OPATIJA – Termin ferragosto, koji su hrvatski turistički djelatnici prihvatili kao sinonim za dolaske talijanskih gostiju u kolovozu, sve je više izvan upotrebe. Trendovi putovanja talijanskih gostiju tijekom proteklih nekoliko desetljeća bitno su se izmijenili. Tom je naravno kumovala ekonomska situacija, pandemija, ali i jednostavniji i jeftiniji oblici putovanja za neke dalje, egzotične destinacije. Nekadašnja kolovoška »invazija« Talijana na hrvatsku obalu Jadrana danas je značajno blaža.

Na jučerašnji dan u Hrvatskoj je boravilo 86.000 gostiju iz Italije, a u dosadašnjem dijelu kolovozu je ostvareno 136.000 njihovih dolazaka i 634.000 noćenja. Međutim, i s ovakvim rezultatom, talijansko tržište u kolovozu 2022. godine zauzima drugo mjesto top tržišta po dolascima te 6. mjesto top tržišta po ostvarenim noćenjima, a njihove najpopularnije destinacije su Novalja, Medulin i Rovinj.

Pojačan interes

Da za Hrvatskom vlada još uvijek značajan interes Talijana, potvrdila je i Viviana Vukelić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Italiji. U objavi na službenim stranicama HTZ-a navedeno je i da su najpoželjnije inozemne destinacije Talijana uz Hrvatsku, Grčka, Španjolska i Francuska.

– Naše Predstavništvo u Milanu od lipnja bilježi pojačan interes za svim hrvatskim destinacijama, pojačane su autobusne, trajektne i zračne linije prema našoj zemlji i to posebice sad u mjesecu kolovozu kad većina Talijana odlazi na godišnji odmor. Bilježimo i značajan interes organiziranih putovanja za mlade u Hrvatsku, posebice u Novalju, a potražnja za putovanjima u ovom razdoblju bit će najizraženija u sklopu last-minute aranžmana, izjavila je Vukelić, nadodavši da Talijani, s obzirom na ratna zbivanja u Ukrajini, inflaciju i brojna poskupljenja u Italiji, ali i činjenicu da i sami imaju more, ipak i dalje dolaze u Hrvatsku.

Od 2016. godine do 2019. godine broj Talijana na području Kvarnera bio je stabilan – svake su godine ostvarili oko 1,35 milijuna noćenja. Godinu kasnije, 2020. godine, zbog pandemije koronavirusa broj njihovih noćenja je pao na 400.000, a 2021. godine digli su se za 150.000 noćenja, te je ostvareno 550.000 noćenja gostiju s talijanskog tržišta.

– U toj 2020. godini takvom razvoju situacije kumovala je korona. Oni su iznimno jako bili pogođeni pandemijom. Ekonomska kriza koja vlada u Italiji i činjenica da imaju svoje more, mnoge je navela da ostanu kod kuće. Uostalom, imali su i poticaje da godišnje odmore provedu unutar zemlje. U prvih sedam mjeseci ove godine na području Kvarnera ostvarili su 400.000 noćenja, a u istom razdoblju od 2016. do 2019. godine ostvarivali su oko pola milijuna noćenja. Znači, talijansko tržište nešto se oporavlja, ali je još uvijek u odnosu na razdoblje prije korone to negdje oko 100.000 noćenja manje, odnosno to je oko 24 posto manje nego u »normalnim« godinama – objasnila je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarner.

Promjene navika

Talijanske »invazije« hrvatske obale, u drugoj polovici prošlog stoljeća, dobro se sjeća Aldo Simper, dugogodišnji turistički djelatnik. Nepregledne kolone automobila koje su se stvarale 1. kolovoza na granici, prepunih trajekata na čiji se ulazak čekalo danima, samo su još neke od njemu dobro upamćenih, »živih« slika toga razdoblja kada je talijanski gost bio najcjenjeniji gost na Jadranu.

– Puno se toga promijenilo u navikama Talijana, prije svega rastegnula su se razdoblja godišnjih odmora. Ferragosto je razdoblje koje je naslijeđeno još iz rimskih vremena, kao razdoblje kada nitko nije ništa radio. Sjećam se nekih mojih posjeta Italiji u kolovozu – apsolutno sve je bilo zatvoreno. Nakon nekog vremena u Italiji se počelo razmišljati da se godišnji odmori i praznici rastegnu. Do tada je masovna pošast bila da se 1. kolovoza sve zatvara i svi sjure prema hrvatskoj obali. Na cestama se više stajalo nego se kretalo, trajektne linije između Italije i Hrvatske, kojih je bilo više onda nego danas, bile su prebukirane – danima se čekalo na ukrcaj. Ta za Talijane rezervirana špica sezone, imala je i nešto više cijene, pa su počeli razmišljati da provedu godišnje odmore u razdobljima kada su manje gužve i kada su niže cijene. Znači, rastegla su se razdoblja godišnjih odmora, a djelomično je njihovim navikama pridonijela i ekonomska situacija. Taj kolovoz postao je za njih skup. Talijanski gost bio je izuzetno cijenjen u ta vremena, posjećivao je najbolje restorane i uživao u ribi i plodovima mora. Ne bih rekao da su Talijani koji danas dolaze skromniji, samo su razboritiji, a uvjeti im sigurno nisu takvi kakvi su bili pred dvadesetak godina.

Onaj tko danas ima novaca dostupna su mu i neka dalja putovanja, danas se lako putuje po cijelom svijetu. Imućni Talijani više ne dolaze u Hrvatsku, oni odu na Maldive. Osim toga, mi nismo više tako jeftina zemlja kakva smo bila, mi smo za Talijane nekada bili bagatela, rekao je Simper.

Daniela Kramarić: Klasični ferragosto više ne postoji

Daniela Kramarić, vlasnica renomiranog opatijskog restorana Plavi podrum u Voloskom, čiji su glavni gosti nekoć bili upravo Talijani, kaže da je činjenica da je gostiju s talijanskog tržišta, u odnosu na razdoblje pred dvadesetak godina, znatno manje.

– Klasični ferragosto, koji mi pamtimo od prije 15-ak godina, više ne postoji. Talijani nam sada stižu i tijekom proljeća i jeseni, dolaze kod nas zbog zdravstvenog turizma u toj predsezoni i posezoni više nego u kolovozu. Talijana je manje, ali otvorila su se neka nova tržišta. Vjerujem da je na njihove dolaske utjecala situacija »kod kuće« – vjerojatnije im je povoljnije i pristupačnije ljetovati na njihovoj obali. Istina je da su brojke vrlo male u odnosu na što je nekad bilo i čega se sjećamo, kada su Talijani dolazili kod nas na dva tjedna.

Međutim, u međuvremenu za mnoge, pa tako i za njih promijenili su se uvjeti poslovanja, skraćivao se godišnji odmor. Zato smatram da ne trebamo krivnju tražiti u nama – okolnosti su se promijenile i dovele do novih trendova putovanja, zaključuje Kramarić.