140 godina lošinjskog turizma: "Ključ održivosti i razvoja je u teritorijalnoj i kalendarskoj disperziji"

Dodijeljena su priznanja onima koji su presudno utjecali na razvoj lošinjskog turizma / Foto Vedran Karuza

Koliko god volimo velike brojke, vi ste u Lošinju na vrijeme spoznali da se s njima u turizmu ne treba pretjerivati, da se mora itekako promišljati održivi turizam budućnosti. Vi ste davno bili pionirima u razvoju hrvatskog turizma, i danas ste to, ali kad je u pitanju - održivost, naglasio je Robert Pende

povezane vijesti

MALI LOŠINJ – Hrvatska nije i ne treba biti jeftina destinacija na način kako je to nekad bila kad su kod nas turisti dolazili štedjeti. Danas imamo situaciju kojom prije svega želimo cijenom pratiti kvalitetu i ponuditi njihov optimalni odnos. Hrvatska ima najveći broj dolazaka i noćenja po stanovniku, baš kao što je na obalnoj crti, na jadranskoj obali stacionirano 95 posto svih dolazaka. Iz toga proizlazi da je ključ održivosti našeg turizma i njegovog razvoja u teritorijalnoj i kalendarskoj disperziji. K tome, moramo se razvijati prvenstveno u onim kapacitetima u kojima smo na niskim granama, tu prvenstveno mislim na hotelski smještaj. Naglasio je to Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva Ministarstva turizma i sporta, ujedno i izaslanik premijera Andreja Plenkovića te time dao i jednu od najznačajnijih poruka Konferencije o održivom turizmu u sklopu manifestacije »Lošinj 140 – Priča koja traje – Od klimatskog lječilišta do prve zelene destinacije Mediterana« organiziranoj u Vitality hotelu Punta u Velom Lošinju u povodu obilježavanja 140 godina turizma na jednom od najljepših otoka Sredozemlja.

Paziti na vršna opterećenja

Hoće li Mali Lošinj zatvoriti vrata, reći dosta daljnjem rastu broja apartmana ili ugostiteljske djelatnosti?

– Ne, takve odluke mogu donijeti samo svi dionici turizma, svakako i s velikom ulogom države. Svakako da treba paziti kako se ne bi prešlo vršna opterećenja, no zbog klimatskih mijena uočavam i sve veću disperziju dolazaka što pozitivno utječe na smanjenje pritiska u središnjem dijelu turističke godine, istaknula je Kučić.

Hrvatski turizam na prekretnici

Samu konferenciju je na jedan naglašeno emotivan način otvorila Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja koja je zahvalila svim generacijama koje su stvarale njegov turizam i to na način maksimalnog poštivanja prirodnih datosti. Uz nju prepunoj dvorani Vitalityja uvodno su se prisutnima obratili i Renata Žugić, ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj te izaslanica župana Zlatka Komadine koja je izrazila divljenje stanovnicima Lošinja na ustrajnosti da raj na zemlji održe upravo takvim i za generacije koje dolaze, a jako je emotivan bio na otvorenju i Robert Pende koji je naglasio da na tako velikoj i značajnoj proslavi u svoje 32 godine karijere u Ministarstvu turizma nije bio te zaključio:

– Koliko god volimo velike brojke, vi ste u Lošinju na vrijeme spoznali da se s njima u turizmu ne treba pretjerivati, da se mora itekako promišljati održivi turizam budućnosti. Vi ste davno bili pionirima u razvoju hrvatskog turizma, i danas ste to, ali kad je u pitanju – održivost, naglasio je Pende.

Sudionici panela – Robert Pende, Ana Kučić, Martina Srnec, Nikola Perenčević i Jelena Basta / Foto Vedran KARUZA

Zakonska reforma obiteljskog smještaja kao i politika cijena u turizmu bili su uvodni naglasci prvog panela: »Hrvatski turizam na prekretnici – Održivost kao ključ za budućnost« u koji je paneliste – Anu Kučić, Martinu Srnec, direktoricu marketinga i komunikacija Hrvatske turističke zajednice, Nikolu Perenčevića, predsjednika Uprave Jadranka turizam te Jelenu Basta, predsjednicu Plavogi svijeta – instituta za istraživanje i zaštitu mora uveo Robert Pende.

– Cijene su u ovom trenutku ključni faktor u odabiru destnacije odmora. Posebno je to iskazano u aktualnoj gospodarskoj situaciji koju dodatno podcrtavaju inflacija kao i političko-sigurnosna situacija u svijetu, naglasio je Pende.

Briga o šumi

– Na Čikatu, na području kampa koji ima površinu od 30 hektara, je 5.255 označenih stabala od kojih je više od 90 posto alepski bor. Naknadno smo posadili 70 stabala – najviše pinija, crnika i crnog jasena kako bi se dijelom zamijenilo dominantnu kulturu koja ima plitki korijen što priziva i pojedine opasnosti, istaknuo je Jakovljević brigu koju kamp vodi o park-šumi u kojoj se nalazi.

Pametno i precizno promišljanje

Gradonačelnica Kučić osvrnula se pak na kvalitetu života lokalnog stanovništva koja se ugrožava velikim brojkama turizma.

– Godinama unazad počelo se promišljati o svim čimbenicima razvoja turizma, s naglascima na održivost prostora na kojem se nalazimo i od kojeg živimo. Ono što je značajno i presudno – svi subjekti, od najvećih hotelskih do najmanjih privatnih, prepoznali su kako važnost održivosti, tako i spoznaju da resursi nisu neograničeni, naglasila je Kučić.

Jelena Basta istaknula je pak kako je zbog turizma golemi pritisak na obalne resurse.

– Srećom, na Lošinju se turizam oduvijek pametno i precizno promišljao tako da nije pritisnut megalomanskim projektima koji bi ga ugrozili. Ono što nije dobro, danas su sve lokacije lako dostupne tako da nažalost, koliko god pazili, to donosi devastaciju priobalja kao i samog mora, njegovo zagađenje. Posebno tu ističem nautički turizam koji donosi brojne izazove, pa tako i zagađenje podmorja bukom, naglasila je Basta dodavši da situacija nije alarmantna, ali svakako traži dodatnu zaštitu, kao i stabilna populacija dupina od 200 jedinki na koju je institut posebno ponosan.

Veliko zanimanje za proslavu 140. godišnjice lošinjskog turizma / Foto VEDRAN KARUZA

O vršnim opterećenjima, maksimumu broja gostiju koji ne ugrožavaju ni jedan element života i održivosti destinacije, govorio je Nikola Perenčević.

– Jesmo, u ljetnim mjesecima smo na samoj granici vršnih opterećenja tako da itekako moramo paziti na sve kontrolne mehanizme kako bismo zadržali kvalitetu koju posjedujemo sve ovo vrijeme, naglasio je Perenčević dodavši kako se, uz određene prilagodbe, itekako može napraviti zaokret prema luksuznom turizmu čiji je razvoj blagotvoran po čimbenike što utječu na opterećenost destinacije.

Lokalna grupacija za zaštitu prirode

– Situacija da danas nemamo kritično ugroženih vrsta ne znači da o tom ne trebamo skrbiti kako ih ne bi bilo sutra. U najvećoj mjeri naš je akvatorij zaštićen tako da su te mjere jako dobre, ali to je ipak samo »na papiru« dok nam ipak nedostaje ljudi i edukacije kako bi se to provelo i u život, naglasila je Basta istaknuvši kako bi možda optimalno rješenje bilo organizirati lokalnu grupaciju za zaštitu prirode.

Ne sezona, već turistička godina

Na cjelogodišnji karakter turizma osvrnula se vrlo iscrpno i argumentirano Martina Srnec.

– Jako me veseli što smo u ovom pregledu razvoja lošinjskog turizma vidjeli kako je njemu još na samim počecima planiranje destinacije bilo jako važno. K tome vidjeli smo da se glavnina turizma odvijala u zimskom razdoblju. To je i nama poruka da ne pričamo o turističkoj sezoni, nego o turističkoj godini što se i s našim novim marketinškim planom naglašeno i čini. Uspjesi su evidentni, a ono što nam je također jedan od zadataka razvijanje je konkurentnosti i inovativnosti turizma na čemu se i unutar Hrvatske turističke zajednice naglašeno radi, naglasila je Srnec na kraju prvog panela.

O park-šumi Čikat raspravljali su Dalibor Cvitković, Marko Modrić, Christian Gallo, Branko Grisogono, Dejan Jakovljević / Foto VEDRAN KARUZA

Unatoč svim problemima koje donosi ovo vrijeme, s njime i klimatske promjene, na sreću nisu naudili park-šumi na Čikatu te njezino stanje možemo definirati zadovoljavajućim. Istaknuo je to Christian Gallo, rukovoditelj proizvodnog odjela UŠP-a Buzet Hrvatskih šuma na uvodnom dijelu drugog panela, »Park šuma Čikat – Prirodno blago Lošinja: Izazovi i vizije za budućnost«. Uz njega na panelu su sudjelovali Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice grada Malog Lošinja, Dejan Jakovljević, direktor Jadranke kampovi, Marko Modrić, ravnatelj Javne ustanove Priroda te Branko Grisogono, klimatolog i profesor na zagrebačkom PMF-u koji je naglasio kako Lošinj jako lijepo radi na zaštiti šuma te kako samo tako treba nastaviti te se iznad svega, adekvatnom brigom o prirodi, čuvati požara.

Na uvodne stavove i misli Christiana Galla nadovezao se Dalibor Cvitković te na taj način dodao poprilično polemičkih tonova drugom panelu.

– Ne bih se složio s Gallom jer zadovoljstvo se može izraziti na stanje park-šume unutra 30-ak hektara na kojima se nalazi kamp, no područje Čikata je još 200 hektara iznad toga, a tu se zaključak ne može definirati zadovoljavajućim. Mislim da se itekako mora raditi na očuvanju čitavog prostora, da šuma ne bude zapuštena, da ona prodiše, da se alepski bor nastavi zamjenjivati, istaknuo je Dalibor Cvitković koji je u tom smislu također prizvao ustanovljenje posebne lokalne jedinice koja bi nad time skrbila.

Gost treba dobiti ono što je platio

– Prekomjerni turizam koji se javlja u nekim turističkim državama izazvao je otpor domaćeg stanovništva protiv turista. U tome prednjači Španjolska, dok smo mi ipak na vrijeme stali na loptu čemu je uvelike pomogla i Strategija razvoja turizma koji u fokusu ima i zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Brojenje dolazaka određuje trend razvoja, no ne treba biti svrha sebi samoj. Ne želimo biti percipirani kao jeftina destinacija, no ono što moramo – moramo podignuti cjelokupnu kvalitetu kako bi gost dobio ono što je i platio, naglasila je Srnec.

Maksimalna zaštita prirodnih datosti

Taj je Cvitkovićev stav izazvao negativne reakcije Marka Modrića koji je odbacio misao da se Čikat treba pretvarati u park, u šetnicu, već smatra da tih 240 hektara treba ostaviti u klasičnom, prirodnom razvoju šumske vegetacije. Dodao je i to da je njezino pretvaranje u park – bespredmetno. Na što je Gallo dodao da bi prohodnost te park-šume mogla izazvati invaziju turista što donosi najrazličitije opasnosti, od bioloških do sigurnosnih.

Razvila se dodatna polemika koju bismo u osnovi mogli definirati sukobom komercijalnog sektora, konkretno kampova i potrebe za aktivnostima u prirodi što su dvije važne komponente modernog turizma te s druge strane potrebe za prirodnim razvojem koji prije spomenute komponente na neki način isključuju. Mada, na kraju su se dvije strane, Cvitković i Jakovljević s jedne te Gallo i Modrić s druge, složile da u osnovi svi rade isto, na način da se maksimalno zaštite prirodne datosti jer upravo su one osnova razvoja modernog turizma.

Povijesni pregled

Dalibor Cvitković, direktor TZG-a Malog Lošinja iznio je pak okupljenima niz zanimljivosti iz 140-godišnje povijesti lošinjskog turizma, baš kao što su prikazane i najvažnije sekvence dokumentarnog filma o ulozi Ambroza Haračića u povijesti lošinjskog turizma, posebno kad je u pitanju pošumljavanje Čikata koje je dalo novi, posebno jaki zamah daljnjem razvoju ne samo turizma, nego i naseljavanju početkom 19. stoljeća kad je zabilježen i povratak lošinjske gospodarske emigracije.

U središnjem dijelu skupa podijeljen je i velik broj priznanja ljudima koji su tijekom vremena presudno utjecali na razvoj lošinjskog turizma, pa tako i Gariju Cappelliju, nedavnom hrvatskom ministru turizma kojeg je također iznjedrio lošinjski turizam.

U glazbeno-kulturnom dijelu manifestacije sa skladbom »U Mali Lošinj moram poć’« nastupio je ženski zbor »Vittorio Craglietto« Zajednice Talijana, dok je konferenciju moderirala novinarka Zrinka Grancarić.