IKA – Kamping turizam doživljava svoj novi procvat, a kao jedan od ključnih razloga tome upravo je pandemija koronavirusa koja je dovela do novih životnih navika i promijenila turističke trendove.

Povratak prirodi, izoliranost, postali su temelji sigurnosti zbog kojih su se mnogi ove sezone opredijelili za boravak u kampovima, bilo u mobilnim kućicama, kamperima, šatorima ili glampingu. Sve to dovelo je i do velike potražnje za kamperima, ali i mobilnim kućicama pa se tako novi kamper, koji nije nimalo jeftin, prilikom kupnje čeka najmanje devet mjeseci, a polovnih na tržištu gotovo i nema. S druge strane, tvrtke koje proizvode mobilne kućice do sljedeće sezone prekrcane su narudžbama. Samo u posljednjih godinu dana u Njemačkoj su registrirane 73.000 novih kampera, što je porast od 40-ak posto.

Ovakvi trendovi neminovno utječu i na hrvatski turizam čiji kamping proizvod bilježi daleko bolje rezultate u odnosu na preostale turističke proizvode. Sve se to moglo čuti jučer na početku prvog tematskog tjedna na Fakultetu za menadžement u turizmu i ugostiteljstvu u Iki koji je posvećen kampingu, a u sklopu kojega se održava čitav niz predavanja namijenjenih studentima. Tako su pred samim fakultetom studenti imali priliku razgledati kako izgledaju danas moderno opremljena mobilna kućica i kamper. Nazočne je na prvom tematskom tjednu pozdravila i dekanica FMTU-a Sandra Janković.

Nove vrijednosti

– Kamping je prošao dug put od etikete jeftinog smještaja do lifestyla ljudi koji su u kampiranju pronalazili druge vrijednosti – luksuz u čistom zraku, u prirodi, u slobodi umjesto u stvarima. Sav pokret za »zelenijim« životom i Europski zeleni plan, a posebno COVID-19 u posljednjih godinu dana, dodao je tome još jednu veliku vrijednost, a to je sigurnost, privatnost, zagarantiranu čistoću prostora u okruženju koje čini dobro i tvom tijelu i tvom duhu. To je velika perspektiva smještaja u kampovima, u outdoor hospitalityju, i gdje je gotovo sigurno da će u sljedećem desetljeću ovo biti jedan od najkonkurentnijih i najtraženijih oblika smještaja. Kvarner, posebice otoci, ima izuzetan kamping proizvod, odmah poslije Istre. U tome vidim veliki prostor i mogućnost razvoja u turizmu koji traje 365 dana jer kampisti su pokretni, putuju tijekom cijele godine i vjerujem da mnogi naši kampovi mogu raditi tijekom cijele godine. U Europi danas imamo 12 posto noćenja ostvarenih u kampovima, svaki šesti Amerikanac kampira, razvijaju se Australija, Novi Zeland i posebice Daleki istok. Gosti koji nam dolaze u Europu nemaju razloga da ne odaberu i smještaj u kampu dok otkrivaju neke nove svjetove – rekla je Josipa Cvelić Bonifačić, docentica sa FMTU-a, ustanove koja je u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarner organizirala ovaj prvi tematski tjedan.

Kampisti su odavno prestali biti siromašni turisti. Kamperi drže vrlo visoku cijenu, a sada zbog krize na tržištu, kašnjenja repromaterijala, ali i izuzetno velike potražnje zbog promjene životnih trendova, do njih je gotovo nemoguće lako i brzo doći. Potvrdio je to i vlasnik agencije za najam kampera Robert Sinković, navevši da su ljudi koji iznajmljuju njegove kampere uglavnom mlađi ljudi, robinzonski raspoloženi, slobodniji…

– Cijena kampera na hrvatskom tržištu nešto je viša u odnosu na Europu zbog trošarina. Ovisno o klasi, cijene se kreću od 70 pa i do 250 tisuća eura, a rabljena vozila, koja je isto tako vrlo teško naći jer je potražnja velika, drže visoku cijenu, odnosno ne pada im vrijednost. Kamperi stari 5-6 godina stoje 40 do 50 tisuća eura – rekao je Sinković, a Danijela Matošević iz najpoznatije europske tvrtke za proizvodnju mobilnih kućica Crippaconcept iz Višnjana navela da je i potražnja za mobilnim kućicama izuzetno velika i da svi hrvatski proizvođači imaju pune ruke posla te uvoze i radnu snagu kako bi do sezone mogli napraviti dovoljan broj objekata.

– U prosjeku na godinu proizvedemo više od 2.500 mobilnih kućica i šatora i sada smo već puni za sljedeću sezonu. Trend je da se kućice uređuju bio i ekomaterijalima. Radimo samo velike količine, a cijene mobilnih kućica kreću se od 16 pa do 50 tisuća eura – rekla je Danijela Matošević.

Izašao iz sjene

Oliver Lulić iz Kamping udruženja Hrvatske naveo je da je kamping izašao iz sjene drugih proizvoda.

– Kamping je uvijek bio nepravedno zapostavljen, iako je uvijek bio iznimno značajan i imao iznimno široku bazu gostiju koji su upravo Hrvatsku birali zbog kampova. Došlo je vrijeme kampiranja, ne samo kod nas, nego i u Europi i svijetu. Ovaj trend i ova pandemija pokazali su još jednom koliko je kamping segment jak jer je jedini koji se oporavio toliko brzo i toliko značajno u tako kratkom vremenu. Mi smo ove godine u odnosu na 2019. godinu u kampingu imali pad od samo 8 posto, što možda ne zvuči iznimno, ali ako znamo da su hoteli imali pad od 36 posto, da je nautika imala 13 posto manje ostvarenih noćenja, onda uviđamo kolika je prednost kampinga. Ulovilo nas je na pravom »valu« jer je val investicija krenuo već ranije, taman prije pandemije. Gosti sada ponovo otkrivaju Hrvatsku, mogu se uvjeriti u iznimnu kvalitetu, koja je zadnjih deset godina iznimno porasla – rekao je Lulić te otkrio tko je hrvatski kampist.

– To je čovjek srednjih godina, situiran, dolazi s obitelji. Prosječan boravak mu je 7,7 dana. Međutim, i u kampingu se događaju promjene pa gosti često mijenjaju mjesto boravka, odnosno nešto se kraće zadržavaju. Duljina boravka zapravo je jedini pokazatelj koji ne raste, dok svi ostali pokazatelji rastu. Potrošnja se kreće vrlo blizu one prosječnoga gosta u Hrvatskoj, negdje oko 70-80 eura dnevno. Kampist je iznimno zaintrigirana osoba za sve što se nudi oko njega. On je gost koji je spreman potrošiti i želi potrošiti, ali omjer cijene i kvalitete mora štimati.

To je naš najveći izazov, da cijenom ne pređemo u fazu gdje bi nas naša konkurencija (Španjolska, Italija) mogla premašiti. Moramo biti jako oprezni što se tiče cijene, ali sve ostalo je na pravom putu da se nametnemo kao jedna od najjačih kamping destinacija na području EU-a – rekao je Lulić.

Kvarner posjetilo čak 500 tisuća kampera ove godine

O dobrim brojkama govorila je i predstavnica Turističke zajednice Kvarnera Anđelka Kusturin.

– Na kamping otpada četvrtina turističkog prometa Kvarnera, negdje oko 23 posto. U prvih deset mjeseci imali smo više od 500 tisuća dolazaka gostiju koji su ostvarili više od 3,5 milijuna noćenja. Glavni ljubitelji kampova na Kvarneru su Nijemci i Slovenci. Ono što iznenađuje je da smo u posezoni dobili i neke nove goste u kampovima, a to su turisti s područja Češke i Poljske. Pandemija je iskristalizirala nove trendove i kamping se pokazao kao vrlo siguran vid turizma – rekla je Anđelka Kusturin.