Foto Sergej Drechsler
Bogatstvo iz prošlosti grada bi se na bolji i pristupačniji način moglo prezentirati u današnjim, modernim vremenima, zaključeno je
povezane vijesti
Poznajemo li dovoljno i koristimo li u promociji Opatije na adekvatan način njezinu povijesnu lječilišnu baštinu?
Odgovore na ovo i čitav niz drugih pitanja dali su danas u opatijskoj Thalassotherapiji, u Villi Dubrava ugledni predavači na znanstveno-stručnom skupu “Opatijske ljekovite procedure i pripravci nekad i danas” u organizaciji Thalassotherapije Opatija čiji su suorganizatori bili Medicinski fakultet u Rijeci – Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicine, Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci – Katedra za javno zdravstvo, te Grad Opatija.
Prema riječima ravnatelja opatijske Thalassotherapije prof.dr.sc. Viktora Peršića, povod ovom skupu su bile značajne obljetnice i to 180 godina turizma u Opatiji, 135 godina od proglašenja Opatije lječilištem, ali i 25 godina Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor.
Ustanova na čijem je čelu bila je osnovana 1957. godine kao logični sljednik vremena u kojem je Opatija bila mondena oaza koju je za svoj odmor birala bogata austro-ugarska i europska aristokracija.
Danas kroz opatijsku Thalassotherapiju godišnje prođe oko 200.000 pacijenata, rekao je dr. Peršić, a na svemu što znači i samim pacijentima, ali i gradu u kojemu se nalazi, čestitao je i poželio skupu uspješan rad opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin.
Uz dr. Peršića, predavači su bili još i prof.dr.sc. Amir Muzur, ujedno i kreator današnjeg događaja, dr. Ana Brajdić Šćulac, prof.dr.sc. Tamara Braut, dr. Tea Rosović, prof.dr.sc. Tatjana Kehler, mag.physioth. Kristijan Zulle, doc.dr.sc. Silvije Šegulja, mag.nutr.clin. Nataša Skočibušić, doc.dr.sc. Aleksandra Stevanović i mag.oec. Suzi Petričić.
Uvod u temu dao je Amir Muzur uz predavanje “Opatijski liječnici i ljekarnici u doba austrijske uprave – znanstvenici, poduzetnici ili spretni promotori?
– Opatija se razvila u europsku zdravstvenoturističku destinaciju u vrlo kratkom roku, u svega tridesetak godina, od 1884. do 1914., dobivši smještajnu, prometnu i drugu infrastrukturu, liječnike, goste i reklamu.
I u to su se vrijeme potpisivale peticije, jer se gradilo na sve strane – rekao je Muzur koji je primjere inovativnosti opatijskih liječnika i apotekara koji su tijekom povijesti pridonosili slavi i uspjehu Opatije, nastojao sagledati iz današnje perspektive.
Sudeći prema iznesenom – uz dozu hrabrosti i mašte, kao i detaljnije upoznavanje s povijesnim činjenicama na temelju kojih je ovaj grad postao lječilištem, bogatstvo iz prošlosti grada bi se na bolji i pristupačniji način moglo prezentirati u današnjim, modernim vremenima.