Svečano objavljeno

VIDEO Konačno saniran matuljski deponij “Osojnica”, ondje je u 50 godina bačeno 500.000 kubika smeća

Marina Pauletić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Izgrađen jedan od najvećih gabionskih zidova na deponijima u Hrvatskoj – dug je 333 m, visok 18 m te je u njega ručno ugrađeno 5.000 m3 kamena.



Nakon gotovo četiri godine uspješno je sanirano i zatvoreno odlagalište neopasnog otpada “Osojnica”, svečano je objavljeno na završnoj konferenciji za medije u vijećnici Općine Matulji.



Konferenciji su prisustvovali načelnik Općine Matulji Vedran Kinkela, voditeljica projekta Astra Gašparini, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Nataša Dankić Sliepčević, Iva Jandriček, Martina Čipčić Bragadin i Ana Milutin, zatim predstavnici Primorsko-goranske županije te predstavnici okolnih općina i gradova te predstavnici izvođača, nadzora i projektanata.





Uvodnu je riječ dao Vladimir Kanić, predstavnik tvrtke za promidžbu i vidljivost projekta Puppis iz Rijeke, dok je voditeljica projekta u Općini Matulji, Astra Gašparini, iznijela najvažnije informacije o samome projektu i njegovoj izvedbi koja je započela 14. kolovoza 2018. godine.


Djelovalo 50 godina


Podsjetimo, odlagalište je djelovalo od 1968. do 2018. godine i u tom je razdoblju na površinu od 3,37 ha odloženo više od 500 000 m3 otpada s područja Matulja, Lovrana, Mošćeničke Drage te Opatije.



Priprema projekta je započela već 2009. godine izradom studija utjecaja na okoliš, uslijedila je priprema dokumentacije, zatim izrada glavnog projekta 2016. godine te građevinska dozvola 2017.



Izvedbeni je projekt napravljen 2018. godine, a unatoč službenom datumu početka radova koji je bio zakazan za 14. kolovoz 2018., isti su započeli u studenom 2019. godine što govori o zahtjevnosti i kompleksnosti projekta, ističe Gašparini.



Sanirano je i regenerirano 2,39 ha čime je spriječen daljnji negativan utjecaj na klimu, okoliš i prirodne resurse.


Projekt od skoro 45 milijuna kn


Iako je prvotna procjena bila niža, ukupna vrijednost ove investicije na kraju je iznosila 44.891.669,40 kn od kojih su 30.000.000,00 kn bespovratna sredstva povučena iz Kohezijskog fonda Europske unije, nešto više od 3.500.000,00 kn dolazi iz Fonda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, dok je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sudjelovalo s 176.470,59 kn.



Radi nastalih izazova na gradilištu, budžet se morao povećati te su Fondu za zaštitu okoliša i Ministarstvu regionalnog razvoja predani zahtjevi za osiguranjem dodatnih financijskih sredstava, a odgovor se očekuje uskoro.


Izgrađen ogromni gabionski zid


Na bivšem je deponiju izgrađen jedan od najvećih gabionskih zidova na odlagalištima otpada u Hrvatskoj – dug je 333 m, visok 18 m te je u njega ručno ugrađeno 5.000 m3 kamena što je proces koji je trajao godinu dana.



Kada se u obzir uzme podatak od 111.500 m3 materijala ugrađenih u tijelo odlagališta i oko 115.000 m3 iskopanog i premještenog otpada, veličina projekta postane zaista impozantna.



Najveća je zanimljivost, ali ujedno i izazov, bio pronalazak speleološkog objekta, odnosno jame duboke 21 m.



Radovi su se u tom trenutku morali obustaviti, obaviješteni su bili predstavnici ondašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, a na teren su izašli speleolozi koji su jamu istražili i topografski snimili.



Duboka je 21 m, široka 19 m i ima dvije dvorane te je pronađena špiljska fauna u vidu pauka, puževa, rakova i stonoga.


Posebnost speleološkog objekta


Speleološki je objekt osiguran i saniran, postavljen je otvor kako bi se mogla vršiti daljnja istraživanja, a još je jedna posebnost njegova visoka temperatura neuobičajena za slične objekte u tom području, što je izravna posljedica dugogodišnjeg razlaganja otpada.



Osim toga, izazov je predstavljala pandemija COVID-19 zbog koje je na gradilištu bila uspostavljena SAFE ZONA – pristup su imali samo izvođači radova, dok se isporuka robe obavljala beskontaktno.



Posao nije olakšalo niti 199 kišnih radnih dana od kojih su 111 dana radovi bili obustavljeni zbog potreba sigurnosti i zahtjevnosti terena.



Voditeljica Odjela za tehničku verifikaciju projekata zaštite okoliša i prirode u PT2 iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Nataša Dankić Sliepčević, izrazila je svoje zadovoljstvo sudjelovanjem u jednom od najvećih takvih projekata u Republici Hrvatskoj.



Jedan od prioriteta Fonda i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja jest upravo sanacija i postupno zatvaranje odlagališta otpada.


Dosad zatvoreno 41 odlagalište


Dosad je zatvoreno 41 odlagalište uz pomoć operativnih EU programa koji su sudjelovali s oko pola milijarde kuna, a u postupku su sanacije još tri.



Nedavno je objavljen novi poziv Ministarstva za sanaciju otpada vrijedan 80 milijuna kuna pa se očekuje povećanje broja projekata, navodi Dankić Slipčević.



Izvođač radova na projektu sanacije “Osojnice” bio je G.T. Trade iz Splita, stručni je nadzor provodila zajednica ponuditelja BOLD i CAPITAL ING iz Zagreba, projektant je bio HUDEC PLAN također iz Zagreba, upravljanjem i administracijom projekta bavila se riječka tvrtka Karloline – Kling, a promidžbom i vidljivošću tvrtka Puppis isto iz Rijeke.



Održavanje i briga za sanirano odlagalište pripala je komunalnom društvu Komunalac iz Jurdana.