KRK – Jučer je u Gradu Krku potpisan ugovor o pravnom zastupanju Grada od riječkog odvjetničkog ureda Perković u postupku iznimno važnom za žitelje većeg broja okolnih sela. U nazočnosti predsjednika Vijeća mjesnih odbora Poljica i Milohnići, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić supotpisao je spomenuti ugovor s odvjetnikom Đorđem Perkovićem, koji će, slijedom višegodišnje inicijative žitelja Šotoventa, sad konačno pokrenuti potrebne parnične i zemljišnoknjižne postupke pred nadležnim sudovima, a sve s ciljem stjecanja prava vlasništva, služnosti ili kojeg drugog oblika gospodarenja dvama velikim zemljištima – drmunima Puški i Drmunćal – lociranim nad uvalom Čavlena, uz samu administrativnu granicu Krka i Malinske-Dubašnice.

– Radi se o našem nastojanju da pomognemo lokalnom stanovništvu u ispravljanju povijesne nepravde koja mnogim otočanima otežava svakodnevni život, posebno u domeni bavljenja stočarstvom, istaknuo je krčki gradonačelnik. Podsjećajući da je zaključenje ugovora o pravnom zastupanju svojevrsni zaključak davno pokrenute inicijative od samih mještana da im Gradska uprava pomogne u vraćanju vlasničkih ili barem posjedničkih prava nad zemljištima koja su od pamtivijeka pripadala svim žiteljima tog dijela grada, Vasilić je ukazao i da je jučer sklopljeni ugovor s odvjetničkim uredom koji ima iskustva u sličnim postupcima prvi, a zasigurno ne i posljednji korak na putu raščišćavanja pravnih dubioza do kojih je ondje došlo »mijenama država, državnih uređenja, ali i zakonskog tretiranja zemljišnih čestica kojima su kroz povijest gospodarile lokalne zajednice«.

Vlasničke »pretumbacije«

– Konkretno, ovdje se radi o dvama prostranim drmunima ukupne površine od 1,2 milijuna četvornih metara, odnosno 120 hektara, na kojima su kroz povijest stanovnici sela Milohnić, Žgaljić, Hrahorić, Bajčić, Brusići, Kapovci, Nenadići, Poljica i Laporići formalno uživali pravo neograničenog korištenja, odnosno »plodouživanja« za svoje potrebe, za obavljanje ispaše i osiguravanje drva za ogrjev. Prvi pravni temelj njihova vlasništva nalazimo u trenutku formiranja prve zemljišne knjige, 1889. godine, kad je nadležni sud upisao darovnicu kojom su ta zemljišta vlasnički upisana stanovnicima spomenutih naselja. Zemljište 1945. postaje društveno vlasništvo čijim korisnikom postaje Općina Krk, da bi 2005., s društvenog vlasništva te dvije parcele bile »prenesene« u državno vlasništvo pa njime danas upravljaju Hrvatske šume, objasnio je Vasilić. Naglašavajući da se po predaji radi o drmunima koje su mještanima u vlasništvo predali knezovi Frankopani, ali i o svojevrsnim zemljišnim dobrima kojima su potom, sve dok im poslijeratnom konfiskacijom nije oduzeto, po načelima običajnog prava gospodarili mještani okolnih naselja, gradonačelnik poručuje da potpuno shvaća današnje nezadovoljstvo mještana činjenicom da su im ta, u naravi komunalna zemljišta, oduzeta, a time i bitno otežano korisničko uživanje te svima korisne i potrebne zemlje koju su, pritom, mještani do danas uspjeli i očuvati u njezinu izvornom obliku.

Branislav Toljanić, Darijo Vasilić, Branko Marjanović i Đorđe Perković

Ponuda nagodbe

Situaciju u kojoj, da bi išta činili na toj danas ogromnoj državnoj zemlji, stanovnici moraju tražiti dopuštenja Hrvatskih šuma (a ponekad i strepiti od kazni za ispašu na zemlji svojih djedova), opisali su nam predsjednici dvaju MO-a, Branko Marjanović i Branislav Toljanić, koji su s ciljem vraćanja te zemlje lokalnoj zajednici nedavno održali odlično posjećene zborove građana. – Cilj nam je vratiti mogućnost nesmetanog uživanja tog zemljišta na način i po pravilima kako su to činili naši djedovi, ali s druge strane i zaštititi tu zemlju od mogućnosti sutrašnje devastacije njezinom urbanizacijom i apartmanizacijom, za što je već bilo pokušaja, istakli su Toljanić i Marjanović.
Činjenicu da je pred otočanima u pokušaju ispravljanja pravnih zavrzlama vrlo zahtjevan, a vjerojatno i vremenski dug put, nije skrivao odvjetnik Perković, koji je rekao da će prvi korak prema DORH-u biti prijedlog da se spomenuti problem riješi izvansudski, odnosno nagodbom s državom.
– Činjenica jest da je država tomu nesklona, ali i da se u ovom slučaju radi o jednoj u nas izuzetno slabo i loše reguliranoj materiji. U dogovoru s Gradom i mještanima stoga nećemo inzistirati isključivo na vraćanju vlasništva, već ćemo se, složi li se država s tim, zadovoljiti čak i samo pravom služnosti mještana nad tim zemljištima. Osim povijesnih činjenica koje idu u prilog zaštiti prava i interesa lokalnog pučanstva, u prilog vraćanju takve zemlje lokalnoj zajednici ide i europska pravna praksa, ali i činjenica da prijenosom vlasničkog statusa ili davanjem prava služnosti država, pa tako ni Hrvatske šume, ondje zapravo ne bi izgubile baš ništa. S druge strane lokalna bi zajednica mnogo dobila, zaključio je odvjetnik Perković, kojeg su, uz pomoć Grada, predstavnici dvaju MO-a za jučer i formalno opunomoćili za pokretanje pravne bitke za njihovu vjekovnu zemlju.