Kada je u kolovozu prošle godine stupio na snagu novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, mišljenja javnosti su bila podijeljena. Za neke je taj propis predstavljao mogućnost privatizacije obale, dok su drugi u njemu vidjeli mogućnost uvođenja reda u ranije kaotično područje. Budući da su Lovranci godinama imali problem s korisnicima koji se nisu držali ugovora, vodila se prava pravcata bitka za pomorsko dobro, a Medveja je postala pojam loše koncesije, zamolili smo za razgovor lovranskog načelnika Bojana Simoniča, upravo na temu primjene novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Još jedna sezona je pred vratima, je li sve spremno što se tiče dozvola na pomorskom dobru? Nismo stekli dojam da je bilo nekih većih problema ove godine…

– Izgubili smo onaj klasični sezonalni karakter, tako da uvijek ima nešto turista koji se šeću gradom, no ona glavna kupališna sezona je tek pred vratima. Dobro ste primijetili, zahvaljujući dobroj pripremljenosti uspjeli smo provesti sve postupke od samog usvajanja plana, provedbe javnog natječaja, evaluacije ponuda, pa do izbora i upravnih postupaka u najkraćem roku tako da smo s jednostavnijim predmetima bili gotovi još početkom travnja, a nedugo nakon toga i sa svim ostalima.

Kvaliteta i estetika

To je jako bitno za ugostiteljske objekte koji su radili u predsezoni, kako njihov rad ne bi bio doveden u pitanje te se izlagali možebitnim kaznama i zabranama radova. Također, u okolnostima oskudice radne snage za sezonu svima je u interesu što prije imati informaciju jesu li prošli ili nisu sa svojom ponudom da znaju planirati za dalje.

Što je to konkretno novo, koje su pozitivne promjene u odnosu na postojeći sustav, odnosno jesu li zadržane i neke nelogičnosti?

– Tu je prije svega veća sloboda koja se daje jedinicama lokalne samouprave da same kroz plan propisuju neke stvari. Naplaćeni iznosi naknada veći su nego prije. Sada se vrednuje kvaliteta ponude, ocjenjuju se i estetski kriteriji, kao i dosadašnje iskustvo u gospodarenju pomorskim dobrom. Toga svega ranije nije bilo te bi pobijedio natjecatelj čiji je otisak pečata na paketomatu ili 24 satnom poštanskom uredu bio najbliži iza ponoći. Pozitivno je i to što se dozvole izdaju na razdoblje od najkraće dvije pa do pet godina što ipak daje i poduzetnicima motivaciju za ulaganje u posao. Kako je osnovni državni propis bio nadograđivan podzakonskim aktima, kao da je svakom nadogradnjom dobio neke nove praznine. Ostaje još za jasnije definirati postupovne odredbe, odnos odluka izvršnog tijela i općinskog vijeća kao i pravne lijekove, no to su detalji u odnosu na probleme koje smo imali u provedbi ranijih koncesijskih odobrenja.

Više novca, više ulaganja

Kada se spomenuli naplatu većeg iznosa nego prije, o kojim se konkretno iznosima radi?

– Ove je godine ukupno naplaćena naknada u iznosu od 149.183,18 eura, što je u odnosu na iznos iz 2023. godine od 53.751 eura gotovo trostruko. Bez obzira na to što je ranijih godina cijeli iznos bio prihod jedinice lokalne samouprave, a ove godine se dijeli sa županijom na način da se u regionalnu samoupravu preusmjeruje 30% naplaćenog iznosa, ipak se radi o dvostrukom raspoloživom iznosu.

Hoće li se to odraziti na održavanje pomorskog dobra?

– Naravno, sav više naplaćeni iznos ulaže se upravo u pomorsko dobro. Čim smo otvorili ponude, znali smo da će biti više prihoda u odnosu na planirano te smo u skladu s time i proveli sanaciju svih plaža. Naime, olujno jugo je bilo oštetilo kupalište Kvarner, plaža Peharovo je bila razrovana, manje plažice je odnijelo more, a šljunak u Medveji je bio prilično ispremiješan – i to je sve pravovremeno sanirano. Ostatak sredstava moći ćemo uložiti u investicijsko održavanje tek po rebalansu proračuna, no kako je postupak proveden za dvije godine, već znamo s čime raspolažemo u 2025. godini.