Gradska kula Lovran svojim atraktivnim izgledom i povijesnom vrijednošću plijeni pažnju i interes domaćih i stranih gostiju, ali i lokalnog stanovništva.

Nedovoljna valorizacija tog vrijednog kulturno-povijesnog resursa i njegova neadekvatna zastupljenost u cjelokupnoj turističkoj ponudi Lovrana predstavlja značajan gubitak za lokalnu zajednicu. Mnogi smatraju kako trenutačnom upotrebom tog prostora nisu iskorišteni ni polovični kapaciteti i mogućnosti koje taj jedinstveni objekt pruža. Gradska kula Lovran tako za sada predstavlja iznimno vrijedan, ali nedovoljno revitaliziran resurs. Iskorištenost ovog turističkog potencijala za sada se temelji na tradicionalnom pristupu turizmu, koji se nije mijenjao zadnjih tridesetak godina što u konačnici rezultira nedostatkom kreativnih projekata koji bi donijeli dodatnu tržišnu vrijednost i unapređenje postojeće turističke ponude. Upravo zbog svega navedenog priznati lovranski ugostitelj Robert Benzia nedavno je izašao s idejom i predstavio idejni projekt valorizacije Gradske kule Lovran.

Njegov prijedlog turističke revitalizacije objekta i kreiranje inovativne turističke ponude bazirao bi se na jedinstvenom doživljaju eno-gastronomske ponude, autohtonom nasljeđu, promicanju kulturno-povijesne baštine, promociji lokalnih proizvoda. Benzia vidi kulu kao mjesto najmanjeg restorana u Hrvatskoj – restorana za dvoje, kao muzej tradicionalne gastrokulture (Culinary Arts Museum), a u kojoj će biti ponuđen i smještaj za goste restorana (Tower room). On vidi kulu kao mjesto intimnih zaruka, mjesto najposebnijih životnih trenutaka partnera…

Romantika na vrhu kule

– Razvoj koncepta najmanjeg restorana u Hrvatskoj predlaže se u prostoru drugog kata gradske kule. Restoran je zamišljen kao mjesto na kojem će se pružati jedinstvena mogućnost blagovanja u dvoje s prekrasnim pogledom na grad i nezaboravnim gastronomskim doživljajem. Ponuda restorana s originalnim i autentičnim jelima težila bi daljnjem razvoju gastrokulture u čvrstoj poveznici s lokalnim podnebljem s naglaskom na ekološku očuvanost. Koncept restorana spadao bi u vrh gastronomske ponude u kojoj chef pomno birajući namirnice lokalnog podrijetla kreira jela po želji i ukusu gosta uz izbor vina koja upotpunjavaju gastronomski užitak. Tu bi se poseban naglasak stavio na suradnju s lokalnim OPG-ovima koji bi u istom prostoru bili i predstavljeni. Tom prenamjenom vrha Gradske kule Lovran u romantično mjesto jedinstvenog restoranskog tipa u Hrvatskoj dodatno bi se oplemenio prostor zadržavajući sve elemente povijesnog nasljeđa. Na ovaj način Lovran bi se pozicionirao na eno-gastronomskoj karti Hrvatske po jedinstvenosti i kvaliteti gastronomske ponude. U svijetu, koliko mi je poznato, postoji samo jedan restoran koji ima koncept ponude eno-gastro doživljaja za samo dvoje ljudi, a smješten je u talijanskom Vaconu i u njemu se pruža uslugu luksuznog konzumiranja jela i vina – kazao je Benzia koji muzejski prostor vidi kao »živi« muzej u kojem će se moći ne samo razgledavati, već i koristiti/upotrebljavati izlošci.

Marun, šparoga, trešnja…

Svakako bi mjesta u muzeju trebalo biti za tradicionalne namirnice, hrvatska vina, izložbe domaćih proizvoda lokalnih proizvođača i OPG-ova i tematske eno-gastromske manifestacije s promocijom tradicionalnih namirnica za lovransko područje kao što su marun, šparoga, trešnja, lovor, smokva, vrganj. Ovakav turistički proizvod osmišljen na konceptu sveobuhvatne i visoko personalizirane usluge otvorio bi mogućnost razvoja cjelogodišnjeg turizma te pružio jedinstven doživljaj i emocionalni utisak turistima.

Upravo zato ovaj idejni projekt pohvaljen je i od načelnika Općine Lovran Bojana Simoniča, ali i direktorice Turističke zajednice Općine Lovran Luize Sandalj. Načelnik navodi kako su ovakvi projekti nastali iz prakse vrlo često privlačniji i životniji od onih nastalih u uredu. Međutim, postavlja se pitanje mogućnosti integriranja ovog idejnog projekta u onaj postojeći projekt pod nazivom »Povežimo se baštinom«, koji je zajednički projekt članica Urbane aglomeracije Rijeka, a kroz koji je planirana adaptacija Kuće lovranskega guca. Točnije, Kuća lovranskega guca do kraja trajanja projekta 2022. godine trebala bi biti proširena i povezana s Gradskom kulom u cilju stvaranja funkcionalnog i u turističkom smislu atraktivnog prostora.

– Svakako ćemo pokušati vidjeti je li moguće ovu ideju provesti kroz projekt »Povežimo se baštinom«. Odstupanja u projektu Urbane aglomeracije Rijeka koja se dozvoljavaju obično su vrlo mala pa treba vidjeti koje su naše mogućnosti. Moje je mišljenje da nije isključivo da uređenje prostora i sama namjena, koja je predviđena, nisu u koliziji – objasnio je Simonič.

Ekskluziva za dvoje

Gradska kula Lovran nije dovoljno turistički valoriziran prostor, smatra i direktorica TZ Lovran te se veseli uređenju i obnovi kule kroz projekt Urbane aglomeracije Rijeka, ali i ideji Roberta Benzije čijom bi se realizacijom, smatra, Lovran još jače ucrtao u gastronomsku kartu šire regije.

– Ideja o ekskluzivnom restoranu za dvoje je sjajna. Uz Michelinovu zvjezdicu restorana Draga di Lovrana, takva bi jedinstvena priča u Gradskoj kuli dodatno pozicionirala Lovran na gastronomskoj karti – zaključila je Luiza Sandalj.