Općinsko vijeće

Nakon dvadesetak godina investicija 99,9% Matulja pokriveno vodoopskrbom

Aleksandra Kućel Ilić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin



Na prvoj sjednici matuljskog Općinskog vijeća nakon ljetne stanke vijećnici su primili na znanje sedam izvješća o poslovanju trgovačkih društava u čijem je vlasništvu Općina Matulji, a detaljniji pregled situacije su za neke od društava dobili uživo od njihovih predstavnika.


Komunalac i Liburnijske vode je predstavljao Ervino Mrak, Žičaru Učka Milorad Stanić, Regionalnu veletržnicu Rijeka-Matulji Vilim Sanković, a Autotrolej Petar Vidaković.


Kada je o liburnijskim komunalnim društvima riječ, Mrak je istaknuo da je nakon dvadesetak godina investicija čak 99,9 posto terena Općine Matulji pokriveno vodoopskrbom, što je vrlo visok standard, a svim je korisnicima dostupna voda za piće koja je vrlo kvalitetna i zadovoljava visoke sanitarne standarde.


Angažman stranih radnika




Kao najveći problem kojemu se pokušalo doskočiti i povećanjem plaća naveo je veliku flukturaciju radne snage čiji se kronični nedostatak pokušava ublažiti dolaskom stranih radnika.



– Nedavno je stiglo osam radnika iz Nepala – objasnio je Ervino Mrak koji kaže da je najteže popuniti redove u zanimanjima kao što su grobar, pometač i radnik na odvozu smeća. Odnosno, kod tih se zanimanja bilježi velika fluktuacija radnika.


Kredit podignut 2011. godine za kupnju nekretnine od tvrtke Metal Opatija d.o.o. u stečaju u Jurdanima gdje se danas nalazi sjedište Komunalca, kako je naveo Mrak, otplaćen je u cijelosti.


Komunalac je 2023. godinu završio uz financijski dobitak od oko 156.000 eura, a Liburnijske vode uz dobit od približno 162.000 eura.


Kada je o udjelima u temeljnom kapitalu riječ u obje tvrtke je stanje isto i Opatija ima 41 posto udjela, Matulji 37 posto, Mošćenička Draga 16 posto, a Lovran 6 posto.


O radu Veletržnice


Veletržnica čije je poslovanje predstavio Vilim Sanković je u većinskom javnom vlasništvu, a dva najveća dioničara su Nacionalna veletržnica d.d. (53,53 %) i Općina Matulji (15,82%). Nakon toga slijede dioničari s manjinskim udjelima.


Kako je navedeno u izvješću, a o tome je vijećnike informirao Sanković, tijekom rujna 2023. godine je većinski vlasnik Regionalne veletržnice Rijeka – Matulji d.d., tvrtka Nacionalna veletržnica d.d. izvijestio da je na Glavnoj skupštini Društva izglasana odluka o pokretanju postupka likvidacije, a temeljem Zaključka Vlade RH iz 2018. godine o smanjenju državnog portfelja agencija i tvrtki u državnom vlasništvu.



Uprava Regionalne veletržnice Rijeka – Matulji d.d. je održala više sastanaka s članovima Nadzornog odbora, prokuristom, predstavnicima Općine Matulji kao drugog najvećeg dioničara Društva, predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i ministricom poljoprivrede kao resornog ministarstva, te predstavnicima CERP-a.


Na navedenim sastancima prezentirana je inicijativa da se dionice tvrtke Nacionalna veletržnica u likvidaciji d.d. prenesu na jedinice lokalne uprave i samouprave, a u ovom slučaju na Općinu Matulji.


Navedena inicijativa je prema Ministarstvu poljoprivrede upućena i od strane ostalih regionalnih veletržnica u Osijeku i Splitu, pri čemu je od strane ministarstva poljoprivrede ista prihvaćena kao dobar i konstruktivan prijedlog koji bi imao za rezultat nastavak pružanja usluga veletržnica u sadašnjem obliku.



Poslovanje društva je likvidno, rezultat poslovanja za 2023. godinu je dobitak od 4.672,97 eura, a tijekom 2023. godine se realiziralo projekt postavljanja sunčane elektrane na krov zgrade Veletržnice i kako je pojasnio Sanković, očekuje se godišnja proizvodnja struje od oko 135.000 kilovati.


U što troši novac Žičara Učka?


Žičara Učka d.d. kako je rekao Milorad Stanić i dalje je društvo bez zaposlenih osoba, a uloženi novac se troši u izradu projektne dokumentacije.


U ovom su trenutku osigurane tri od ukupno četiri potrebne građevinske dozvole za investiciju izgradnje žičare na Učku, a do kraja godine se očekuje i da bi trebao biti spreman glavni projekt.


Stanić je naveo kako smatra da je projektu potreban određeni “reset” i da se sagleda je li moguće stvoriti investicijsku klimu uz koju bi se došlo bliže realizaciji samog projekta.