OPATIJA  Tri impozantna opatijska stabla, u parku na Slatini te u parkovima Sveti Jakov i Angiolina, imaju već dosta godina pa je za utvrđivanje njihovog zdravstvenog stanja bila potrebna pomoć »liječnika za stabla«. Točnije, opatijski parkovi, koji zadnjih 70 godina sustavno brinu za održavanje zelenih površina, su u pomoć pozvali fitopatologa za šumsko i urbano drveće, prof. dr. sc. Danka Diminića iz Zagreba. Pregledao je veliku piniju na Slatini, prekrasno stablo čija se krošnja, nažalost, u potpunosti osušila, zatim golemi, svima dragi atlaski cedar u parku sv. Jakova, stablo koje se natječe za »stablo godine« u Hrvatskoj te velecvjetnu magnoliju u parku Angiolina, sve same »zaštitne znakove« grada pod Učkom. Rezultate su zaljubljenici u uređene zelene površine i »stoljetne opatijske divove« očekivali s nestrpljenjem…

Magnolija u parku Angiolina / Snimila A. KUĆEL-ILIĆ

Prema riječima Ivana Bilobrka, ravnatelja opatijskih parkova, u fitopatološkom izvješću popraćenom slikovnim materijalom prof. Diminić je analizirao situaciju te dao preporuke za daljnje postupanje.

– Nažalost, vijesti koje smo dobili vezane uz piniju na Slatini nisu dobre. To je stablo koje prema fitopatološkom izvješću odumire – rekao je Bilobrk.

Krošnja odumire

Nakon pregleda, prof. Diminić je utvrdio i u pismenom izvješću naznačio da je 90 posto krošnje kod ove opatijske pinije odumrlo i sasušilo se. Samo mali dio krošnje još sadrži zelenkaste iglice, no i taj dio postupno odumire.

– Zdravstvenim pregledom pinije nisu zabilježeni mogući abiotski ili biotski razlozi odumiranja (mehanička oštećenja, štete od kukaca, uzročnici bolesti i sl.). U pridanku debla zabilježena je manja ulazna rana promjera oko centimetar i dužine 4-5 centimetara – naveo je prof. Diminić čije je mišljenje, međutim, da to ipak nije siguran pokazatelj da je nepoznata osoba s namjerom oštetila stablo i »injektirala« određeno toksično sredstvo u svrhu usmrćivanja stabla. Po njegovim riječima, postupno odumiranje stabla ukazuje na proces koji je trajao nekoliko mjeseci…

– Temeljem analiza i pregleda, pretpostavlja se da je zbog još nepoznatog razloga došlo do odumiranja korijenova sustava pinije. Postupno odumiranje korijenova sustava dovelo je do odumiranja tkiva debla i grana, a time i do postupnog odumiranja cijelog stabla. Preporuka je da se tijekom jesenskih ili zimskih mjeseci obavi uklanjanje pinije i da se u svrhu djelomičnog objašnjenja moguće uloge prisutne rupe (oštećenja) obavi analiza poprečnog presjeka debla u zoni same rupe prilikom sječe i uklanjanja stabla – stoji u izvješću što ga potpisuje prof. Danko Diminić.

Prisutna trulež

Što će biti sa stablom pinije i kada će se morati ukloniti, u parkovima još zasad nisu sa sigurnošću mogli potvrditi jer je, premda bolesna, u ovom trenutku ipak još uvijek bez poremećene statike.

Kod druga dva stabla, »ljepotana« atlaskog cedra i »ljepotice« magnolije koja raste uz Villu Angiolinu, situacija je povoljnija i zdravstveno stanje oba stabla će se kontinuirano pratiti. Kod magnolije je, primjerice, prisutna trulež u bazi debla te struka preporučuje snimanje baze debla sonarnim tomografom, dok kod atlaskog cedra, čije se zdravstveno stanje prati od 2005. godine, a sanacija krošnje mu je provedena 2006. godine, trulež u bazi debla i korijenu u blagom je napretku i važno je pratiti stanje.

– Uložit ćemo sredstva u atlaski cedar, u ovo jedinstveno stablo koje se natječe za hrvatsko »naj stablo« te ćemo naručiti znanstveni pregled, CT stabla, kako bismo utvrdili o čemu je riječ, koliko je trulež napredovala i u kojoj je mjeri stablo vitalno – najavio je Bilobrk.