Od svakog petog djeteta koje je prije 15-ak godina bilo prekomjerno teško, Hrvatska je u ovom trenutku došla da se prekomjerna težina bilježi kod svakog trećeg djeteta. Ranijih godina porasta je bio naglašeniji kod dječaka, a sada im se u tome približavaju i djevojčice.

Hrvatska je u ožujku donijela Akcijski plan protiv debljine, a da je riječ o akutnom problemu govori i podatak da u Hrvatskoj prekomjernu težinu ima gotovo trećina stanovništva, odnosno 1,2 milijuna ljudi.

Debljini i njezinom liječenju i prevenciji posvećen je drugi Adriatic simpozij o debljini koji je započeo danas u Opatiji.

Unatoč naporima, nije dobro

– Unatoč svim našim naporima rezultati nisu dobri, rekao prof. dr. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, napominjući da je debljina veliki zdravstveni problem jer praktički nema bolesti koja nije povezana s debljinom, bilo da se radi o metaboličkim bolestima ili mehaničkim bolestima, a naposlijetku i o mentalnim bolestima. S debljinom su povezane i maligne bolesti, što posebno zabrinjava.

Krajem prošlog stoljeća dokazana je da debljina izravno povezana s kardiovaskularnim bolestima te što je veći indeks tjelesne mase, to su takve bolesti češće.

Tu je i šećerna bolest čija pojavnost enormno raste, a rizik od dijabetesa raste s tjelesnom masu pa kod indeksa tjelesne težine od 35 i većeg taj rizik iznosi 90 posto.

– Puno se novca troši na komplikacije šećerne bolesti i puno ljudi umire. Ako pogledate problem s povišenim krvnim tlakom, onda se on u osoba s debljinom javlja 20 godina ranije, no u onih s normalnom tjelesnom težinom.

Kroz meta-analize dokazano je da gotovo svi karcinomi imaju već rizik pojavnosti kod osoba s pretjeranom težinom. Tek dva karcinoma, karcinom pluća i karcinom želuca nemaju veze s debljinom, rekao je Štimac.

Dokazano je da je mediteranska dijeta optimalan način prehrane i za prevenciju prekomjerne tjelesne, no iako živimo na tom području, očigledno je da se mnogi ne pridržavaju tog životnog stila.

O lijeku za debljinu

Kada nema prevencije, na scenu stupa liječenje debljine, a ono može biti endoskopsko, kirurško i farmakološko. Štimac posebnu revoluciju u ovom trenutku vidi u farmakološkom pristupu liječenju.

– Kirurške metode definitivno su najučinkovitije, a ono gdje se posljednjih nekoliko godina dogodila najveća revolucija su lijekovi. U Hrvatskoj je zasad registriran jedan lijek za liječenje debljine.

Njegovim se uzimanjem postiže se gubitak tjelesne mase od pet posto u više od 60 posto slučajeva, više od deset posto kod 33 posto pacijenata te više od petnaest posto kod nekih pet posto koji uzimaju taj lijek, rekao je Štimac ističući kako se javljaju nove grupe lijekove kod kojih je gubitaka težine još uspješniji, a revoluciju u farmakoterapiji čine novi lijekovi čiji se rezultati približavaju uspješnosti kirurških metoda.

– No, ne možemo samo medicinski rješavati problem debljine, on je puno širi. Zato smo kao Hrvatsko društvo za debljinu utjecali na donošenje rezolucije o debljini, a tu je i akcijski plan za debljinu, dodao je Štimac.

Voditeljica istraživanja debljine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prof. dr. Sanja Musić Milanović smatra da će nove pristupe liječenju debljine omogućiti i činjenica da je ona tek nedavno definirana kao zasebna bolest.

– Debljina je konačno od 3. svibnja 2022. godina prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definirana kao kompleksna, multisistemska bolest i zasebni zdravstveni indikator. Od tada imamo priliku djelovati na nešto što je napokon definirano kao bolest, istaknula je Musić Milanović.

1.200.000 Hrvata s ovim problemom

Upozorila je da se Hrvatska suočava s rastućim problemom debljine u djece te 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma.

– Prema nedavno objavljenoj velikoj studiji koja je uključivala 3.663 reprezentativne studije potvrđeno je da više od milijarde ljudi ima problem s debljinom, a u Hrvatskoj 1,2 milijuna ljudi.

Sve projekcije govori da će u Hrvatskoj do 2035. godine debljina kod odraslih godišnje rasti 0,2 posto, a kod djece 1,9 posto.

Ako nešto ne poduzmemo Hrvatska će 2035. godine biti jedna od 53 zemlje europske regije na visokom trećem mjestu kad je u pitanju debljina kod djece te na desetom kad je riječ o odraslima, rekla je Musić Milanović.

Ona smatra da debljinu ne može riješiti zdravstvo, kao ni osobe koje se same bore s tim problemom, već isključivo sustav u cijelosti.

– S ovim se problemom strpljivo, multisektorski, dugoročno i predano treba uhvatiti ukoštac. U ovom trenutku na problem debljine trošimo 2,7 posto BDP-a.

Ako nastavimo u ovom smjeru 2060. godine to će biti 3,5 posto, što vam možda ne izgleda tako puno, ali kad prevedemo u novac onda se radi o uvećanje od 4,5 puta, upozorila je Musić Milanović.