Sredinom kolovoza građani Opatije odlučili su napisati otvoreno pismo hrvatskoj ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i u njemu izraziti svoju zabrinutost zbog preizgrađenosti i apartmanizacije njihovog grada.

Njih 80 koji su potpisali to pismo, među kojima je prvo ime Branke Leidl, požalili su se, između ostaloga, na Upravu za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Rijeci, koji, kako tvrde u pismu, »neizdavanjem, odnosno izdavanjem posebnih uvjeta zaštite omogućuje betonizaciju, umjesto da to odbije rješenjem budući da predloženi zahvati u prostoru ne štite kulturno dobro«.

Neophodna prilagodba

Nakon samo pet dana iz ministarstva, na čiju je adresu pismo poslano, stigao je odgovor koji potpisuje ministrica kulture i medija, a u kojemu se osobito osvrće upravo na rad Konzervatorskog odjela u Rijeci u koji su Opatijci uprli prst.

Pismo koje je kritički intonirano smatraju dobrodošlim »jer se time otvara prostor za demokratsko i javno rješavanje aktualnih problema devastacija prostora, posebno prisutni u područjima opterećenima snažnom industrijom turizma.«

»Prostorni planovi predstavljaju temeljni okvir i definiraju parametre poput definiranja katnosti, visina, površina i slično za sve građevne aktivnosti na nekom prostoru, pa tako i za recentnu izgradnju u Opatiji«, navodi se u pismu, uz objašnjenje da je »usklađenost novih građevina s tim parametrima preduvjet za dobivanje građevinske dozvole«.

Podsjećajući kako su prostorni planovi u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, navode da je uloga konzervatora u procesu njihovog donošenja da »definiraju svoje zahtjeve za zaštitu kulturnih dobara ili izrađuju konzervatorske podloge sa smjernicama temeljem čega bi se trebale uskladiti ostale odredbe prostorno planske dokumentacije, a sve u cilju očuvanja prostora i kulturnog dobra kao zajedničkog dobra svih građana.«

»Zaštita i očuvanje kulturnih dobara, u smislu većih povijesnih urbanih ili ruralnih cjelina ne podrazumijeva intaktno očuvanje prostora budući da je prilagodba suvremenom životu i potrebama neophodna.

Tako nije isključena mogućnost suvremene izgradnje na neizgrađenom prostoru ili dogradnju i rekonstrukciju postojećih objekata bez značajnije arhitektonske i povijesne vrijednosti te onih koji nisu pojedinačno zaštićeni kao kulturna dobra«, navodi se u pismu Ministarstva.

Kolizija planova i mjera

Iz Ministarstva podsjećaju da je povijesna cjelina grada Opatije prvi oblik pravne zaštite dobila davne 1969. godine, a revizija zone i upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske izvršen je 2006. godine.

Nabraja se i cijeli niz konzervatorskih podloga, od kojih najranija datira još iz 1971. godine, te da je trenutno »najrecentniji stručni dokument Konzervatorska podloga povijesne urbanističke cjeline Opatija, izrađena primjenom suvremene metodologije nastala 2020. godine u suradnji ovog Odjela sa Zavodom za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.«

– Nažalost, konzervatorska podloga iz 2020. godine, kao ni prethodne tri, nisu ugrađene u prostorno plansku dokumentaciju, budući da za isto ne postoji zakonska obaveza koja bi to uvjetovala lokalnoj samoupravi kao nositelju izrade ili izrađivaču prostorno planske dokumentacije.

Također, postupak donošenja prostornih planova unazad deset godina ne zahtijeva dobivanje suglasnosti tijela za zaštitu spomenika, odnosno potvrde na iste.

Posljedično, sve je češća kolizija između parametara prostornih planova i mjera zaštite registriranih cjelina što dovodi do vidljivih degradacija prostora zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, navodi se u pismu koje potpisuje ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Zaključak je kako »problem tzv. ‘betonizacije’, odnosno prekomjerne i neprimjerene izgradnje koji se navodi na primjeru Opatije, nažalost, posljednjih godina postaje sve veći problem svih zaštićenih cjelina duž cijele naše obale, pa tako čak i cjelina ili kontaktnih zona pod UNESCO-ovom zaštitom kao što su one u Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Trogiru…

»Preizgrađenosti parcela i uklanjanja postojećih obiteljskih (stambenih) vila sa zelenim okućnicama te izgradnja zamjenskih građevina poslovno-stambene namjene, kao na primjer u Opatiji, u potpunosti mijenjaju i degradiraju prostor zaštićene cjeline.

Međutim, u ovom trenutku odgovornost je na jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje izrađuju planove i zatim izdaju potrebne dozvole«, zaključuje se u pismu.

Nove podloge

Pojašnjava ministrica kako je, kao jednu od reformskih mjera, Ministarstvo kulture i medija u okviru NPOO-a pokrenulo izradu konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne cjeline koje bi trebale biti ugrađene u sve urbanističke planove.

– Upravo zbog velikog pritiska turističke industrije na prostor s područja Primorsko-goranske županije prepoznati su kao prioritet zaštićene cjeline Opatija, Rijeka, Bakar, Krk i Veli Lošinj koje će biti među prvima uključene u projekt izrade konzervatorskih podloga, navedeno je u pismu upućenom građanima Opatije s kojima, kažu, u ministarstvu dijele zabrinutost vezano uz očuvanje kulturno-povijesnih cjelina.

Obećaju da će »u suradnji s nadležnim ministarstvom za prostorno planiranje hitno pokrenuti dijalog koji će imati za cilj održivo upravljanje prostorom i gradnjom, a samim time i očuvanja kulturno-povijesnih cjelina, vrijednog resursa koji je svakim danom izložen pritiscima gradnje.«

Pred kraj pisma upućen je i apel svim jedinicama lokalne samouprave da »čuvaju prostor kao jedan od najvrjednijih resursa, ne mijenjaju prostorne planove bez promišljanja o mogućim posljedicama i ne izdaju građevinske dozvole za građevine koje će trajno narušiti vrijednost prostora i vizuru kulturno povijesnih cjelina i kulturnih krajolika.«

Budimo za našu Opatiju!

Potaknut tekstom o »Betonski mastodonti uništavaju Staru Damu« javio nam se i Edo Kuzmić koji kaže da je odrastao na području Vasanske, da dosta vremena u godini provodi u inozemstvu, ali prebivalište mu je u Opatiji gdje podmiruje porezne i druge obveze.

»Prije par dana, prolazeći Rakovčevom ulicom, bio sam zatečen prizorom u neposrednoj okolici naše »Nemačke Crekvi«. Niknuo je tu (još nedovršeni) mastodont! Još jedan u korpusu naše Opatije!

Tu bih se mogao upitati je li ona baš naša – Opatija? Naime, nekoliko godina unazad, jedan tadašnji djelatnik upravljanja našim gradom izjavio je kako se o njoj više znade u Zagrebu no kod kuće?!

Mislim ipak da ona to jest! Potvrđuju to glasovi upućeni ministrici kulture i medija. Tih 80 glasova (usrdno se nadam) trebali bi biti početak masivnijeg protesta nas građana protiv arhitektonske anarhije.

Spomenuti »building« izrastao je otprilike šest metara od zgrade iza i skoro joj potpuno oduzeo pogled prema naprijed. Sjećam se kao danas, 60-ih godina prošlog stoljeća (??!), kad je netko gradio privatnu kuću, često mu je bila limitirana visina buduće građevine!

Tko i kako se danas upravlja kriterijima gradnje? Tko dozvoljava nadogradnju hotela Kvarner, postavlja radikalne uvjete za uređenje vile Münz i tako dalje?

Samo nekoliko metara od spomenutog mastodonta, pri samoj ulici Joakima Rakovca, zjapi veliki iskop (ograđen samo trakom), bez nekog vidljivog izvida o vlasniku buduće građevine i drugih podataka ?!! Možda će se »iza fasade« najprije pojaviti kakvo društvo a onda… Toliko nam upitnih uskličnika stoji na raspolaganju!

Bio sam nekoliko po svijetu pa vidio i takozvane favele u Južnoj Americi. One su građene empirijski i mada imaju većinom lim na krovovima, (bez ironije) ne uzimaju pogled jedna drugoj !! Tamo valjda vlada neka druga…vlast ?!

P.S. Apel po domaći: Ako oni ki je zibran i sposoban je a ne stori ono ča je va njegovoj moće – ogrešil se je! Zato, bez obzira kako gledamo na svet, budimo za našu Opatiju. Najdimo se da nas bude puno više nego oveh – svaka van čast – 80 glasi. Ako nas je i pul Matuj, Rukafce, Talije, Nemačkoj, Merike i Kanade, va misle za Opatiju našu najdimo se. Dužni smo to i našoj dece. Ča ne?, napisao je u otvorenome pismu Edo Kuzmić, Opatijac koji živi u Njemačkoj.