CRES – Rezultati proteklog popisa stanovništva izazvali su razne komentare, pa dok jedni smatraju da sva kućanstva i osobe nisu popisani, drugi vjeruju da su mogućnost samopopisivanja mnogi iskoristili ne bi li se prijavili na mjestu na kojem u stvarnosti ne žive. Ipak, Cresani mogu biti donekle zadovoljni objavljenim privremenim podacima jer, za razliku od nacionalne i regionalne razine gdje je u proteklih deset godina broj stanovnika pao za desetak posto, podaci za Grad Cres i nisu tako loši – broj stanovnika smanjen je za svega 4 posto.

Pozitivan saldo

​Smanjenje broja stanovnika prvenstveno je rezultat negativnog prirodnog prirasta, a ne toliko iseljavanja kao u drugim dijelovima Hrvatske. To pokazuje podatak o migracijskom saldu za 2020. godinu kada je Grad Cres zauzeo 5. mjesto među hrvatskim gradovima, s ukupnim rastom od 56 osoba, budući da se, prema službenim podacima, te godine doselilo 129 osoba, a odselile 73. Iste je godine na Cresu za 8 posto porastao i broj zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. I po vitalnom indeksu, broju živorođene djece na 100 umrlih, Cres je daleko iznad hrvatskog prosjeka – dok je 2020. godine indeks za Hrvatsku bio 62,9, a za Primorsko-goransku županiju čak 51,8, za Grad Cres taj je indeks 74,2.
Prema prvim objavljenim rezultatima Grad Cres ima 2.738 stanovnika, a prije deset godina popisano ih je 2.853. Zanimljivo je da je porast stanovništva zabilježen u gotovo svim naseljima na Tramuntani, sjevernom dijelu otoka Cresa koji se često u medijima ističe kao najslabije razvijen, bez vodovoda i loše prometno povezan. Ako se tome pridoda podatak da je najviše porastao broj stanovnika u Mergu i Valunu, može se zaključiti da su upravo manja mjesta na otoku prepoznata kao posebno atraktivna za život.

​Suočavanje sa stvarnošću

Rezultate popisa komentirao je gradonačelnik Marin Gregorović koji je istaknuo da privremeni podaci o broju stanovnika ne izgledaju tako loše, ali svatko tko se bavi javnim poslom mora preuzeti odgovornost i suočiti se sa stvarnošću.
– Bili smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo kao zemlja i prije ovih rezultata, zato kontinuirano provodimo razne mjere kako bi svim našim građanima podigli kvalitetu života. Vjerujem da radimo sve što možemo kako bismo zadržali naše otočanke i otočane. Zahvaljujući tome što smo stvorili preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta, Cres je danas prepoznat kao otok na koji se useljava više ljudi nego što se s njega iseljava. Važno je spomenuti kako već treću godinu zaredom osvajamo nagradu za najbolji mali grad u Hrvatskoj kada su u pitanju obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi. To priznanje samo je jedan od znakova koji pokazuju da idemo u pravom smjeru. Želim da Cres i dalje bude poznat po tome što od rođenja do završetka obrazovanja prati svoju djecu, učenike i studente i pruža im sve što im je potrebno, ne zanemarujući pritom dobrobit ostalih građana svih životnih dobi, rekao je Gregorović te nabrojio neke od mjera koje Grad provodi, naglasivši da su prioriteti gradskog proračuna već godinama sredstva za vrtić i škole, za aktivnosti mladih, poticajne nagrade za novorođenčad i stipendije, pa se te stavke u proračunu nikada nisu smanjivale, a to pokazuje i podatak da je Cres na osmom mjestu među hrvatskim gradovima po izdvajanju za predškolsko obrazovanje po glavi stanovnika.

Marin Gregorović / Foto W. SALKOVIĆ

Kao i većina drugih gradova, i Cres je osigurao novčani dar za bebe, svako dijete ima mjesto u gradskom vrtiću bez listi čekanja, a Grad čak sufinancira putne troškove roditeljima koji svoju djecu u vrtić dovode iz drugih naselja na otoku. Kako bi u vrtiću još poboljšali uvjete za rad, upravo je dovršen projekt dogradnje i adaptacije ukupne vrijednosti 3,4 milijuna kuna. Za učenike osnovne škole Grad osigurava jednake, ako ne i bolje uvjete od učenika na kopnu, pa se financiraju brojne izvannastavne aktivnosti, nabava dodatnog školskog pribora i produženi boravak, a creska škola jedna je od najbolje opremljenih u Hrvatskoj – na raspolaganju imaju sve od pametnih ploča, novouređene sportske dvorane, drona do 3D printera.

Nisu samo mladi…

Nabrajajući što sve Grad čini za mlade, Gregorović je još spomenuo stipendije za studente i srednjoškolce koji se školuju izvan otoka te sufinanciranje putnih troškova kako bi oni ostali u kontaktu s rodnim otokom.
– Naravno, ostanak na otoku ne jamče samo mjere koje se odnose na djecu i mlade. Upravo zato kontinuirano ulažemo u infrastrukturu i zdravstvo, stvaramo preduvjete za razvoj gospodarstva i poduzetništva, digitaliziramo javnu upravu i kompletno je otvaramo prema građanima, a radimo i na proširenju dostupnih usluga kao što je povratak sudbenih dana u Cresu nakon više od deset godina. Uz navedene mjere, dostupnost stambenog prostora po prihvatljivim uvjetima izazov je s kojim se moramo uhvatiti u koštac i uvjeren sam da ćemo u ovom mandatu pronaći rješenja i za taj dio problema. Brinemo se i o našim starijima, pa tako svake godine isplaćujemo gotovo 600 božićnica za umirovljenike, a intenzivno radimo i na pripremama za izgradnju novog doma za starije.

Valun je povećao broj stanovnika u odnosu na 2011. godinu / Foto W. SALKOVIĆ

Sve to život na otoku čini boljim, kaže Gregorović koji je za kraj uputio kritiku državnim vlastima.
– Važno je istaknuti da je Republika Hrvatska visoko centralizirana zemlja, što često rezultira nekvalitetnim odlukama i javnim politikama koje nisu usmjerene k ravnomjernom razvoju. U tom kontekstu izdvajam poreznu politiku, prometnu povezanost i upravljanje zdravstvenim sustavom nad kojim gradovi nemaju nikakvu nadležnost, zaključio je creski gradonačelnik.