Povodom Dana europske baštine u Hrvatskom muzeju turizma u Vili Angiolini održan je okrugli stol na temu: Opatija i Europa – lječilišne, turističke, povijesne i budućnosne asocijacije.

Sudionici okruglog stola Mirko Galić na temu Opatija i Hrvatska u vrtlogu suvremenih europskih izazova, Jan-Bernd Urban s temom Habsburzi kao poveznica europskih lječilišnih destinacija i Amir Muzur s temom Kako je Opatija uspjela dosegnuti Europu: bezgranična važnost bezgraničnosti, uz domaćina gradonačelnika Fernanda Kirigina koji se bio uvodničar s temom Opatija danas, dali su prikaz “kraljice hrvatskog turizma”.

Suorganizatori ovog okruglog stola, Grad Opatija, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, TZ grada Opatija, Hrvatski muzej turizma, Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dio su ovogodišnjeg nacionalnog, ali i EU projekta.

Ovogodišnja manifestacija Dana europske baštine obilježava se u 66 naselja diljem Hrvatske s više od 130 događanja, koja organizira 140 ustanova poput muzeja, knjižnica, arhiva, udruga u području kulture i kulturne baštine, kulturno-umjetničkih društava, instituta, fakulteta, osnovnih i srednjih škola, turističkih zajednica i ostalih.

“Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže!” središnja je tema na europskoj razini, kojom se želi naglasiti važnost zajedničkih vrijednosti, povijesti i kulturne baštine koja trajno povezuje i umrežava pojedince i zajednice europskih naroda.

Dani europske baštine

Bogati program ovogodišnje manifestacije široj javnosti pruža mogućnost upoznavanja s kulturnim rutama, regionalnim i lokalnim mrežama, putovima i suradnjama, kao i raznolikom kulturnom baštinom koja nas povezuje.

Jedna od osobitosti kulturnih ruta jest prožimanje znanja, tradicija i umijeća te njihov utjecaj na kulturnu baštinu, a program Kulturnih ruta Vijeća Europe pokrenut je 1987. godine kako bi se prepoznali i povezali srodni elementi europske i nacionalne baštine te doprinijeli boljem razumijevanju europskog i nacionalnog kulturnog identiteta.

Republika Hrvatska pristupila je Proširenom djelomičnom sporazumu o Kulturnim rutama Vijeća Europe 2016. godine, otkada našom zemljom prolazi 21 kulturna ruta.

Ovogodišnji Dani europske baštine, započeli su prošli mjesec s programima u više od 40 zemalja koji pozivaju javnost da otkrije više o kulturnoj baštini diljem kontinenta.

Mnogi će događaji sudjelovati u zajedničkoj godišnjoj temi, Naslijeđe ruta, mreža i veza, kako bi se prikazale međusobne veze koje su oblikovale bogato i raznoliko nasljeđe Europe kroz povijest, od drevnih cesta i trgovačkih mreža do modernih digitalnih veza.

Programi koji se odvijaju diljem EU su prilika da javnost otkrije kako je kretanje ljudi, ideja i kultura kroz vrijeme i prostor oblikovalo izgrađeni okoliš, spomenike i ulice kao i nematerijalne kulturne prakse poput rituala, jezika i hrane.

Kulturne rute Vijeća Europe bit će poseban fokus za mnoga događanja, s rutama, mrežama i vezama koje nude priliku za istraživanje širokog spektra povijesnih veza od hodočasničkih ruta do estetskih pokreta i tehnoloških inovacija. Dani europske baštine zajednička su inicijativa Vijeća Europe i Europske komisije.

Fernando Kirigin: Prekomjerna izgradnja i prekomjerni turizam

Gradonačelnik Opatije osvrnuo se na Opatiju danas, ali i u bliskoj budućnosti, najavio nekoliko ključnih gradskih projekata koji su pred realizacijom: dogradnju Doma zdravlja, izgradnju nogometnog stadiona i gradskog bazena, uređenje Trga Slatina koje će stvoriti pravi centar grada i Opatiji dati novi identitet.

Gradonačelnik je istaknuo i glavne izazove s kojima se Grad suočava: građane Opatije danas smeta pretjerana izgradnja te se pribojavaju negativnih posljedica prekomjernog turizma.

– Opatija je grad hotela i ulaganje u postojeće hotele je nužnost za razvoj destinacije. Gradska vlast izmjenama prostorno-planske dokumentacije nastoji smanjiti nastanak daljnjih šteta na izuzetno vrijedan resurs – prostor, s krajnjim ciljem da Opatija bude i ostane prosperitetna turistička destinacija u kojoj njeni građani žive kvalitetno, poručio je Kirigin.

Mirko Galić: Ovdje sam se uvijek osjećao kao u Europi

– U Opatiji sam se uvijek osjećao kao u Europi. Opatija je bila i ostala posebna i drugačija od velikog dijela Hrvatske, svjesna svoje tradicije, baštine i prošlosti, po dominantnoj kulturi živi u Europi i od Europe već odavno.

Europa je danas u svojevrsnoj dekadenciji, u lošem razdoblju svoje povijesti, kolonijalizam je davna prošlost, a Europa više ne prednjači na svjetskoj pozornici u razvoju znanosti, tehnologije ili medicine.

Europska unija nije ostvarila sve svoje planove zadane sporazumom iz Maastrichta – uvedena je zajednička valuta i prostor bez granice, no nije ostvaren plan za jedinstvenom vanjskom politikom ili stvaranjem zajedničkih obrambenih snaga.

Europa je politički i dalje ovisna o Americi, a čini se da politički vrh EU nema dovoljno snage izaći iz blokade u koju se stari kontinent našao, rekao je Galić.

Jan-Bernd Urban: Prijateljski grad – Bad Ischl

Habsburzi kao poveznica europskih lječilišnih destinacija” bila je tema predavanja Jana-Bernda Urbana,koji se osvrnuo na turističku povijest, kao i sadašnjost Opatije, povukavši paralelu s prijateljskim gradom, austrijskim Bad Ischlom.

– Oba su grada bila pod vlašću obitelji Habsburg. Bad Ischle, nekadašnji Ischle, mjesto je koje je pod Habsburzima bilo čak 700 godina, poznato po kamenoj soli, od eksploatacije koje je nekada živjelo stanovištvo toga dijela Austrije.

Nakon što su otkrivene ljekovite slane kupke mjesto je postalo lječilište i omiljeno odredište visokog društva i careva Austro-Ugarske Monarhije, rekao je Urban.

Amir Muzur: Blagotvorni aerosol i bakteriocidni učinak liburnijske vegetacije

– Za razvoj Opatije kao lječilišta je pored blage klime, iznimnog zaštićenog geografskog položaja, idealne temperature mora, blagotvorni aerosol i bakteriocidni učinak liburnijske vegetacije imali su utjecaj na slavni povijesni razvoj grada i turističke destinacije.

Vanjske granice, u obliku zidova ili žice, ponekad mogu kratkoročno odgoditi propast carstava, ali one unutarnje uništavaju Europu kao izjedajuća bolest koja zahtijeva dug i težak put oporavka.

Nije najvažnije što one prekidaju uzlet nekog lječilišta, ali unutarnje granice su negacija biti Europe, relikt rudimentarnog nepovjerenja i straha, zaključio je Muzur.