Udruga proizvođača grozja i vina Jarbola osnovana je 2009. od strane nekolicine zaljubljenika u svoj rodni kraj, zvonejske njivi i jarbolu. U udruzi koju čini šest članova ističu kako sada mogu biti ponosni na novozasađene vinograde te proizvedeno vino zaštićene oznake izvornosti Hrvatsko primorje, kvalitetno vino kontroliranog zemljopisnog porijekla. Predsjednik Udruge je inženjer vinarstva i vlasnik OPG-a Ružić Franko Ružić, ustvari jedini registrirani proizvođač vina i pjenušca od jarbole. A koji će reći kako se jarbolom bavi cijeli život.

– Nekad ustvari su sve bile miješane sorte tako da je jarbole u vinogradima ostalo vrlo malo. Stoga se 2003. krenulo ozbiljnije u revitalizaciju nasada. Tako se preko Općine Matulji potpisalo ugovor s Institutom za poljoprivredu u Poreču s ciljem realizacije Projekta očuvanja autohtonih sorti – jarbola. Isto tako, utvrđeno je da se radi o autohtonoj sorti te je jarbola uvrštena u Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze za podregiju Hrvatsko primorje, kazao je Ružić te dodao kako je 2005. posađen predmatični nasad jarbole. S time da je već i te 2005. od starih nasada napravio prvi pokušaj kontrolirane fermentacije jarbole što se već u startu pokazalo vrlo uspješnim. Ipak, o nekoj ozbiljnijoj proizvodnji može se govoriti od 2009.

Više od 5.000 ruž

– Išli smo sve na nove nasade. Stare ruže su se posjekle, dakle, zapušteni stari vinogradi su se raskrčili i tu je posađena isključivo jarbola, dakle, novi sadni materijal koji smo nabavili kod kolege Dobrinčića na Krku. U nekoliko godina se posadilo nekoliko tisuća novih sadnica. Sve skupa se posadilo više od 5.000 ruž, s time da ljudi uglavnom rade vino za svoje potrebe, ja sam jedini registrirani proizvođač vina jarbola i pjenušca od jarbole, dodao je Ružić istaknuvši kako je cilj bio od jarbole napraviti suvremeno vino napravljeno ne po nekadajnu na dropah, nego kontroliranom fermentacijom. I došlo se do kvalitetnog vina.

Ipak, možda čak i veći potencijal od vina, jarbola ima u proizvodnji pjenušaca. S proizvodnjom pjenušaca od jarbole se počelo 2015. godine, polako, za probu, reći će naš sugovornik. Sada se došlo do nekih 700 boca godišnje. Reći će kako je ustvari i kultura pijenja pjenušaca u Hrvatskoj posljednjih godina sve veća, nekako su pjenušci postali in i mjesto u svakom restoranu. Na što je sigurno utjecala i činjenica da su u Hrvatskoj također proizvodi niz pjenušaca. Isto tako, jarbola se po svojim karakteristikama pokazala čak i boljom sortom za pjenušce zbog svojih kiselina koje daju onu prepoznatljivu svježinu koju pjenušac mora imati.

S time da zvonejski vinar svoj pjenušac koji je dobio je oznaku vrhunski, proizvodi po klasičnoj metodi fermentacije u boci. Pojašnjavajući što to znači, kazao je kako se pjenušava vina mogu raditi i u inox tankovima što znači da se ono tijekom zrenja može »popravljati«. Klasična metoda sekundarne fermetacije u boci to ne dozvoljava. I tek kada se nakon odležavanja od godine ili dvije bocu otvori, vidi se je li rezultat dobar i ne. I to je to, nema korekcija tijekom odležavanja.

Kiselina daje svježinu

– Ovom metodom pjenušac dobiva na svojoj kvaliteti tako da nam praktički sada pjenušac na kvascima odležava minimalno dvije godine. Ranijih godina smo držali pjenušac na odležavanju po godinu dana, naprosto jer nismo mogli dočekati, ali i zato jer su to male količine i nemamo rezervi koje bi se moglo držati dalje. Ova korona je u konačnici donijela i nešto dobro, a to je da smo prvi puta ostavili pjenušac dvije godine jer lani nismo degužirali cijelu seriju, već samo manji dio. Dakle, govorimo o tri godine od berbe do degužacije. S time da bi bez problema mogla još i dalje ležati na kvascima, sorta to dobro podnosi jer ima jako dobre kiseline. Ovo podneblje, mi smo tu na nekih 350 metara nadmorske visine, tome pogoduje. Baza je idealna jer su alkoholi niski, a ta kiselina pjenušcu daje onu prepoznatljivu svježinu koju pjenušac mora imati, kazao je Ružić te ukazao na činjenicu da je to prvi registrirani pjenušac s liburnijskog područja.

Svakako vrijedi istaknuti da je već prvi pjenušac koji je bio na odležavanju, dobio oznaku vrhunskog.

Što se tiče promocije ovog liburnijskog pjenušca, Ružić je kazao kako sudjeluje na nekoliko manifestacije kao što su Bela nedeja ili Wine Ri, dakle, uglavnom na ovom području s obzirom da nema količine za neku veliku prodaju. Isto tako, OPG Ružić je i član projekta Kvarner Wine Turističke zajednice Kvarnera.

Što se tiče ovogodišnje berbe, ona je odrađena zadnjeg vikenda u rujnu. Ružić će reći kako je ove godine bilo malo kiše, ali je urod bio solidan.

Inače, vlasnicima vinograda u Zvonećoj ove godine su, doznajemo, dosta glavobolje zadavale divlje svinje, ali i očito jako gladne ptice.

ZVONEĆA – OPG Ružić – razgovor s vinarom Frankom Ružićem. Snimio: Mateo Levak

»Maskirano« vino

Ružić nam je ispričao i zanimljivu anegdotu koja pokazuje koliko ustvari znači ime, odnosno marketing. Tako se, reći će, naslušao priča kako je jarbola jako kisela i lošija od drugih sorti. Jednom je prilikom tako svoju jarbolu utočio u bocu jednog poznatog proizvođača graševine. I ponudio sugovorniku koji nije bio uvjeren u kvalitetu jarbole. Kada je probao vino iz boce od graševine, »nevjerni Toma« je komentirao kako je »ta graševina« baš jako dobro vino. Naravno, bilo je riječ o »maskiranoj« jarboli.

Visoki potencijal

U Udruzi Jarbola ukazuju kako ova sorta daje vina dobre kakvoće, puna i svježa, visokog aromatskog potencijala i prikladna za sljubljivanje.

– Svojom osvježavajućom svijetložutom bojom kroz koju se provlači zelena nijansa te voćno-cvjetnim mirisom s izraženim komponentama zelene jabuke vino obećava i upozorava na visoki potencijal sorte, kažu u Udruzi.

Zvonejske njivi

Na kamenim terasama Zvoneće, poznatijima kao Zvonejske njivi, vinogradarstvo je odavno bilo važna poljoprivredna grana. Njihovo nastajanje je teško odrediti, po nekim saznanjima datiraju između 15. i 17. stoljeća. Nalaze se pored Zvoneće, dijelom uz selo Sušnji i prema Škalniškom, a njihovim jugozapadnim rubom prolazi glavna cesta Zvoneća – Mune. Obuhvaćaju oko 60 hektara zemlje, a sorta jarbola je na ovom području prisutna više od stoljeća.