OPATIJA – Dobitnica nagrade za životno djelo Grada Opatije, pjesnikinja i prozaistica Marija Trinajstić, napisala je novu knjigu čija će promocija biti u četvrtak, 26. svibnja, s početkom u 19 sati u Kulturnom domu Zora u Opatiji. Knjiga nosi naslov »Mat mi j’ užala povedat« i sadrži 28 priča o životu u Opatiji i okolici u vrijeme dvaju svjetskih ratova i periodu između njih. Svjedočanstva su to iz prve ruke jer ih je Mariji pričala njezina majka Darinka, a tijekom devedesetih godina jedna po jedna su objavljivane u čakavskom prilogu Novog lista Beseda, jednoj od najdugovječnijih čakavskih rubrika u hrvatskim tiskanim medijima, s obzirom na to da je rođena 1993. godine i malo joj još nedostaje do 30. rođendana.

Priče su pisane na autohtonom čakavskom narječju, a uz svaku priču autorica je pripremila i rječnik čakavskih riječi s prijevodom na hrvatski pa će i čitatelji koji su manje upoznati s čakavskim narječjem biti u mogućnosti pratiti tekst. Knjiga je izdana u nakladi Naklade Kvarner iz Novog Vinodolskog, a njezino su objavljivanje omogućili Grad Opatija i Primorsko-goranska županija.

»Stare Opatijke«

Marija Trinajstić, baš kao i njezina pokojna mama Darinka, iz počasnih su redova »starih Opatijki«. Umjetnički višestruko talentirana Marija, od milja Marica, rođena je u Opatiji 1944. godine. Škole je pohađala u Opatiji, a Ekonomski fakultet u Rijeci. Godinama je, do odlaska u mirovinu, vodila promidžbu u riječkom Brodokomercu. Za svoj rad je dobila niz strukovnih nagrada i priznanja.

Naslovnica knjige »Mat mi j’ užala povedat«

Kako su njezin »lik i djelo« predstavili u povodu izdavanja nove knjige, djeluje kao pjesnikinja, prozaistica, urednica, antologičarka, kritičarka te recenzentica. Više od pet desetljeća radi na afirmaciji i vrednovanju čakavskog jezika/narječja, osobito liburnijskih idioma. Kao jedna od urednica Dometa suuređivala je na prvoj sveobuhvatnoj antologiji čakavske poezije »Korablja začinjavca« 1969. godine. Od samog osnutka Čakavskog sabora u Žminju sudjeluje u raznim kulturnim događanjima. Tako je 1970. godine u Opatiji osnovana prva Katedra (za književnost i kulturu) Čakavskog sabora, kojoj je bila prva tajnica. Organizirala je simpozije te suuređivala prve brojeve »Liburnijskih tema«. Osim toga, od samog osnutka suradnica je Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov« gdje je uredila i suuredila niz izdanja. Pjesme, prozu, recenzije, kritike objavljivala je u brojnim listovima i časopisima: Dometi, Kolo, Mogućnosti, Republika, Telegram, Most, Polet, Studentski list, Kaj, Književna Rijeka, Vjesnik, Novi list… Ciklusima pjesama zastupljena je u izdanjima Pul Matetićevega ognjišća (1-9), Javorika opatijska, Verši na šterni, Kad vruja zavruja, Puna nedra mora, Kaj?Ča/prožimanje i perspektive, Ča vrh Arbe…

Nagrade na MIK-u

Zastupljena je u nekoliko antologija hrvatskog pjesništva – Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća, Moreplovi, Antologija hrvatskog pjesništva Istre 19. i 20. stoljeća (Istra kroz stoljeća), U ovom strašnom času…

Poezija joj je prevedena na dvadesetak jezika, a niz pjesama uglazbljeno, kao što su »Srebrni dah« i »Nisan šla za ten« – nagrađene na MIK-u. Dosad je objavila zbirke pjesama: Svakodnevna misa riječi (Rijeka, 1969.), Otprilike dan (Rijeka, 1977.), Nella terra delle nifee (Napulj, 1982.) i Cimbuja (Viškovo, 2018.).

Bila je dugogodišnja predsjednica opatijske Katedre Čakavskog sabora. U svom dosadašnjem radu organizirala je više od stotinu i dvadeset raznih manifestacija – simpoziji, književne večeri, promocije, obilježavanje obljetnica i običaja te uredila i suuredila niz izdanja Katedre. Dobitnica je nagrade za životno djelo Grada Opatije 2019. godine i nagrade Drago Gervais 2019. za najbolje djelo objavljeno na čakavskom narječju za pjesničku zbirku Cimbuja.