Kada je u travnju Petar Opić, umirovljeni dipl. inžinjer biotehnologije s magistarskom titulom i karijerom u Nizozemskoj, održao predavanje na sličnu temu u Lošinjskom muzeju okupilo se desetak posjetitelja, no sada, u organizaciji Udruge za očuvanje bioraznolikosti “Anima Lošinj”, u maloj dvorani ispod Gradske knjižnice i čitaonice natiskalo se sedamdesetak posjetitelja, a rasprava je na trenutke bila vrlo žustra, s brojnim upadicama i međusobnim optužbama, atmosferom podsjetivši na recentne sjednice Gradskog vijeća Malog Lošinja.

Opić je počeo tvrdnjom da od 1965. godine, kada je počeo dolaziti na Lošinj – otada je redovni posjetitelj Svetog Jakova, gdje posljednjih godina boravi u toplijem razdoblju godine – smanjena raznolikost života u podmorju Lošinjskog kanala, odnosno akvatorija između istočne obale otoka Lošinja i južnog dijela otoka Cresa.

Dajući stručni pregled, Opić je govorio o kakvoći mora i promjenama koje se događaju zbog izravnih pritisaka turizma na okoliš, o definiciji i količinama otpadne vode te procesima njihove razgradnje, zatim o mogućim rješenjima zaštite, zakonodavstvu te uređajima za pročišćavanje, kako sadašnjim, tako onima koji su planirani aktualnim projektom aglomeracije u Malom Lošinju i Nerezinama.

“Koliko god ovdje svi živimo od turizma, on donosi i povećanu količinu otpadnih voda. More ima snagu samopročišćavanja kroz mikroorganizme, kisik, miješanje valovima i morskim strujama, ali to više nije dovoljno”, upozorio je predavač.

Naveo je i da je glasoviti istraživač svjetskih mora Jacques Cousteau o našem Jadranu šezdesetih i sedamdesetih godina govorio kao o najčišćem moru na svijetu, no da tada nije bilo toliko zagađenja, a i Albanija, na vratima Jadrana, nije bila ekonomski razvijena.

Dao je primjere iz Nizozemske, u kojoj je proveo radni vijek, opisavši je kao zemlju koja je sedamdesetih godina smrdjela, da bi se pretvorila u zemlju koja je vodeća u čišćenju voda i to znanje prodaje inozemstvu.

“Nije dovoljan samo takav pristup koji vodi nepogoršavanju stanja, već onaj koji bi stanje poboljšao”, tvrdi Opić.

Predstavljajući “Vodoopskrbu i odvodnju Cres-Lošinj”, komunalnu tvrtku koja provodi projekt aglomeracije, Tanja Ćelap je rekla da se na Kijcu, na istočnoj obali Lošinja, gradi II. stupanj pročišćivanja, tzv. fina rešetka, i to će pokrivati područje Malog i Velog Lošinja te Ćunskog, a uključene su i otpadne vode turističkih kapaciteta na jugozapadnoj obali otoka, koji sada imaju još uvijek funkcionirajuće ispuste kod Anuncijate i u Sunčanoj uvali.

Sve to trebalo bi, prema projektu, biti prespojeno na Kijac do konca 2025. godine. Istovremeno, područje Osor – Nerezine – Sv. Jakov brojem stanovnika (i ljetnih) ne zadovoljava uvjete za II. stupanj, već u Nerezinama ostaje prvi stupanj pročišćavanja.

Opić je predložio da se od EU traži novac za II. stupanj i u Nerezinama, kao svojevrsni pilot-projekt. “Ako svi to budemo željeli, možemo to postići”, mišljenja je Opić.

“U protivnom, mogli bismo imati problema s kožnim bolestima, pa i samim turizmom”, ustvrdio je, pohvalivši ipak plan za ispust na Kijcu.

U raspravu se uključilo petnaestak posjetitelja, a najveći konflikt izbio je između Ivice Krstaša i Marija Frankovića; Krstaš je rekao da je s pok. Vladom Balenovićem “radio kanalizacije od Umaga do Dubrovnika, a da je ovo što se radi na Lošinju idiotarija”, požalio se na smrad iz ispusta “zbog čega turisti odlaze sa Zagazinjina” te da treba ostaviti ispust iz turističkih kapaciteta na jugozapadu na toj strani, dakle prema otvorenom moru.

Franković, opozicijski član Gradskog vijeća, a donedavno u “Vodoopskrbi i odvodnji”, u kojoj je radio upravo na projektu aglomeracije, Krstaša je optužio za dezinformacije, rekao da je projekt pokrenut prema prostornom planu i studijama, a dodao je i da Krstaš vodi političku kampanju (odnedavno se aktivirao u lošinjskoj organizaciji stranke DP, op.a.).

Uime organizatora, Bojana Genov najavila je sljedeće javne tribine, na temu nautičkog turizma, odnosno planirane nove marine na Velopinu.