MOŠĆENIČKA DRAGA – Brsečki česan (češnjak) desetljećima u Primorju ima status kultne eksluzivne namirnice. Do sada se on sadio isključivo za vlastite potrebe, a tek pokoji višak bio bi odmah rasprodan.

Ova nutritivno izuzetno vrijedna namirnica iznimno se mogla kupiti i na opatijskom mrkatu, međutim, nikada ga nije bilo onoliko kolika je bila potražnja za njime. S ciljem zaštite i sadnje češnjaka te ruralnog razvoja i napretka sveukupnog područja općine Mošćenička Draga, 2019. godine okupili su se proizvođači češnjaka s područja Brseča te osnovali Udrugu Brsečki česan. U jako kratkom vremenu napravljeni su veliki pomaci: Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a financirao je analizu uzoraka deset proizvođača čiji će se rezutati znati u studenom ove godine, s ciljem odabira češnjaka koji će završiti na čuvenoj listi sorata Republike Hrvatske. Rezultati koje će dobiti Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču bit će temelj za zaštitu imena i zemljopisnog podrijetla na europskoj razini, što će mu dodatno povećati vrijednosti i time potaknuti žitelje ovog područja na bavljenjem poljoprivredom i povratom krajobraza kakav je nekada bio.

Zajednički nastup

Pedološka karta Hrvatske jasno označuje tipičnu vrstu crvenice koja se nalazi isključivo na području od vidikovca u Plominskom zagorju sve do granice s Općinom Lovran. Time je jasno definiran prostorni teritorij češnjaka koji će se ubuduće morati saditi na točno određeni način, iza kojeg će stajati udruga, što će garantirati kvalitetu.

Zahvaljujući činjenici da se područje brsečkog češnjaka prostire na području Kršana i Mošćeničke Drage i ujedno Primorsko-goranske i Istarske županije, jučer je u Zgradi javne namjene u Mošćeničkoj Dragi potpisan sporazumom o suradnji na zaštiti brsečkog češnjaka i ruralnom razvoju. Sporazumom, koji su potpisali predstavnici Općine Mošćenička Draga, Općine Kršan, Udruge Brsečki česan, TZ-a općine Kršan, TZ-a Kvarnera, Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a, LAG-a Terra Liburna, LAG-a Istočna Istra i JRE-a Hrvatska, postavljeni su temelji zajedničke suradnje lokalnih i regionalnih aktera za razvoj ruralnog područja i zajednički nastup prema državi i Europskoj uniji.

Tom prigodom istaknuto je da češnjak nije samo cilj već je i sredstvo povratka poljoprivredi, izgradnji sadržaja koji će zaustaviti negativni trend depopulacije i potaknuti na naseljavanje i oplemenjivanje sada zapuštenog prostora pod vegetacijom. Češnjak će biti »motor« koji će pokrenuti ostale ekonomske, prostorne i kulturalne promjene na bolje.

Formalna suradnja

Zajedničkim plasmanom brsečkog češnjaka obnovit će se i nekadašnji suhozidni krajobraz. Na taj način Mošćenička Draga i Kršan postat će mjesta u kojima je poželjno doseliti se, raditi i imati obitelj na održivi način, smatraju supotpisnici sporazuma.

– Riječ je o hvalevrijednoj inicijativi, ne samo po pitanju očuvanja autohtone vrste češnjaka već i po pitanju suradnje između dviju susjednih općina, između dviju turističkih zajednica i dvaju LAG-ova, a samim time i dviju susjednih županija. Značaj je time veći što je ovo ujedno i prva formalna suradnja između Općine Kršan i Općine Mošćenička Draga. Svaka priča započinje s malim koracima, malim sporazumima, a s godinama preraste u nešto veliko i značajno, a što isto tako želim i po pitanju ovog sporazuma i suradnje – rekao je Roman Carić, načelnik Kršana, a Rikardo Staraj, načelnik Mošćeničke Drage, naveo je da se radi o povijesnoj sorti koju se ovom inicijativom želi valorizirati, plasirati na tržište i brendirati.

Istaknuo je da su pokretači ove inicijative Mario Zaccaria i Udruga Brsečki česan koja je okupila sve te dionike, ljude koji se bave uzgojem ove sorte. Mario Zaccaria, predsjednik Udruge Brsečki česan, zahvalio se potpisnicima sporazuma što su prepoznali vrijednost projekta i u njega se uključili. Naveo je da se s pandemijom sve više počelo shvaćati koliko je proizvodnja lokalne hrane bitna. Napomenuo je da će i sadnja češnjaka imati popratne efekte kao očišćeni krajobraz, turizam na održivi način, te autohtonu namirnicu za lokalne ugostitelje. O autohtonim sortama kao velikom nacionalnom blagu govorila je i Anđela Cvjetković iz LAG-a Terra Liburna i navela da priča o brsečkom česnu može imati multiplikacijske efekte u različitim sektorima.