Jesen koja se približava, u Općini Mošćenička Draga ostat će zapamćena po otvorenju hrvatskog dijela prekograničnog Mitskog parka u Trebišćima, predviđenom za listopad. Kao što je poznato, projekt Mitski park koji je započeo u rujnu 2018. godine, zamišljen je kao zajednička prekogranična turistička destinacija za očuvanje, zaštitu i promicanje baštine mitskog prostora, te financiran u okviru programa INTERREG V – A Slovenija – Hrvatska 2014 – 2020. Glavni cilj projekta je aktivno očuvanje i valoriziranje kulturne baštine mitskog krajolika u svjetlu održivog turizma na području općina Mošćenička Draga i Hrpelje – Kozina.

Ukupno trajanje projekta je 30 mjeseci i u njemu je vodeći partner Općina Hrpelje-Kozina, a projektni partneri su Općina Mošćenička Draga, Sveučilište u Rijeci – Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Univerza na Primorskem/Universita’ del Litorale – Fakulteta za humanistične študije, Turistička zajednica Općine Mošćenička Draga, Arhej d.o.o., te INKUBATOR d.o.o. Vrijednost projekta je 745.050 eura i uloženim novcem za posjetitelje su uređeni dijelovi Mitskoga parka u Hrvatskoj i u Sloveniji.

Projekt je to koji promovira zajedništvo i prekograničnu suradnju, pa se na službenim web stranicama ističe: Dobrodošli na stranice posvećene Mitskom parku – jedinstvenom prekograničnom mitskom krajoliku mjesta Rodik (Hrpelje-Kozina, Slovenija) i Trebišća (Mošćenička Draga, Hrvatska) u kojima svoje prizorište imaju praslavenska i slavenska vjerovanja te pripovjedne tradicije. Centri za posjetitelje u Rodiku i Trebišćima neka budu vaša ishodišna točka za upoznavanje s drevnim predajama i obilazak mitskog krajolika označenog kamenim putokazima. Bez obzira odlučite li se na individualni ili grupni obilazak Mitskog parka, svakako posjetite obje lokacije jer u Trebišćima stoluje nebeski gromovnik bog Perun, dok u Rodiku možete pronaći praslavensku božicu Babu (Mokoš): njihova ljubav ujedinjuje Mitski park u jedinstveni doživljaj kulture i prirode!

Treba – žrtva

Kada je o mitskom selu Trebišća riječ, službene internetske objave vrlo su živopisne i za buduće posjetitelje vrlo intrigantne.

– Skriveno u dubini kanjona, u krilu planine Učke, leži mitsko selo Trebišća. Ovo područje bilo je od posebna značenja za prve slavenske doseljenike na Kvarner, o čemu govori i samo ime naselja: » treba« je staroslavenska riječ za žrtvu, a brdo Perun koje se nalazi ponad Trebišća, dijeli ime s vrhovnim bogom slavenske mitologije. Današnja Trebišća obuhvaćaju nekoliko tradicijskih objekata okruženih hladom duboke šume i slapovima potoka. U samom srcu naselja se nalazi obnovljeni mlin, materijalni izraz prisutnosti Perunove moći tadašnjem čovjeku. Interpretacijski sadržaji postavljeni u obnovljenom mlinu predstavljaju posjetitelju bogatu mitološku baštinu ovog kraja.

Priča nas vodi više od pet stotina godina u povijest kada je mlin u Trebišćima izgrađen, pa sve do vremena dolaska prvih doseljenih Slavena kojima su Trebišća bila pozornica njihovih najsvetijih vjerovanja. Obnovljena mlinska tehnika prezentira tradicionalni način prerade brašna iz žita, koje nam prema starim slavenskim vjerovanjima donosi bog Veles, zaštitnik seljaka, pastira i stoke, darovatelj blagostanja i žitnog bogatstva. Mitsko selo Trebišća je središnja točka mitsko-povijesne staze Trebišća – Perun dužine 13 kilometara, koja od Mošćeničke Drage vodi do vrha brda Perun (880 metara). Informativno-edukativne ploče i umjetničke skulpture akademskog kipara Ljube de Karine postavljene duž staze približavaju glavne elemente staroslavenske mitologije i spajaju drevna božanstva poput Peruna i Velesa s toponimima u krajoliku (vrh Perun, Volovski kuk), te opisuju vjerovanja vezana za izmjenu godišnjih doba (borba Velesa i Peruna), postanak i poimanje svijeta, porijeklo čovjeka i zajednica, života i smrti te ostale ključne elemente slavenske mitologije. Negdje na pola puta prema vrhu se nalazi visoravan Petrebišće s obnovljenim pastirskim stanovima. Dolazak na sam vrh Perun zaokružuje mitsku priču o ovom području i vjerovanjima starih Slavena kroz zanimljive citate isklesane u kamenu i drveni totem koji simbolički prikazuje Peruna kako gleda na sve četiri strane svijeta.

Perun i Veles

Nova turistička destinacija na korak do otvorenja za posjetitelje došla je uz obnovu zapuštenog mlina. Mlin u Trebišćima postoji od 16. stoljeća, te je uz obnovu u 21. stoljeću postao jedini obnovljeni stari mlin na širim prostorima.

– Materijalni izraz prisutnosti Perunove moći tadašnjem čovjeku bio je mlin. Prema raznim usmenim predajama, nebeski bog Perun bi, udarajući mlinskim kamenjem, stvarao gromove i munje kojima je tjerao i ubijao svog neprijatelja Velesa. U samom srcu danas napuštenog sela Trebišća se tako nalazi mlin. Mlin je dio šireg mitskog krajolika koji uključuje svetište na vrhu brda naziva Perun, vodu koja se spušta u obliku potoka, te mlin kao mjesto grmljavine. Interpretacijski sadržaji projekta Mitski park postavljeni u obnovljenom mlinu predstavit će posjetitelju bogatu mitološku baštinu ovog kraja, dok će obnovljena mlinska tehnika prezentirati tradicionalni način prerade brašna iz žita.

Kako bi se što vjernije rekonstruirao mlin, radna skupina za obnovu mlina u Centru za posjetitelje je napravila istraživanje povijesti mlina u Trebišću i njegove mlinske tehnike. Stare fotografije, iskopavanja, sačuvani dijelovi mlina, svjedočanstva starijih mještana, bili su uporišta za određivanje intervencija u materijalnim ostacima tog kulturnog doba iznimne važnosti za povijest Općine Mošćenička Draga – kažu o projektu načelnik Riccardo Staraj i koordinatorica projekta Natali Iskra.

Ljubo de Karina

Fragmenti te mitske tradicije, vezani uz određene lokacije u mitskom krajoliku, predstavljeni su u prostoru umjetničkim kamenim skulpturama postavljenim na stazi prema Trebišćima. Autorski su rad poznatog brsečkog autora, akademskog kipara Ljube de Karine. Postavljanje skulptura na pripremljene postamente pratio je sam autor, a asistirali su studenti Akademije primijenjenih umjetnosti iz Rijeke.
Obnova mlina i postavljanje umjetničkih skulptura s motivima iz slavenske mitologije samo su dio inicijative koju su davnih godina pokrenuli Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, Ekomuzej Mošćenička Draga, Park prirode Učka i Filozofski fakultet u Zagrebu u želji da se javnosti predstavi bogata mitološka baština ovog prostora, materijalizirana u prirodnim ljepotama planine Učke i kanjona Draške vale.

Mnogi su u konačnoj realizaciji projekta puno pomogli, pri čemu su se istaknula poznata imena koja su zadužila naš kraj, a to su Veseljko Velčić, Tomo Vinšćak, Radoslav Katičić, Vitomir Belaj, Grga Frangeš, Mislav Ježić, Robert Mohović, Vinko Škalamera, Edvin Rutar, Elena Rudan, Sonja Baretić, bivši načelnik Ratko Salamon i sadašnji Riccardo Staraj i drugi zaljubljenici u kulturno nasljeđe koji su surađivali u značajnom projektu tijekom svih ovih godina.