Neki od vodećih gospodarstvenika iz Hrvatske i regije okupili su se na Kongresu menadžera 2024. u organizaciji Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA koji danas završava u Opatiji. Naime, tema ovogodišnjeg, četvrtog Kongresa menadžera, bila je “Ljudi, tehnologija i budućnost poslovanja” pa je tako bilo govora o izazovima i rizicima koji utječu na buduće poslovanje kompanija, generaciji Z i njihovom ulasku u poslovnu zajednicu, utjecaju umjetne inteligencije na poslovanje i analizu kupaca i ostalim temama.

Ana Soldo, predsjednica CROMA-e u uvodnom je obraćanju istakla kako je jedno od bitnih pitanja o čemu će ovisiti budućnost poslovanja, da li samo o investicijama ili i o ljudima, liderima.

– Svijet i korporacije danas više nego ikad vape za liderima koji žive ono što govore, iza čijeg imena stoje djela, koji su spremni riskirati i otvarati vrata novim mogućnostima, kao i prihvaćati različitosti bez sukoba. Razvoj tehnologije treba pratiti potrebe tržišta i održive tržišne trendove, no ukoliko želimo motiviranog radnika, on se mora osjećati dobro u svojoj radnoj okolini poručila je Soldo. Okupljenim poduzetnicima se obratio i Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju, koji je, pak, ustvrdio kako aktualna vremena pozivaju na dublje promišljanje. Osvrnuo se i na veliko zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj, kao i na novu vladinu poreznu reformu.

– Situacija je u Hrvatskoj dobra, ali imamo jako napeto tržište rada i velik strani priljev sredstava. Ključan problem danas je upravo manjak radne snage, međutim zaboravljamo da uvozom radne snage ne dobivamo samo strane radnike, nego građane. I što radimo na integraciji? Izbjegavamo otvarati to pitanje, a koje je i jedno od vrlo aktualnih pitanja političkoekonomske ravnoteže našeg društva. A pitanje je i te “cjelovite porezne reforme”, naime stalno nešto cjelovito reformiramo, a da ne razmišljamo o tome. Nuditi nešto javnosti u obliku power-point prezentacije je neozbiljno, kazao je Mačkić navodeći kako reforma bez evaluacije što ona donosi nema smisla, kao i kako ne vidi da će novi vladini potezi dovesti do smanjenja cijena nekretnina i kratkoročnog najma smještaja.

Ana Soldo / Snimio Sergej Drechsler

A u uvodnom panelu Lideri nove generacije sudjelovali su Mislav Vučić, izvršni direktor Jadran Galenskog Laboratorija, Iva Rogović Lekić, predsjednica Uprave Marsh McLennan, te Tomislav Cikač, predsjednik uprave Proklime.

Govoreći o neizvjesnosti u suvremenom gospodarskom okružju, Vučić je, uz ostalo, kazao kako je u takvim turbulentnim okolnostima ključ inicijalno prepoznavanje problema i prilika, a drugo spremnost na učenje.

– Ona je ključna za uspjeh firme i danas, a posebno će biti u budućem razdoblju. Za sobom povlači shvaćanje konteksta, prilagođavanje i izvrsnost. U businessu, kod donošenja odluka uvijek imate svojevrsnu kombinacija osjećaja i razuma. Primjerice, kada je krenuo rat u Ukrajini, nama su Ukrajina i Rusija predstavljale 50 posto prodaje, i u tom trenu budućnost nije izgledala dobro. Međutim, uspjeli smo svladati i tu tešku situaciju, kazao je Vučić dodajući kako je ključni koncept za upravljanje balans.

– Balansirati je teško jer nema garancije da će stvari ići u smjeru u kojima se očekuje. Okvir postoji, ima početak ili kraj, postoje osnovni elementi, ali puno će se toga događati paralelno s realnom situacijom u određenom trenutku i na to treba pravovremeno reagirati. U većini slučajeva kod donošenja odluke nemate sve informacije, ali ako čekate da ih dobijete, onda vjerojatno već kasnite za konkurencijom, poručio je ovaj menadžer.

Snimio Sergej DRECHSLER

Panelisti panela “Poduzetnici – pokretači hrvatskog gospodarstva” su se u raspravi osvrnuli na status obiteljskih tvrtki, kao i izazove prijenosa vlasništva i upravljanja s jedne generacije na drugu.

Danko Bačelić, čelnik tvrtke Bačelić, je naime, apostrofirao kako se u Hrvatskoj ne posvećuje dovoljno pažnje obiteljskim tvrtkama, dok u Sjeverozapadnoj Europi postoje tijela unutar resornih ministarstava koja se bave ovakvim kompanijama, kao i institucije koje pomažu oko prijenosa businessa na nove generacije u obitelji.

– U Finskoj postoje fakulteti koji se bave umjeravanjem druge generacije, naime svjesni su rizika kod transfera vlasništva na mlade. Obiteljske tvrtke su upravo najpespektivnije tvrtke, međutim kod nas su zanemarene. Mi trebamo podršku društva da bi transfer generacijski bio uspješan i očuvana radna mjesta, kazao je Bačelić.

Petar Šimić, čelnik Primaca, koji je i sam druga generacija u obiteljskom businessu, podsjetio je kako su neke svjetske kompanije s prihodima od preko 100 milijuna eura, obiteljske, počevši od Wallmarta…

– Kod nas se obiteljske kompanije smatraju samo male i srednje, što nije točno. Uloga ministarstva je da se bave tim kompanijama, ne radi samih vlasnika, već da se zadrži stvorena vrijednost i radna mjesta, ukazao je ovaj poduzetnik navodeći kako u Hrvatskoj govorimo o dolasku tek druge generacije na čelo kompanija, dok su u svijetu na njihovom čelu, sedma, osma ili deveta generacija obitelji.

Vjekoslav Majetić, osnivač i vlasnik DOK-ING, je osvrćući se na aktualan trenutak, ponovio osnovno pravilo što znači biti uspješan podueznik, a to je “da imate proizvod, da ga netko treba i da možete naplatiti”.

Velibor Mačkić / Snimio Sergej DREHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER