UČKA – Ornitološki, prstenovački kamp Učka 2023. organizirala je i ove godine Udruga BIOM u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Učka. Kamp ima tradiciju te se već 17 godina održava u blizini lokve Rovozna, na lokaciji na kojoj je javna ustanova uredila istoimenu ornitološku stanicu. Kako su naveli iz Udruge Biom, u radu kampa je ove godine sudjelovalo 58 domaćih i pet volontera europskih snaga solidarnosti.

Obilje hrane zbog kiše

Tijekom prva tri tjedna su u kampu sudjelovali svi zainteresirani volonteri laici, dok su se u posljednjem tjednu kampa pridružili oni koji se žele stručno unaprijediti; prstenovači, pripravnici, zaposlenici javnih ustanova i mnogi drugi. Objavljeni su i rezultati ovogodišnjeg ornitološkog kampa.

– Na njihovom putovanju u potrazi za hranom i skloništem tijekom jesenske migracije ptica, na najvećoj lokvi Rovozni na području Parka, prstenovano je 856 ptica, odnosno 37 različitih vrsta, a uhvaćeno je i 86 prethodno prstenovanih ptica. Zahvaljujući obilju hrane (kako kukaca tako i različitih plodova) koje nam je donijela ova kišna godina, prstenovano je i ponovo ulovljeno više ptica nego prošle godine u istom razdoblju. Među top 10 najbrojnijih prstenovanih ptica ove su godine šumski zvišci (Phylloscopus sibilatrix) – 153, crvendaći (Erithacus rubecula) – 114, crnoglave muharice (Ficedula hypoleuca) – 91, crnokape grmuše (Sylvia atricapilla) – 67, žuti voljići (Hippolais icterina) – 61, kosovi (Turdus merula) – 57, sive grmuše (Sylvia borin) – 48, dugorepe sjenice (Aegithalos caudatus) – 40, plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus) – 30 i strnadice cikavice (Emberiza cia) – 27. Ove smo godine također prvi put ostavljali nekolicinu posebnih mreža otvorenih dodatnih sat vremena u sumrak, zahvaljujući čemu smo u nešto većem broju prstenovali i sumračne vrste poput leganja (13) i ćuka (4). Na počasnim mjestima posebno rijetkih ulova bismo istaknuli trstenjaka rogožara (Acrocephalus schoenobaenus), prugastog stanovnika vlažnih staništa koji samo povremeno »zaluta« na našu lokvu, kopca (Accipiter nisus), grabljivicu koju zbog veličine i inteligencije ne nalazimo često u našim mrežama te čižka (Spinus spinus), zebovku koja se u svom lutanju Učkom uglavnom drži visokih krošanja i lako prelijeće prstenovačke mreže – poručili su iz Udruge BIOM.

Vrlo su aktivni na području Učke i Ćićarije bili i u Sekciji za biospeleologiju Udruge studenata biologije – BIUS. Naime, podzemna staništa predstavljaju neka od najvrednijih i najskrivenijih blaga Lijepe Naše. Obilježena su manjkom svjetla, visokom relativnom vlažnošću zraka, malom količinom hrane te relativno stabilnom temperaturom zraka, vode i tla. Dom su malim organizmima u kojima je tijekom evolucije došlo do razvoja prilagodbi na ovakve specifične uvjete, zbog čega se sasvim razlikuju od onih koje žive u nadzemnim staništima.

Nastavak projekta

Sekcija za biospeleologiju Udruge studenata biologije – BIUS ove je godine na području Učke i Ćićarije provela projekt s ciljem popisivanja vrsta i skupina beskralježnjaka koji obitavaju u odabranim speleološkim objektima.

– Projekt »Podzemlje Učke i Ćićarije 2023.« nastavak je prošlogodišnjeg projekta »Podzemlje Učke 2022«. Tijekom tjedan dana terenskog istraživanja, studenti su biospeleološki istražili deset špilja i dvije jame te su sakupili više od 200 uzoraka faune. Faunu su fotografirali, prikupili entomološkim pincetama te su je konzervirali u alkoholu etanolu. Nakon terena, slijedi izolacija i determinacija prikupljenih beskralježnjaka. Prikupljeni uzorci postat će dio biospeleološke zbirke pohranjene u Hrvatskom biospeleološkom društvu. Novi podaci omogućit će uvid u raznolikost živog svijeta podzemlja i sastav bioloških zajednica te će pružiti saznanja o potencijalnom utjecaju čovjeka na živi svijet u speleološkim objektima – istaknuli su iz BIUS-a.

Projekt se održava u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Učka i Hrvatskim biospeleološkim društvom te je financiran iz natječaja Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Općine Lovran.