LOVRAN – U organizaciji Bande cittadine di Muggia »Amici della musica« održano je šesto izdanje višednevne manifestacije posvećene glazbi, pričama, tradiciji ribarstva i maloj brodogradnji pod nazivom »Prua a siroco«, pod pokroviteljstvom Talijanske Unije Rijeka. Prostor aule biskupskog sjemeništa u Trstu bilo je jedno od mjesta u kojem je održana ova manifestacija na kojoj je najprije nastupio Mješoviti pjevački zbor iz Muggie. Ovom skupu prisustvovao je u ime pokrovitelja predsjednik Talijanske Unije Rijeka Maurizio Tremul.

Simbol tradicije

Nakon toga održano je predavanje o drvenoj barci tipskog naziva lovranski guc koji simbolizira tradiciju male brodogradnje u Lovranu, o čemu je uvodno upoznao prisutne Igor Prodan, predsjednik Zajednice Talijana Lovran. S posebnim emocijama i prisjećanjima na svog djeda Nina Gasparinica kao vrsnog i nadaleko poznatog lovranskog brodograditelja, a koji je povezan uz lovranski guc, govorila je njegova unuka, danas 64-godišnja Erica Gasparinich iz Monfalcona. Govoreći o tradiciji gradnje raznih vrsta drvenih plovila koja su izlazila iz radionice njezinog djeda Erica Gasparinich se prisjetila njegovog života i pokojnog oca Bruna koji je kao strastveni jedriličar preuzeo obiteljsku tradiciju drvene brodogradnje koristeći znanja i iskustva svog oca Nina. Pokojni Bruno Gasparinich posebno se iskazao kao vrsni graditelj sportskih jedrilica koje su osvajale brojna europska i svjetska prvenstva te Olimpijske igre u Tokiju u raznim klasama.

Tradiciju male brodogradnje Nina Gasparinica nastavio je 1973. godine njegov učenik – brodograditelj Gianfranco Sirotnjak koji je kasnije i sam postao vrsni brodograditelj koji je odlaskom u mirovinu nažalost morao svoju radionicu zatvoriti jer interesa među mladima da nastave brodogradnju nije bilo.

Lovranska lantina

Ovoj prezentaciji lovranskog guca priključio se Valter Tripar, član udruge Lovranska lantina i član skupštine Zajednice Talijana Lovran koji je prisutne upoznao s detaljima koji obilježavaju lovranski guc i bitno ga razlikuju od ostalih tipova barki naglašavajuci specifičnosti u građi, obliku, izgledu i maritivnim sposobnostima koje ima ovaj tip barke.
U završnom dijelu prezentacije govorio je Andrea Rudan, praunuk Nina Gasparinica, koji je pojasnio način upravljanja lovranskim gucem te vrstama jedra koja su se koristila u njegovoj plovidbi. U nastavku svog izlaganja sa zadovoljstvom je istaknuto da od 2007. godine u Lovranu djeluje udruga Lovranska lantina koja uspješno njeguje i razvija tradiciju male brodogradnje, organizirajući tematske radionice, izložbe i regate tradicijskih barki na jedra pod nazivom Trofej Nino Gasparinic. Ova prezentacija je zaključena predstavljanjem stručne literature i slika na temu male brodogranje uz izložena dva modela barki lovranskog guca.

MEDIA