Odazivajući se javnom pozivu koji je još početkom prosinca prošle godine bio upućen iz Ministarstva kulture i medija, Općina Baška nedavno je i službeno prijavila svoju glasovitu jurandvorsku crkvicu svete Lucije u program Europske komisije kojim se odabiru lokaliteti i tematske cjeline, nositelji oznake europske baštine 2021. godine.

Spomenuta će se »markica«, doznajemo od Bašćana, dodijeliti lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, a sve slijedom postupka vrednovanja pristiglih prijava. »Izvorište višejezičnosti – Bašćanska ploča u kompleksu crkve sv. Lucije« službeni je naziv bašćanske prijave na poziv za kandidaturu budućih nositelja Oznake europske baštine – European Heritage Label, čiji je glavni cilj, doznajemo također od predstavnika bašćanske lokalne uprave, jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji, odnosno izgradnja i njegovanje osjećaja koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima europske povijesti i valoriziranja kulturne baštine, poštovanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Crkva sv. Lucije, kandidat za Oznaku europske baštine / Foto TZ Baška

Dostojan lokalitet

Treba reći da je prijavljeni lokalitet na otoku Krku nedavno, od nacionalne komisije imenovane unutar Ministarstva kulture i medija, i službeno odabran i formalno potvrđen već u prvom kandidaturnome krugu, a ono što sad slijedi postupak je proučavanja, valoriziranja i formalnog ocjenjivanja tako potvrđenih prijava od panela nezavisnih stručnjaka koji će, u završnici predviđenog postupka odabira budućih nositelja »Oznake europske baštine«, odabrati po jedan, takvog naslova »dostojan« lokalitet u svakoj državi članici. Nakon provedenog evaluacijskog procesa, Europska komisija će već početkom 2022. godine i službeno imenovati lokalitete kojima se dodjeljuje takva oznaka. Sama Oznaka europske baštine, valja i to reći, dodjeljuje se bijenalno od 2013. godine, i to u okviru programa Europske unije »Kreativna Europa«. Tijekom proteklih sedam godina istu je takvu oznaku ponijelo četrdeset i osam lokaliteta sa svih strana Starog kontinenta, redom onih obilježenih snažnom europskom dimenzijom. Republika Hrvatska prvi je put u tom programu participirala još 2015. godine kad je takva Oznaka dodijeljena za sada jedinom hrvatskom nositelju – Muzeju krapinskih neandertalaca i nalazištu Hušnjakovo. Hoće li se toj vrijednoj i prestižnoj »sveeuropskoj« listi, sad i međunarodno prepoznatih baštinskih lokaliteta uskoro pridružiti i zasigurno najpoznatiji takav lokalitet otoka Krka tek ostaje za vidjeti. Ono što je već danas ipak sigurno i nedvojbeno jest da su Bašćani, »zagrijani« za ideju da tome uistinu tako i bude, učinili baš sve što je u njihovoj moći kako bi taj znameniti kulturno-povijesni spomenički kompleks, onaj na kojemu je pronađena glasovita Bašćanska ploča, i na ovakav simboličan način »uklesali« na popis najvećih europskih baštinskih vrednota.

Ponosni na baštnu

Predstavljajući nam prijavu jurandvorskog kompleksa u spomenuti baštinski program EK-a, bašćanski nam je općinski načelnik Toni Juranić rekao i da tamošnju lokalnu upravu nije trebalo nagovarati niti posebno poticati na taj korak, i to ponajviše stoga što su žitelji te otočne lokalne zajednice ne samo svjesni, već i ponosni na baštinjenje ostavštine svojih predaka, posebice onog njena najvažnijeg, najvrednijeg te zasigurno i najpoznatijeg spomeničkog elementa – Bašćanske ploče.

Bašćanska ploča je lijevi plutej u crkvi sv. Lucije / Foto TZ Baška

– Kompleks opatije svete Lucije svjedoči o povijesti hrvatske glagoljice i glagoljskog pisma. Naime, Hrvati su bili jedini narod u Europi koji je u vrijeme nastanka Bašćanske ploče imao posebno dopuštenje Pape za uporabu vlastitog jezika i pisma u liturgiji. U tom je smislu Bašćanska ploča još važniji i posebniji trag višejezičnosti u Europi, posebice uzme li se u obzir činjenica da je liturgija na narodnim jezicima formalno odobrena tek u 20. stoljeću, na Drugom vatikanskom koncilu, rekao je obrazlažući nam razloge i motive spomenute kandidature bašćanski općinski načelnik Toni Juranić.
Već i zbog toga Jurandvor i njegova opatija imaju važno mjesto u europskoj povijesti razvoja pismenosti i obrazovanja, nastavlja naš sugovornik. U bašćanskoj je dolini glagoljično pismo imalo posebno mjesto zaslugom obrazovanih redovnika i popova glagoljaša. Dok su se ovdje stoljećima izmjenjivale tuđinske vlasti, upravo njihova upornost u pisanju i služenju liturgije na vlastitom jeziku uvelike je pridonijela očuvanju tog jezika, ali i osjećaja nacionalne pripadnosti. Glagoljica je čuvala narav jezika, bila je pismo svetih crkvenih knjiga, književnih tekstova, legendi, romana, ali i pravnih dokumenata. Glagoljaška tradicija u nas je k tome očuvana i kao nematerijalno kulturno dobro, u obliku glagoljaškog pjevanja te umijeća čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice, a koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH. Stoga je i epigrafski spomenik Bašćanske ploče pronađen na tom lokalitetu iznimno vrijedan i važan jer se veoma malo naroda u Europi može pohvaliti tako opsežnim pisanim spomenikom na svom jeziku, a koji bi datirao iz 11. stoljeća.

Dokument državnosti

Vrijednost Bašćanske ploče može se tumačiti na tri načina – kao arheološkog spomenika, kao jezičnoga spomenika, koji svjedoči prelasku s oble na uglatu glagoljicu te o postupnom prodoru latiničnog pisma u staroslavenski jezik, ali i kao našeg najstarijeg književnog djela na narodnom, hrvatskome jeziku, djela od kojeg polazi svako istraživanje hrvatskog jezika i književnosti.
– Bašćansku ploču možemo smatrati i prvim dokumentom hrvatske državnosti jer je na njoj prvi put na hrvatskom jeziku zapisano hrvatsko nacionalno ime. Što se pak problematike upoznavanja javnosti s tom lokacijom i njenim značajem tiče, a što je također važan smisao i cilj ovog programa, usudio bih se reći i da će se njime tematika europskog razvoja pismenosti približiti lokalnim, nacionalnim i međunarodnim skupinama posjetitelja. Kompleks svjedoči o europskoj i nacionalnoj povijesti od početka 4. stoljeća do danas, s posebnim naglaskom na povijest razvoja i širenja pismenosti kroz liturgijske svečanosti vođene na staroslavenskom jeziku. Jedinstveni položaj Hrvata u dalekoj prošlosti predstavlja važan segment razmatranja europske povijesti pismenosti. Stoga je glavni cilj ovog projekta upoznavanje javnosti o europskom značaju tog kompleksa te promocija povijesti pismenosti, ali i bogatstva različitih jezika na području Europe. Upoznavanje europske javnosti s tim segmentom povijesti našeg kraja utjecat će i na vrednovanje arhaičnih pisama i jezika u cijelosti te pridonijeti sveeuropskome povezivanju kroz različitost. Planirana opća strategija tog projekta, a koja također čini sastavnicu naše prijave i plana budućih aktivnosti predviđa i potrebu za inovacijom i novom prezentacijom tog lokaliteta koja će stvoriti jaču prepoznatljivost Jurandvora kao kulturnog središta europske baštine. U planiranim aktivnostima jačanja vidljivosti naglasak će pak biti stavljen na kvalitetnoj interpretaciji ovog lokaliteta, njegovoj boljoj promociji, uz ostalo i kroz međunarodnu organizaciju dana glagoljice i pismenosti u EU-u, kao i kroz jačanje međunarodne suradnje kroz sudjelovanje naših predstavnika u projektima i programima posvećenim povijesti europskih jezika, pisama i pismenosti, nastavlja Juranić.

Ulazak u 21. stoljeće

Bašćanski općinski načelnik uvjeren je i da će uspješno odrađena kandidatura, a za nadati se i dobivanje Oznake europske baštine za 2021. godinu dati novi impuls nastojanjima uvođenja naše kulturno povijesne baštine u 21. stoljeće, uz ostalo i kroz korištenje digitalnih tehnologija i suvremenih komunikacijskih alata.
– Važan doprinos očuvanju, predstavljanju i promociji važnosti i značaja tog kompleksa, ali i Bašćanske ploče dalo bi već i samo naše članstvo u mreži nositelja te oznake. U tom kontekstu očekujemo da će se Bašćanska ploča dobiti priliku predstaviti kao »dragi kamen« europske povijesti i značajan čimbenik u interpretaciji kulturalne jedinstvenosti europskog prostora koji je ujedno i temelj ideje europskih integracija. Očekujem da će članstvo u toj europskoj mreži pridonijeti promociji povijesti pismenosti te da će uvelike pomoći i brendiranju ovog kompleksa kao centra europske pismenosti te europskoj valorizaciji glagoljaštva kao spomenika začetka europske povijesti opismenjavanja, završio je Toni Juranić.

Konkurencija

Valja napomenuti i da uz bašćansku, odnosno jurandvorsku crkvicu, mjesta pronalaska »krsnog lista« hrvatske pismenosti i kulture, za istu oznaku ove godine iz Hrvatske još konkurira i Muzej vučedolske kulture, odnosno arheološki lokalitet Vučedol. A uz ta dva hrvatska kulturno-povijesna i arheološka lokaliteta, za istu se EU markicu još »bore« i lokaliteti Velikog zapovjedništva Alden Biesen i Migratie Museum Migration u Belgiji, bugarski Muzejski centar »Tračka umjetnost u istočnim Rodopima«, Fulda i Petersberg – središta karolinške obrazovne reforme kao i Oderbruch – krajolik koji su stvorili ljudi u Njemačkoj, grčko Arheološko nalazište Nemeja, španjolski rudarski park Almadén, Seminaarinmäki Campus u Finskoj, Nacionalno svetište Mariapocs u Mađarskoj, talijanski kompleks Ventotene kao i prostor delte rijeke Po i Venecije, luksemburški Echternach – baština Sv. Willibrorda, Povijesno središte Turaide u Latviji, brdo Lech s katedralom Gniezno u Poljskoj, linije Torres Vedrasa u Portugalu, ASTRA Muzej tradicionalne narodne civilizacije te Palača Europske komisije na Dunavu u Rumunjskoj kao i srednjovjekovno zidno slikarstvo u regijama Gemer i Malohont u Slovačkoj.