KRK  Hrvatska u ovom trenutku još uvijek ima realnu šansu spasiti tursitičku sezonu i 2020. godinu učiniti, u okvirima mogućega u ovakvim okolnostima, sasvim solidnom i prolaznom turističkom godinom, ocijenio je jučer Dragan Brnić, vlasnik i direktor turističke agencije Šilo turist – najveće i najstarije agencije na otoku Krku.

Ovaj otočni turistički poduzetnik, ujedno i predstavnik Kvarnera u Upravnom odboru Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), svoju ocjenu temelji na rezultatima bukinga s početka ove godine koji je, kaže, prije izbijanja pandemije bio značajno bolji u odnosu na njegov prošlogodinji tijek.

Isti se zaključak nameće i temeljem još uvijek više no primjetnog interesa njegovih stranih partnera, ali i potencijalnih posjetitelja otoka Krka, na kojem Brnićeva agencija uspješno djeluje u posredovanju i pružanju usluga smještaja, naročito na području Baške i Dobrinjštine.

Ipak, ta ocjena vrijedi zasad, u ovom trenutku, i ako ne iskoristimo pozitivan moment i s razlogom stečen imidž »korona-free« zemlje za koji su iznad svega zaslužni naši epidemiolozi i znalci zdravstvene struke, propustit ćemo šansu spasiti ovu u najmanju ruku zahtjevnu i umnogome izazovnu sezonu, ocjenjuje naš sugovornik.

Neizvjesnost i nedorečenost

– Temeljni problem ovog »trenutka«, a koji uviđam zahvaljajući svakodnevnom kontaktu sa svojim stranim poslovnim partnerima, potpuna je neizvjesnost i nedorečenost pravila koja će nastupiti, odnosno u nas vrijediti u bliskoj budućnosti, u trenutku otvaranja granica među zemljama EU-a. Svi znamo da se u ovom trenu čekaju neke mjere koje će, ovisno o daljnjem tijeku pandemije na našem kontinentu, vjerojatno nastupiti 15. lipnja ili tek 1. srpnja. Međutim, sad nam se po pitanju bukinga događaju problemi koji, svakome tko se ozbiljnije bavi poslom kojim se i sam bavim, jasno ukazuje na različita polazišta Hrvatske i zemalja iz kojih bi nam mogla doći glavnina posjetitelja – Austrije, Njemačke, Slovenije, Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske. Za razliku od nas koji se od ekonomskih problema uzrokovanih koronavirusom nastojimo spasiti računanjem na strane dolaske i sezonski turistički promet, spomenute se zemlje za svoj oporavak pripremaju nastojanjem zadržavanja dijela svojih turističkih putnika u vlastitim granicama, što je normalno i legitimno. I u ovom trenutku u svim tim zemljama postoji razmjerno velik broj ljudi koji unatoč svemu žele ovog ljeta doći u Hrvatsku, dio kojih je već bukirao smještaj i koji sad strahuju hoće li i kako uopće moći doći k nama. Neizvjesnost je još veća među onima koji tek planiraju rezervirati smještaj, a glavni je problem u tome što Hrvatska još uvijek nije definirala jasna »pravila igre« za sve svoje buduće posjetitelje temeljem kojih bi oni u ovom trenu znali što će ih čekati na našoj granici, odnosno hoće li uopće moći doći. Znam da primjenu takvih »pravila« nitko u ovom času ne može sa sigurnošću zagarantirati, ali to ipak ne znači i da nije potrebno njihovo određivanje i donošenje, naravno uz napomenu da u slučaju eskalacije pandemije i nastupanja drugačijih okolnosti postoji mogućnot njihova suspendiranja. Već to bi, držim, bio jasan orijentir, ali i signal onima koji žele ovog ljeta doći na naš Jadran da će to moći, a uvjeren sam i da bi se postavljanjem takvih pravila iznova otvorio buking koji je nakon već spomenutog zamaha s početka godine, posljednjih tjedana zapravo potpuno zaustavljen, kaže Brnić.

Mnogi su već ranije bukirali smještaj na Krku, no zbog neizvjesnosti i nedostatka konkretnih uputa, ne usuđuju se krenuti put Hrvatske / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Pogubno čekanje

Naglašavajući da Hrvatska nema komoditet inertnog čekanja na donošenje zajedničkih, »sveeuropskih« putnih pravila, ustvrdio je i da će upravo o oživljavanju bukinga uvelike ovisiti tijek turističkih kretanja, a posljedično i uspješnost sezone. Ostanemo li na stand by po tom pitanju, dobar dio naših potencijalnih posjetitelja u međuvremenu će se, upravo zbog nemogućnosti dobivanja jasnih odgovora s naše strane o tome pod kojim će uvjetima i kako moći ovog ljeta do nas stići, u idućim tjednima odlučiti svoja ljetovanja bukirati u svojim zemljama. Razlog tome je i njihov opravdani strah da bi zbog čekanja na naše odgovore mogli ostati bez mogućnosti rezervacije boravka u svima njima zapravo danas još uvijek »rezervnim« destinacijama u njihovim zemljama.

Određivanje datuma i »uvjeta« koje će nakon njega morati ispuniti svaki naš posjetitelj, jednako kao i njihovo komuniciranje s tržištima na koja ciljamo, mjere su koje bi naša turistička tijela, ponajprije Ministarstvo turizma, morale sebi staviti u prioritet, nastavlja Brnić, strahujući da će za početak srpnja najavljeni parlamentarni izbori pomutiti fokus nadležnih nacionalnih turističkih koordinatora i regulatora te ih, umjesto na spašavanja sezone i poticanje bukinga, okrenuti nekim drugim, iz kuta turističkih djelatnika značajno manje važnim ciljevima.

Domaćinska briga

– Lani je moja agencija u ovim danima dnevno bilježila između 50 i 100 rezervacija, a ove godine ne dobivamo niti jednu. Ostanemo li čekati zajedničke mjere i provedbu politika na europskoj razini, bojim se da ćemo izvisiti, zaključuje naš sugovornik, objašnjavajući nam razloge zbog kojih drži da bi službe nadležne za određivanje nacionalnih mjera vezanih uz promet robe i ljudi, uključujući i onaj turistički, morale već danas izaći s jasnim odrednicama slijedom kojih će turisti moći dolaziti ovog ljeta. Uvjeren sam da bi velika većina gostiju s razumijevanjem prihvatila čak i neke restriktivnije odredbe, poput onih da prilikom ulaska u našu zemlju moraju prijaviti mjesto svog ljetovanja, a sve da bi se moglo reagirati u slučaju njihove ili ugroze njihovih domaćina. Prihvatljiva mjera, odnosno pravilo, moglo bi biti i onemogućavanje ulaza u zemlju onima koji ne znaju gdje će tijekom svog boravka odsjedati, i to isključivo kao dio mjera smanjivanja rizika od pojave i širenja koronavirusa u našim ljetovalištima. Uvjeren sam da bi, prepoznajući takve mjere kao dio naše domaćinske brige za njihovo zdravlje i sigurnost, i naši posjetitelji na njih reagirali s razumijevanjem. Mnogi za dolazak na Krk zainteresirani gosti kažu mi da im, po povratku s ljetovanja, nije čak problem niti kod kuće odraditi eventualnu samoizolaciju, samo ne žele biti dovedeni u situaciju da s bilo kakvom neizvjesnošću dolaze na našu granicu, uz mogućnost da ih se potom zbog nekog razloga ne pusti preko. Upravo te uvjete i pravila, držim, moramo sad riješiti, definirati i jasno iskomunicirati jer ukoliko s tom zadaćom budemo čekali sredinu lipnja ili početak srpnja, zakasnit ćemo, završio je Brnić.