Eko postrojenje za biološku obradu biootpada za cijelu Liburniju, prema većinskom mišljenju matuljskih vijećnika ne bi se trebalo smjestiti u krugu tvrtke “Komunalac” u Jurdanima.

Izvanredna sjednica Općinskog vijeća Općine Matulji sazvana upravo zbog izjašnjavanja o ovoj “vrućoj temi” rezultirala je s dva sata rasprave, dvije stanke i zaključkom u kojemu su četiri točke i koji je usvojen uz dva suzdržana glasa (Igor Barak i Nevio Klarić).

Nisu suglasni

U prvoj točki tog zaključka matuljsko je Općinsko vijeće poručilo javnosti da Općina Matulji nije suglasna da načelnik u ime Općine Matulji potpiše sporazum o sufinanciranju eko postrojenja za biološku obradu biootpada na lokaciji unutar poslovnog kruga društva “Komunalac” u Jurdanima.

Također, pod točkom dva, Općinsko vijeće predlaže načelniku da od uprave “Komunalca” zatraži iznalaženje alternativnih lokacija izvan naseljenih mjesta te komparativnu analizu tih lokacija i predlaže razmatranje više oblika tehnoloških procesa obrade otpada kao i njihovu komparativnu analizu.

U trećoj je točki usvojenog zaključka navedeno da Općinsko vijeće podržava inicijativu mjesnih odbora da se pokrene postupak izmjene prostorno-planske dokumentacije u cilju zabrane budućeg utvrđivanja lokacija za zbrinjavanje i preradu biootpada na području Općine Matulji, a u četvrtoj i da Općinsko vijeće predlaže načelniku da u ime Općine Matulji na Skupštini Komunalca pokrene postupak promjene društvenog ugovora na način da se odluke o lokacijama za preradu biootpada donose isključivo konsenzusom svih suvlasnika “Komunalca”.

Dvostruka Pecmanova uloga

Izvanredna sjednica je bila specifična po tome što je uvodni izlagač koji je govorio i o funkcioniranju i karakteristikama mobilnog uređaja za obradu biootpada i njegovo pretvaranje u kompost, baš kao i o pozivu i prijavi na dostavu projektnih prijedloga iz programa NPOO-a (Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) koji bi značio dobitak bespovratnih sredstava EU, bio zaposlenik Komunalca Sandro Pecman koji je ujedno i matuljski vijećnik.

S obzirom na dvostruku ulogu u kojoj se našao, odlučio se je iz moralnih razloga izuzeti iza rada u Vijeću na toj sjednici i nije sudjelovao u glasanju.

Prema onome što se moglo čuti u matuljskoj vijećnici, rok prijave za dobivanje europskog novca ističe 31. listopada, a potpisnici sporazuma o sufinanciranju postrojenja što je uvjet za dobivanje bespovratnih sredstava uz Općinu Matulji bi bili i ostali vlasnici Komunalca, odnosno Grad Opatija i Općine Lovran i Mošćenička Draga.

Ipak, Općina Matulji koja je tridesetak godina na svom terenu imala deponij smeća Osojnicu, u ovom pokušaju da se novo postrojenje nađe na njihovom teritoriju i još u neposrednoj blizini naselja i ljudi koji tamo žive, pri izjašnjavanju o potpisivanju sporazuma bila je u nepovoljnijoj poziciji od svojih susjeda.

Naime, izričito protivljenje postavljanju mobilnog uređaja u krugu “Komunalca” u Jurdanima izrazilo je šest matuljskih mjesnih odbora čiji su predstavnici u jednom dijelu bili i na samoj sjednici Vijeća, a protivnici ideje da se biootpad prikupljen diljem Liburnije obrađuje upravo na matuljskom teritoriju bili su i vijećnici.

Boje se neugodnih mirisa

Premda se ne radi o izgradnji kompostane, već o postavljanju mobilnog postrojenja koje se može postaviti i na nekoj drugoj lokaciji, Matuljci koji se boje neugodnih mirisa i smatraju da je lokacija u Jurdanima doista neprimjerena, zauzeli su stav i nadaju se da će njihovo mišljenje poštivati i unutar samog “Komunalca”.

Premda, kako se također moglo čuti na sjednici, Općina Matulji nije većinski vlasnik liburnijske komunalne tvrtke, ipak se nada da se neće ući u ovu inicijativu protivno njihovoj volji i stavu mještana.

Uz Sandra Pecmana, “Komunalac” je na Vijeću predstavljao i direktor Ervino Mrak koji je odgovarao na pitanja i nastojao objasniti detalje iz “vruće teme o preradi biootpada”.

Na kraju, nakon podugačke rasprave, matuljski vijećnici su zaključili da nakon svih tih godina koje su proveli “u društvu Osojnice”, ali i s obzirom da izrazito velik broj domaćinstava na njihovom teritoriju samo kompostira i manje od 20 posto biootpada s njihovog terena bi se moralo obrađivati u zajedničkom postrojenju, Općina Matulji ukoliko bi se uređaj ipak smjestio na njezinom terenu, zbog toga ne bi trebala imati troškova, već određenu zaradu. U svakom slučaju, mjesto za njegovo postavljanje treba tražiti izvan naselja, zaključeno je.

Kakav je to uređaj?

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad ih prehrambene industrije.

Sustav odvojenog prikupljanja biootpada je prema EU direktivi o otpadu obaveza jedinica lokalne samouprave. Iz Komunalca su naveli da bi uređaj o kojemu je riječ godišnje mogao obraditi oko tisuću tona biootpada, a proces obrade od utovara do dobivenog komposta trajao bi između 30 i 35 dana i dobivao bi se kompost druge klase koji se može koristiti u poljoprivredi.

Kompletan iznos investicije s PDV-om iznosio bi 928.125 eura, odnosno bez PDV-a kojega bi podmirio Komunalac 742.500 eura. Iz fondova EU bi se od tog iznosa pokrilo 380.700 eura, odnosno 51,27 posto, dok bi četiri liburnijske jedinice lokalne samouprave trebale izdvojiti 361.800 eura, ili 48,73 posto.

Planiralo se da od tog iznosa nešto više od 26 posto pokrije Grad Opatija, nešto više od 9 posto svaka od dvije općine, odnosno Matulji i Lovran, dok bi na Općinu Mošćenička Draga otpalo nešto više od 3 posto troškova.