izvijestili o pokretanju inicijative potpisivanja peticije među žiteljima Šotoventa na otoku Krku kojom stanovnici tog dijela grada Krka nastoje iskazati svoju zabrinutost zbog planiranja i začetka rada novih kompleksa marikulture u morskom području između otoka Krka, Cresa i Plavnika, gradonačelnik Grada Cresa Marin Gregorović ukazao nam je na neke, po njegovom mišljenju, netočno, odnosno nepotpuno prenesene činjenice.

– Tvrdnje da je Grad Cres dao zeleno svjetlo novom ribogojilištu pored Merga nisu potpuno točne, barem ne u konačnosti i bezuvjetnosti takve tvrdnje, kaže nam tako prvi čovjek izvršne vlasti te otočne lokalne samouprave.

Ne bez uvjeta

– Oznaka marikulture na toj lokaciji prenesena je iz plana višeg reda, Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije u trenutku izrade PPU-a Grada Cresa još 2018. godine. U prostorno-planskoj dokumentaciji navodi se da se na tom području može obavljati uzgoj do 200 tona ribe te 50 tona školjkaša. Ono što je još bitnije, jest to da je u postupku koji su lani provodila nadležna državna tijela povezana s inicijativom da se na toj lokaciji u skorijoj budućnosti pokrene proizvodnja, Grad Cres je na poziv za očitovanjem na to pitanje odgovorio mišljenjem koje se baš ne može nazvati »zelenim svjetlom«, kaže creski gradonačelnik. Naime, pojašnjava, na poziv koji je stigao od Ministarstva zaštite okoliša, odnosno Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom poslali su službeni odgovor kojim su iskazali stav da je zbog osjetljivosti tog prostora i predložene zaštite istočne obale Cresa, a koja je zaštićena Naturom 2000, potrebno provesti postupak procjene utjecaja tog zahvata na okoliš kao i glavnu ocjenu prihvatljivosti predloženih zahvata za ekološku mrežu.

– Dakle, mi smo kao jedinica lokalne samouprave napravili sve da, prije no što se ondje išta dogodi, znamo i budemo sigurni da naše eventualno pozitivno mišljenje neće imati neprihvatljive negativne utjecaje na okoliš. Da, u prostornom planu Grada Cresa stoji oznaka da pored Merga postoji mogućnost marikulture, ali ta mogućnost nije bezuvjetna i podrazumijeva određene dozvole i procjene utjecaja takvih zahvata na okoliš, nastavlja Gregorović.

Pored Merga postoji mogućnost marikulture, ali ta mogućnost nije bezuvjetna / Foto W. SALKOVIĆ

Creski problemi

– Od Ministarstva do danas po tom pitanju nismo dobili nikakvu povratnu informaciju, tako ni očitovanje na naše mišljenje odnosno uvjete ispunjenje kojih smo tim dokumentom zatražili, zaključuje naš sugovornik.

– Ono zbog čega se u Pinezićima povela ova rasprava, a u motivima koje bih se usudio prepoznati i elemente predizbornoga djelovanja s određenim političkim aspiracijama, jest traženje od Grada Krka da u budućnosti po pitanju zaštite okoliša u kontekstu uspostave i razvijanja marikulture u svom akvatoriju napravi upravo ono što je Grad Cres zapravo već napravio, kaže nadalje Gregorović.

– Dodao bih i da, kad su predstavnici mjesnih odbora s nama susjednog otoka već osjetili slobodu predlagati našem gradskom vijeću da u budućnosti donese neke odluke povezane s upravljanjem prostornim resursima u našoj ingerenciji, i ja osjećam potrebu i slobodu sugerirati njima da predlože svome gradskom vijeću, onome Grada Krka da se po pitanju spajanja vodouslužnih područja, dakle spajanja komunalnih društava Ponikve te Vodovda i odvodnje Cres-Lošinj, krčki gradski vijećnici usprotive takvim potezima jer će takva vrsta povezivanja tih društava rezultirati štetnim učincima na funkcioniranje sustava vodoopskrbe kao i ulaganja u komunalnu infrastrukturu u cjelini, poručio je creski gradonačelni. Aludirajući da i Cresani imaju tema koje ih »žuljaju« i brinu, a protiv kojih se sad sami bore, creski je gradonačelnik ustvrdio da bi razumijevanje i potpora u međusobnom podržavanju i podupiranju u opiranju problematičnim idejama trebale biti obostarne i »dvosmjerne«.