OPATIJA Gotovo pola stoljeća Opatijci su čekali izgradnju sportske dvorane, a gotovo jednako dugo, 40 godina, svoj sportski dom čekaju i opatijski vaterpolisti. Vaterpolski klub Opatija 1981 ove godine obilježava svoju 40. godišnjicu postojanja. Klub je to koji se »rodio« u vološćanskom moru, bio zimi »izbjeglica« u opatijskim hotelima, svoj privremeni »dom« pronašao na Bazenima Kantrida u drugom gradu, ali koji je prije svega, zahvaljujući entuzijazmu i radu volontera, sportskih zaljubljenika, iznjedrio nekoliko hrvatskih vaterpolskih reprezentativaca i dostigao prvoligaške vode. Klub je to koji danas broji 50-ak mladih vaterpolista (registriranih igrača) i 20-ak polaznika škole vaterpola, koji svakodnevno putuju na treninge u Rijeku, i to vrlo često u kasnim večernjim terminima, potpuno neprimjerenim za taj dobni uzrast. Čežnja opatijskih vaterpolista da dobiju svoj »krov nad glavom« zato je jednako duga koliko i postojanost ovoga kluba. O izgradnji bazena, lokaciji za gradnju, raznoraznim idejama, govorilo se posljednja četiri desetljeća.

Međutim, sve je uvijek ostalo u zraku pod izlikom da u gradu pod Učkom postoje drugi prioriteti. Ipak, vodstvo vaterpolskoga kluba, posebno sada kada je krenula politička kampanja uoči nadolazećih lokalnih izbora, smatra da je pravo vrijeme da prioritet bude izgradnja bazena, plivališta. Upravo zato nekadašnji opatijski vaterpolist, mladi arhitekt Ivan Brozina, u dogovoru s Upravom kluba, izradio je idejno rješenje za plivalište u Voloskom. Bio bi to bazen na rubu mora, na lokaciji sadašnjeg otvorenog plivališta u Voloskom, uz kojeg bi se nudili još dodatni, popratni sadržaji kojima bi se zadovoljile i ostale potrebe sportova na moru koji egzistiraju i danas u Voloskom – od ronjenja, jedrenja na dasci do udičarenja.

Sportsko-rekreacijski centar

– Kada se izgradila sportska dvorana, rečeno je da se ostvario 40-godišnji san opatijskih sportaša, a kako će ove godine u listopadu klub proslaviti 40. rođendan, smatramo da je došao trenutak da se bazen, koji je još jučer trebao biti izgrađen, izgradi. Tim povodom izradili smo idejno rješenje bazena u Voloskom, na mjestu sada otvorenog plivališta. Bazen ne bi izlazio iz gabarita današnjeg plivališta, 33 puta 25 metara. Bio bi to otvoreni bazen koji bi imao grijanu vodu, a u budućnosti bi išli na varijantu njegova natkrivanja. Njegovom izgradnjom mi bismo dobili ono što je nama prvenstveno važno, mjesto za treniranje i odigravanje utakmica. Nama je želja da se na toj lokaciji zapravo napravi jedan sportsko-rekreativni centar za sve sportove koji egzistiraju već desetljećima u Voloskom, da pomirimo sve potrebe udruga koje se nalaze i rade na tom prostoru i upravo zato smo predložili ovakvo rješenje. Ideju Brozine prezentirali smo Mjesnom odboru i gradonačelniku Opatije i veseli nas jer su reakcije bile izuzetno dobre. Prvi put mi se činilo da nitko nije držao figu u džepu. Kako smo idejno rješenje objavili i na društvenim mrežama, mogu reći da su komentari bili zaista pozitivni. Tako da vjerujem da je ovo znak da je kucnuo čas da se takav sadržaj izgradi. Ono što nam ide u prilog, jest i to da je od prošle godine raskinut sporazum između Grada Opatije i Grada Rijeke o besplatnom korištenju sportskih objekata, tako da Grad Opatija sada mora plaćati naš boravak na bazenima na Kantridi, što iznosi oko, ako se ne varam, 300.000 kuna godišnje. Takvo izdvajanje u budućnosti bi bilo bolje da predstavlja ratu kredita podignutog za gradnju ovakvog sportskog kompleksa, koji ne bi služio samo kao pozornica za sportaše i mjesto rekreacije za građane. Namjena takvog prostora mogla bi biti multifunkcionalna, mogao bi to biti i prostor ljetnih festivala, ljetnog kina, manjih koncerata, priredaba na vodi… Međutim, da bi ova priča o sportsko-rekreativnom centru u Voloskom zaživjela, potrebno je proširenje lukobrana jer se u protivnom takav objekt na tom prostoru ne može graditi zbog udara juga i valova. Znači, da bismo uopće krenuli u ovu investiciju, preduvjet je izgradnja takvog lukobrana što je u ingerenciji Lučke uprave, odnosno za što bi novac trebale dati sve razine vlasti, od ministarstva, županije do Grada Opatije. Sličan takav projekt plivališta-bazena napravio je i Herceg Novi prije osam godina, a direktor njihovog vaterpolskog kluba rekao mi je da je za tu investiciju izdvojeno tada oko 4 milijuna eura, a u sklopu toga je izgrađeno i 100 metara obalnog puta. Vjerujem da bi u tim okvirima bila izvediva i ta investicija u Voloskom, ne uključujući dogradnju lukobrana koja bi trebala biti zasebna investicija. S druge strane, izgradnjom lukobrana dobilo bi se i 100-tinjak novih vezova, što nije zanemarivo – rekao je Danijel Liber, sportski direktor VK-a Opatija 1981, koji kaže kako sada predstoje razgovori s ljudima koji rade na EU projektima jer upravo u tome vidi mogućnost financiranja bazena u Voloskom, a kao »plan B« navodi javno-privatno partnerstvo.

Danijel Liber / Foto M. KIRIGIN

Dio turističke priče

Danijel Premuš, bivši hrvatski i talijanski vaterpolski reprezentativac i olimpijac ponikao u opatijskom klubu te budući kardiolog, danas na specijalizaciji kardiologije, kandidat je za novog predsjednika Vaterpolo kluba Opatija 1981. Vjeruje se kako će na Skupštini biti potvrđen za novog predsjednika kluba, međutim, zbog epidemiološke situacije okupljanje članova Skupštine kluba trenutno nije moguće.
– Ove godine slavimo značajan jubilej. Klub je imao svojih uspona i padova, međutim, svih je ovih godina na ponos Opatijcima i Opatiji. Kroz njega je prošao velik broj vrhunskih sportaša, ljudi koji danas u društvenom životu naše regije nešto znače. Klub je dao olimpijce, čovjeka koji je donio prvu olimpijsku medalju u Opatiju, uz ženski rukometni klub bio je najdugovječniji prvoligaš u Opatiji. Sve je to potvrda da klub ima tradiciju. Ideja o bazenu u Voloskom nastala je proteklog ljeta, kada sam u neformalnom razgovoru s direktorom vaterpolskoga kluba spomenuo kako bi bilo lijepo u Voloskom imati jedan bazen kao što to ima Herceg Novi u kojem sam igrao za vaterpolo klub Jadran. Vrlo brzo složili smo se da to ne bi bilo rješenje samo za opatijske vaterpoliste, već i za sve udruge vezane uz more i vodene sportove. Vodili smo računa da taj projekt bude od koristi za širu zajednicu, da bude od koristi lokalnom stanovništvu, ugostiteljima… Bio bi to jedan od većih kapitalnih projekata u Voloskom koji bi promijenio vizuru grada. Takav reprezentativni objekt bio bi na ponos grada, a mogao bi se koristiti u turističke svrhe, za manifestacije… Kako smo regija zdravstvenog turizma, s takvom sportskom infrastrukturom, uključujući već postojeće sadržaje u Opatiji i Rijeci, mogli bi privući vrhunske sportaše koji bi ovdje stizali na pripreme. Kao liječnik, smatram da bi se u ovu priču, kao predvodnica i avangarda sportske medicine i kardiologije, mogla uključiti i Thalassotherapija Opatija. Nakon predstavljanja ideje o bazenu u Voloskom i razgovora s izvršnom vlasti u Opatiji, izuzetno sam optimističan. Mi kao sportaši već dugo sanjamo taj bazen – on je bio u raznoraznim projektima, pa tako i onima koji su se trebali realizirati da je Rijeka dobila Mediteranske igre. Tada je postojao projekt izgradnje bazena na prostoru bivše garaže Kvarner Expressa. Međutim, ništa od tih ideja i projekata nažalost nije realizirano. Čini mi se da sada u Opatiji pušu neki novi vjetrovi i mislim da bismo, ako bude političke podrške, ovaj vološćanski projekt mogli realizirati – zaključio je Premuš.