RASPRAVA O BETONIZACIJI Opatijsko građevinsko područje do daljnjeg se ne može širiti

Vijećnici, između kojih je bio propisani razmak, razvrstali su se u treći, peti i sedmi red velike dvorane / Snimio Sergej DRECHSLER

Ponovo su se koplja lomila oko izgradnje višestambenih mastodonata koji zauvijek mijenjaju vizuru i uslijed čega Opatiji prijeti gubitak sklada i imidža, a devastacija joj ruši ugled i cijenu

povezane vijesti

OPATIJA Nakon tri elektronske sjednice u doba korone, sinoć je u Centru Gervais održana prva postkoronska »live« sjednica Gradskog vijeća Opatije. Vijećnici, između kojih je bio propisani razmak, razvrstali su se u treći, peti i sedmi red velike dvorane, u kojoj su prostor bine zauzeli predsjednik Gradskog vijeća Fernando Kirigin i gradskapročelnica Helena Masarić, a izdvojeni od ostalih, za posebnim stolovima, su još bili i gradonačelnik Ivo Dujmić sa zamjenicima Verom Aničić i Emilom Priskićem.

Raspored je omogućavao nesmetan tijek sjednice, a koliko su se vijećnici zaželjeli osobnog konfrontiranja, pokazat će podatak da su samo za vijećnička pitanja i prvu točku dnevnoga reda utrošena četiri sata. Što je toliko moglo potrajati?

Dovoljno je samo reći da je točka koja je otvorila dnevni red sjednice nosila naziv »Izvješće o stanju u prostoru Grada Opatije od 2015. do 2018. godine« pa će svima biti jasno da se značajan dio jučerašnjeg zasjedanja »vrtio« upravo oko aktualne problematike betonizacije »kraljice Kvarnera«.

Odnosno, ponovo su se koplja lomila oko neprimjerene izgradnje višestambenih mastodonata koji zauvijek mijenjaju gradsku vizuru i uslijed čega Opatiji prijeti gubitak sklada i imidža, a devastacija joj ruši ugled i cijenu, ali se također još jednom pokušalo dokazati tko je sve odgovoran za arhitektonski »pucanj u srca građana«. Dakle, bilo je tu i struke i politike i pohvala i pokuda, no u kratkim crtama, izvješće o opatijskom stanju u prostoru nastalo na gotovo 150 stranica, koje su predstavili uime struke, odnosno izrađivača materijala, Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Gorana Ljubičić i Vedran Radić, dobilo je visoke ocjene.

Velike rezerve

Prema riječima predsjednika Gradskog vijeća Fernanda Kirigina, zanimljiv je podatak iz tog izvješća to da Grad Opatija zapravo ima velike rezerve neizgrađenog građevinskog područja i možda tek za petnaestak godina će se moći razmišljati o eventualnom proširenju. Odnosno, odgovor je za onih više od 200 građana koji su svojevremeno podnijeli zahtjeve za proširenjem građevinskog zemljišta, da će svi biti odbijeni.

Naime, kako je pojasnila dipl. inž. Ljubičić, od 717 hektara građevinskog područja na teritoriju Grada Opatije, tek je 63 posto izgrađeno i stoga se građevinsko područje do daljnjeg ne može širiti. Zaredali su se zbilja mnogobrojni podaci o gradu, kako je ocijenio vijećnik Neven Varljen, »lako čitljivog štiva o gradu u kojemu živimo«.

»Posebni uvjeti gradnje« za čak 13 gradskih lokacija

Treba reći i da je već i tijekom vijećničkih pitanja bilo puno »materijala« usmjerenog upravo prema pitanjima uništavanja arhitektonske baštine grada. Nakon što je Zorica Sergo podsjetila da se i dalje »događa svašta« u prostoru, pa tako primjerice na Šetalištu Carmen Sylve niče višestambena zgrada na šest etaža, odgovrajući na vijećničko pitanje gradonačelnik Dujmić je spomenuo toliko prozivani Prostorni plan i dogovore iz 2007. godine, prema kojima za čak 13 gradskih lokacija vrijede »posebni uvjeti gradnje«. Dakle, uz dosadašnje zahvate, očito je da će ih biti još. Sve je to uznemirilo predsjednika Vijeća Kirigina koji je istaknuo da unatoč tome što je na čelu Odbora za prostorno planiranje »prvi put čuje za tih 13 lokacija«. Da je za sve to morao znati, nastojali su ga uvjeriti i Dujmić i pročelnik Tupanjac, no sve je ipak ostalo nedorečeno i bez izričitog isticanja tko je sve u devastaciji koja je pogodila Opatiju »imao udjela«.

To je grad, potvrdilo je izvješće, s konstantnom depopulacijom. Broj stanovnika i dalje opada, a 2018. godine ih je bilo manje od 11.000. Stanovništvo ima visok indeks starosti, u Opatiji živi više žena negoli muškaraca, čak 30 posto stanovnika ima visoko obrazovanje, a 60 posto ih je završilo srednju školu. Kao jedno od najugroženijih kulturnih dobara Grada Opatije istaknuta je ičićanska Villa Münz, dok je s prometom od 18.000 vozila dnevno opatijska Nova cesta među najopterećenijima u Hrvatskoj. U Opatiji je čak 99,82-postotna priključenost na vodoopskrbnu mrežu, dok je kod sustava kanalizacije postotak niži – 65 posto.

Izvješće je otvorilo i neka pitanja: golf igralište na vapnenačkome tlu opatijskog zaleđa – da ili ne? Postavilo se i pitanje razvijenosti priobalnog pojasa i nedovoljne razvijenosti zaleđa, pri čemu je vijećnica Zorica Sergo apostrofirala kao temeljnu problematiku nedovoljnu cestovnu povezanost budući da u zadnjih 50-ak godina nije izgrađena niti jedna značajnija cesta u pojasu podalje od obale.

Za posebnim stolovima su bili Vera Aničić, Ivo Dujmić i Emil Priskić / Snimio Sergej DRECHSLER

Devastacija grada

I naravno da je najviše »zaiskrilo« na temu prostornoga planiranja, devastacije grada i, kako je ocijenio vijećnik Vedran Kružić, neprimjerene izgradnje »apartmanskih monolita«.

Pri tome je prozvao opatijskog gradonačelnika Ivu Dujmića, koji je na jučerašnjoj sjednici često bio za govornicom, da u 12 godina mandata nije učinio dovoljno da bi se preizgrađenost spriječila te je čak izrazio bojazan da će se jednog dana Opatija moći uspoređivati s Virom.

Gradonačelnik Dujmić koji je tijekom cijelog zasjedanja nastojao objasniti »povijest bolesti«, pozivajući se na prostorno-plansku dokumentaciju iz 2009. godine, smatrao je da se odgovornost neprimjereno prebacuje na njega i takve pokušaje ocijenio »izvrtanjem istine«.

Nakon što se od gradskog pročelnika Zdenka Tupanjca u više navrata moglo čuti da su za sve zahvate koji »bole građane« uredno ishodovane valjane dozvole i da je sve izvedeno u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom koju je svojevremeno donijelo tridesetak ljudi, vijećnica Neva Slani je otišla i korak dalje. Zatražila je da se raščisti i istjera na vidjelo čija je sve točno odgovornost devastacija grada čiji je brend iskorišten u svrhu podizanja profita, a u zadnjih 15 godina vrijednost Opatije polako nestaje.