Fenomen suvremenih migracija jasno i glasno postavlja nam pitanje što znači biti kršćanin u Europi danas. Očito je kako se od nas traži poniznost, sposobnost da priznamo pravo na postojanje i drugima.

Biti Kristovim sljedbenicima znači danas otkriti i priznati vjersku dimenziju drugih religija. Današnji bi vjernici, a prije svih teolozi, posebno vi mladi teolozi i teologinje, trebali svojim suvremenicima pomoći da se odvoje od idola sebeljublja koje je korijen nepodnošenja, prezira i uklanjanja drugih, poručio je riječki nadbiskup Mate Uzinić na otvaranju trećih Mediteranskih teoloških susreta u Lovranu s temom “Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu”.

U pozdravnom govoru, govorio je o odnosu kršćana i muslimana, a dotaknuo se i izazova s kojima se Europa suočava. Istaknuo je da je Europa postala najsekulariziraniji kontinent.

Socijalno prijateljstvo

Ponudio je i svoje razmišljanje, što za njega znači kršćanska Europa i kojim bi smjerom kršćani u Europi trebali ići.

– Kršćanska Europa ne znači Europu pod kršćanskim režimom, Europu koja bi branila dolazak nekršćanima. Naprotiv, znači Europu koja se brine da svatko na njenom teritoriju može moliti Boga svojim riječima i da to može činiti pored onoga tko moli na drukčiji način ili pored onoga koji uopće ne vjeruje u Boga.

Kršćanska Europa otvara prostore suradnje s drugačijima. Ti su odnosi ključni za mir u svijetu, za izgradnju bratstva i socijalnoga prijateljstva, o čemu često govori papa Franjo, kazao je riječki nadbiskup.

Dodao je kako su odnosi kršćana i muslimana u Europi prolazili različite faze, od ignoriranja do omalovažavanja, od namještene tolerancije do getoizacije, segregacije i ratne isključivosti.

– Prošli smo kroz razdoblja prepuna straha i nepoznavanja, stekli puno lošega pamćenja, dok su rijetka bila razdoblja mira, kao i rijetke osobe uvažavanja i dijaloga iz vjere.

No, otvaranje europskih društava za muslimanske migrante od druge polovice 20. stoljeća proizvelo je nove okolnosti, novi oblik suživota, koji pruža i novu priliku, kazao je Uzinić.

Izazovna tema

Spomenuvši doseljavanje muslimana u različite dijelove Europe – Engleske, Francuske, pa preko Njemačke, Austrije i Švicarske, spomenuo je tradiciju islama na istoku Europe te da se raznolikošću religija ističe Bosna i Hercegovina, dok su muslimani većina u Turskoj, Albaniji i Kosovu.

– Bremenita povijest ovih krajeva, u kojima se religija tako lako i tako pogubno politizira, a ekstremizam u njoj nalazi inspiraciju i poticaj, svjedoče nam koliko je ova tema izazovna i tegobna.

No, lokalni nas konteksti mogu i učiti o onome što kršćani i muslami imaju zajedničko, umjesto da naglasak bude na stvarima koje nas razdvajaju.

Iskustvo višestoljetnog suživota i uspješni modeli dijaloga i bratstva mogu nas nadahnuti mudrošću koja oslobađa od straha i zatvorenosti.

Možda se tu krije spasonosna iskra našeg ugaslog identiteta, možda nam se valja vratiti Mediteranu, kako bismo ponovno izgradili Europu, kazao je nadbiskup Uzinić.

Mediteranske teološke susrete ove godine pohađa četrdesetak studenata viših godina studija teologije koji će do subote 20. srpnja slušati predavanja odabranih izlagača o odnosu kršćanstva i islama, kao i sudjelovati na radionicama.

Predavači su Tomislav Kovač (Sveučilište u Zagrebu), Angeliki Ziaka (Sveučilište u Solunu), Ulrich Schmiedel (Sveučilište u Lundu), Zilka Spahić-Šiljak (Sveučilište u Sarajevu) i Benjamin Idriz (Islamska zajednica Penzberg), a gostuje i časna sestra Nathalie Becquart, dotajnica Biskupske sinode.

Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život

Papa Franjo 2019. godine u Abu Dhabiju susreo se s velikim imamom egipatske džamije Ahmadom al-Tajebom, s kojim je potpisao Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život.

Taj je dokument i susret dvaju vjerskih vođa bio i motivacija za ovogodišnju temu Mediteranskih teoloških susreta. Organizator susreta, Riječka nadbiskupija, pozvala je da se na otvaranju okupljenima obrati i Aziz ef. Hasanović, muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

No, kako je bio spriječen, pročitan je njegov govor. Prvi čovjek Islamske zajednice u Hrvatskoj ističe kako je počašćen velikodušnim i ljubaznim pozivom njegova brata i prijatelja, mons. Mate Uzinića, riječkog nadbiskupa te je poziv s prihvatio s velikom radošću.

– Tema susreta izuzetno je aktualna. Živimo u svijetu koji je sve više polariziran i dijeli se po mnogim segmentima, geopolitičkim, vjerskim i mnogim drugim.

Tema “Kršćanstvo i islam u službi bratstva” otvara nove vidike i snaži sve one koji zagovaraju mir i sigurnost u cijelome svijetu, navodi Aziz ef. Hasanović. Posebno je istaknuo riječkog nadbiskupa kao primjer.

– Crkva u Rijeci sretna je da ima univerzalne promotore bratstva i zajedništva, oličene u liku Mate Uzinića koji svojim dosadašnjim radom može poslužiti kao inspiracija svim vjerskim djelatnicima, bez obzira kojoj vjeri pripadali. Mi u Islamskoj zajednici prepoznajemo ga kao istinskog partnera u jačanju povjerenja i kulture dijaloga, piše u govoru.

Zaključuje da je zajednička misija muslimana i kršćana dobro živjeti u sredinama u kojima se nalaze.

– Sve promjene kreću u nama samima. Prvo u nama, a onda i oko nas, navodi Aziz ef. Hasanović. Sudionicima susreta pročitan je i govor Mohameda Abdelsalama, koji je sudjelovao u sastavljanju Dokumenta o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život.

Program

U utorak 16. srpnja, u 20,30 sati u Domu pastoralnih susreta u Lovranu, časna sestra Nathalie Becquart, dotajnica Biskupske sinode održat će predavanje otvoreno za javnost na temu “Sinodalnost, ekumenizam i međureligijski dijalog”.

U srijedu 17. srpnja u 20 sati u Nadbiskupskom domu u Rijeci, održat će se javna tribina na temu “Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu”, na kojoj će sudjelovati svi predavači: Tomislav Kovač je profesor fundamentalne teologije i pročelnik Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Ulrich Schmiedel, profesor globalnog kršćanstva na Sveučilištu Lund u Švedskoj, Angeliki Ziaka, profesorica studija religije i znanstvena voditeljica Povjerenstva dodiplomskog programa islamskih studija na Teološkom fakultetu Aristotelovog sveučilišta u Solunu, Zilka Spahić-Šiljak, profesorica rodnih studija, akademska direktorica Univerzitetskog gender resursnog centra (UNIGeRC) Sveučilišta u Sarajevu, direktorica TPO Fondacije Sarajevo i FER škole te Benjamin Idriz, imam Islamske zajednice Penzberg u Njemačkoj.